Bosna i Hercegovina
zauzima polo?aj između
jadranske
obale i unutra?njosti (
Panonske nizini
, i
Moravskoga bazena
). Stoga su i glavni putni pravci u tim smjerovima. Glavna te?ko?a zemlje je njen vrlo izra?en planinski karakter i te?ka neprohodnost, ?to je znatno doprinijelo sporom razvoju prometa u zemlji.
Postoje cestovni, ?eljezni?ki, rije?ni (rije?na luka
Bosanski Brod
) te zra?ni promet. U BiH cestovni promet lo?e je razvijen zbog nepristupa?nog reljefa u njezinom sredi?njem dijelu. Neke ?eljezni?ke pruge napravljene su za vrijeme
Austro-Ugarske
, dok se danas koriste tek povremeno zbog toga ?to su u ratu uni?tene. Zra?ne luke nalaze se u Mostaru, Tuzli, Sarajevu te Banjoj Luci. Trenuta?no se gradi suvremena autocesta
Koridor 5c
.
Ukupna du?ina
?eljezni?ke mre?e
u Bosni i Hercegovini je 1,021 km (1995. godine), od toga 795 km elektrificirano (2002. godine). Ovo se odnosi na pruge standardne ?irine kolosijeka, jer u zemlji postoji i niz nekada kori?tenih pruga uskog kolosijeka jo? iz razdoblja
Austro-Ugarske
. U dr?avi dominiraju dva ?eljezni?ka pravca s glavnim kri?anjem u
Doboju
. Ti pravci su:
- Tuzla
?
Doboj
?
Banja Luka
?
Bosanski Novi
?
Biha?
?granica s
Hrvatskom
- ?amac
(granica s
Hrvatskom
)?
Doboj
?
Sarajevo
?
Mostar
?granica s
Hrvatskom
Pored njih u
Zvorniku
i
Bijeljini
postoje priklju?ci na ?eljezni?ku mre?u Srbije. Jedini grad s
tramvajskim prijevozom
je Sarajevo.
U Bosni i Hercegovini rade dva ?eljezni?ka poduze?a. U Republici Srpskoj rade
?eljeznice Republike Srpske
, dok na podru?ju
Federacije
rade
?eljeznice Federacije Bosne i Hercegovine
.
Ukupna du?ina cesta u
Bosni i Hercegovini
je 21,846 km (2005. godina), dok je i 11,425 km s ?vrstom podlogom (betonski, asfaltni). Duljina
autocesta
trenuta?no je neznatna i iznosi svega 30-40 km i to su ulazne magistrale u dva najve?a grada u dr?avi,
Sarajevo
i
Banja Luku
.
Kroz Bosnu i Hercegovinu prolaze sljede?i europski koridori i njihovi nastavci
:
Bosna i Hercegovina ima vrlokratku morsku obalu kod
Neuma
i nema pristup međunarodnim vodama, pa stoga nema pomorskih
luka
. Od luka drugih dr?ava najve?i zna?aj za njeno gospodastvo ima luk
Plo?e
u
Hrvatskoj
, koja je najbli?a
Sarajevu
i upravo razvijena zahvaljuju?i bosanskom zaleđu. Rije?ni promet je bolje razvijen, ali ni izbliza iskori?ten prema mogu?nostima. Te?ko?a je njen pograni?ni karakter. Glavni plovni put je rijeka
Sava
, koja kao pritoka
Dunava
povezuje dr?avu s drugim dr?avama
Srednje Europe
. Va?ne luke na Savi su
Br?ko
,
Bosanski ?amac
i
Bosanski Brod
.
Plinovodi i naftovodi
[
uredi
|
uredi kod
]
Plinovod
: Du?ina je 90 km (1992. godine) uz napomenu da ?e se u budu?nosti mre?a razvijati.
Naftovod
: Du?ina je 174 km (1992. godine).
U Bosni i Hercegovini postoji 27 slu?beno upisanih zra?nih luka (
Dodatak:Popis zra?nih luka Bosne i Hercegovine
), ali samo je 4 od njih uvr?teno na popis zra?nih lukasa
IATA
kodom (IATA Airport Code):
Najve?a i najva?nija zra?na luka je u Sarajevu.
U Bosni i Hercegovini slu?beno su upisana i 4
heliodroma
(1999. godine).