Proletarijat

Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno zna?enje pojma Proletarijat . Za komunisti?ki list Proleter pogledajte Proleter: organ Centralnog komiteta Komunisti?ke partije Jugoslavije .
Slogan s biv?e jugokomunisti?ke zastave SKJ "proleteri svih zemalja ujedinite se"

Proleterijat ( lat. proletarius siroma?an građanin s mnogo djece) je izvorno naziv za najsiroma?nije pripadnike rimskog dru?tva, tj. sve one osobe koje nisu imale nikakve imovine, a bile su popisivane samo po tome ?to su imale ili su mogle imati proles , tj. djecu , nara?taj. U marksisti?koj ideologiji ozna?ava potla?enu dru?tvenu klasu u kapitalizmu, odnosno pojedince i dru?tvene grupe koji nemaju vlastitih sredstava za proizvodnju te su za ?ivot prisiljeni zarađivati isklju?ivo od svog rada.

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Od 19. stolje?a pojam se primjenjuje na radnu snagu u vrijeme industrijske revolucije . Prema tvrdnjama Karl Marxa proleteri su radnici koji samo prodajom svoje radne snage zarađuju sredstva za svakodnevni ?ivot.

Proletarijat je bila dru?tvena klasa radnika, proletera. Kao sinonim za radni?ku klasu, ugnjetavana klasa najamnih radnika, li?enih vlasni?tva nad sredstvima za proizvodnju. Anti?ki proletarijat, prema shva?anju marksista, jo? uvijek nije radni?ka klasa. Obuhva?aju?i prvenstveno nezaposleno stanovni?tvo, on nije stvaralac novih dobara, pa se tada i ne konstituira u glavnu antagonisti?ku klasu nasuprot robovlasnicima . Pojavom kapitalizma proletarijat prerasta u proizvodnu snagu, tzv. industrijski proletarijat, odnosno radni?ku klasu, koja predstavlja dovr?eni povijesni put njegova razvitka.

U svakodnevnom jeziku "proletarijat" u brojnim jezicima ima pejorativan ili diskriminiraju?i zna?aj.

Literatura [ uredi | uredi kod ]

  • Op?a enciklopedija JLZ svezak 6, Nih-Ras Zagreb 1977.

Povezani ?lanci [ uredi | uredi kod ]