Promet Bosne i Hercegovine

Izvor: Wikipedija
Autobusna postaja u Sarajevu 1996.

Bosna i Hercegovina zauzima polo?aj između jadranske obale i unutra?njosti ( Panonske nizini , i Moravskoga bazena ). Stoga su i glavni putni pravci u tim smjerovima. Glavna te?ko?a zemlje je njen vrlo izra?en planinski karakter i te?ka neprohodnost, ?to je znatno doprinijelo sporom razvoju prometa u zemlji.

Postoje cestovni, ?eljezni?ki, rije?ni (rije?na luka Bosanski Brod ) te zra?ni promet. U BiH cestovni promet lo?e je razvijen zbog nepristupa?nog reljefa u njezinom sredi?njem dijelu. Neke ?eljezni?ke pruge napravljene su za vrijeme Austro-Ugarske , dok se danas koriste tek povremeno zbog toga ?to su u ratu uni?tene. Zra?ne luke nalaze se u Mostaru, Tuzli, Sarajevu te Banjoj Luci. Trenuta?no se gradi suvremena autocesta Koridor 5c .

?eljezni?ki promet [ uredi | uredi kod ]

?eljezni?ka postaja u Sarajevu.

Ukupna du?ina ?eljezni?ke mre?e u Bosni i Hercegovini je 1,021 km (1995. godine), od toga 795 km elektrificirano (2002. godine). Ovo se odnosi na pruge standardne ?irine kolosijeka, jer u zemlji postoji i niz nekada kori?tenih pruga uskog kolosijeka jo? iz razdoblja Austro-Ugarske . U dr?avi dominiraju dva ?eljezni?ka pravca s glavnim kri?anjem u Doboju . Ti pravci su:

  1. Tuzla ? Doboj ? Banja Luka ? Bosanski Novi ? Biha? ?granica s Hrvatskom
  2. ?amac (granica s Hrvatskom )? Doboj ? Sarajevo ? Mostar ?granica s Hrvatskom

Pored njih u Zvorniku i Bijeljini postoje priklju?ci na ?eljezni?ku mre?u Srbije. Jedini grad s tramvajskim prijevozom je Sarajevo.

U Bosni i Hercegovini rade dva ?eljezni?ka poduze?a. U Republici Srpskoj rade ?eljeznice Republike Srpske , dok na podru?ju Federacije rade ?eljeznice Federacije Bosne i Hercegovine .

Cestovni promet [ uredi | uredi kod ]

Glavni cestovni put kroz Bosnu i Hercegovinu

Ukupna du?ina cesta u Bosni i Hercegovini je 21,846 km (2005. godina), dok je i 11,425 km s ?vrstom podlogom (betonski, asfaltni). Duljina autocesta trenuta?no je neznatna i iznosi svega 30-40 km i to su ulazne magistrale u dva najve?a grada u dr?avi, Sarajevo i Banja Luku .

Kroz Bosnu i Hercegovinu prolaze sljede?i europski koridori i njihovi nastavci :

Vodeni promet [ uredi | uredi kod ]

Bosna i Hercegovina ima vrlokratku morsku obalu kod Neuma i nema pristup međunarodnim vodama, pa stoga nema pomorskih luka . Od luka drugih dr?ava najve?i zna?aj za njeno gospodastvo ima luk Plo?e u Hrvatskoj , koja je najbli?a Sarajevu i upravo razvijena zahvaljuju?i bosanskom zaleđu. Rije?ni promet je bolje razvijen, ali ni izbliza iskori?ten prema mogu?nostima. Te?ko?a je njen pograni?ni karakter. Glavni plovni put je rijeka Sava , koja kao pritoka Dunava povezuje dr?avu s drugim dr?avama Srednje Europe . Va?ne luke na Savi su Br?ko , Bosanski ?amac i Bosanski Brod .

Plinovodi i naftovodi [ uredi | uredi kod ]

Plinovod : Du?ina je 90 km (1992. godine) uz napomenu da ?e se u budu?nosti mre?a razvijati.

Naftovod : Du?ina je 174 km (1992. godine).

Zra?ni promet [ uredi | uredi kod ]

Banjalu?ka zra?na luka iz zraka.

U Bosni i Hercegovini postoji 27 slu?beno upisanih zra?nih luka ( Dodatak:Popis zra?nih luka Bosne i Hercegovine ), ali samo je 4 od njih uvr?teno na popis zra?nih lukasa IATA kodom (IATA Airport Code):

Najve?a i najva?nija zra?na luka je u Sarajevu.

U Bosni i Hercegovini slu?beno su upisana i 4 heliodroma (1999. godine).

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedni?kog poslu?itelja
Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Promet Bosne i Hercegovine