Pravo Europske unije , naziva se jo? i europsko pravo , ?ini ukupnost svih propisa va?e?ih u okviru Europske unije .

Izvori europskog prava [ uredi | uredi kod ]

Hijerarhijski gledano, pravo EU uobi?ajeno se dijeli na primarno i sekundarno. Primarno pravo u pravnom sustavu EU najvi?eg je ranga, a sve ostale pravne norme temelje se i podređene su normama primarnoga prava.

Primarno pravo ?ine osniva?ki ugovori i op?a na?ela prava. Tu su uklju?eni i svi dodaci, protokoli, konvencije i izjave uz pojedine ugovore.

Sekundarno pravo ?ine pravni akti institucije EU i međunarodni sporazumi kojima se uređuju međusobni odnosi EU i drugih međunarodnih organizacija ili tre?ih dr?ava.

U izvore prava EU valja ubrojiti i sudsku praksu Europskoga suda .

Ukupnost pravnih propisa Europske unije skupno se naziva acquis communautaire (pravna ste?evina EU), a podjeljen je na 35 poglavlja za potrebe pregovora o pristupanju (u pregovorima za peto pro?irenje EU bio je podjeljen na 31 poglavlje).

Osniva?ki ugovori [ uredi | uredi kod ]

Kada se govori o ugovorima o osnivanju (osniva?ki ugovori) misli se na sve međunarodne ugovore kojima su osnovane Europske zajednice i Europska unija i na kojima se temelje njihove ovlasti. Tim pojmom obuhva?eni su i sporazumi, odnosno ugovori kojma se mijenjaju i/ili dopunjuju osniva?ki ugovori. Tu spadaju jo? i svi ugovori o pristupanju.

Iako se o ugovorima govori u mno?ini, formalnopravno postoji samo jedan Ugovor - Ugovor o Europskoj uniji (poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta ), ?iji su sastavni dijelovi Ugovor o Europskoj zajednici i Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju (tzv. Rimski ugovori ) te odredbe kojima se reguliraju nadle?nosti iz drugog i tre?eg stupa EU.

Osniva?ki ugovori su:

• Ugovor o Europskoj zajednici za ugljen i ?elik ( Pari?ki ugovor ) iz 1951.
• Ugovor o Europskoj ekonomskoj zajednici ( Rimski ugovor ) iz 1957.
• Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju ( Rimski ugovor ) iz 1957.
• Ugovor o spajanju iz 1965.
• Jedinstveni europski akt iz 1987.
• Ugovor o Europskoj uniji ( Ugovor iz Maastrichta ) iz 1992.
• Ugovor iz Amsterdama iz 1997.
• Ugovor iz Nice iz 2001.
• Lisabonski ugovor iz 2007.
• svi ugovori o pristupanju u ?lanstvo:
  • s Danskom , Irskom i Velikom Britanijom iz 1972.
  • s Gr?kom iz 1979.
  • s Portugalom i ?panjolskom iz 1985.
  • s Austrijom , Finskom i ?vedskom iz 1994.
  • s Ciprom , ?e?kom , Estonijom , Latvijom , Litvom , Mađarskom , Maltom , Poljskom , Slova?kom i Slovenijom iz 2003.
  • s Bugarskom i Rumunjskom iz 2005.
  • s Hrvatskom iz 2011.

Ugovor o Europskoj zajednici za ugljen i ?elik (Pari?ki ugovor) bio je jedan od izvora primarnog prava sve do polovice 2002. godine. Njime je osnovana Europska zajednica za ugljen i ?elik . Taj je ugovor, za razliku od svih ostalih nabrojenih, bio sklopljen na 50 godina, te su dr?ave ?lanice odlu?ile ne obnoviti ga po isteku 2002. Europske nadle?nosti koje su bile utvrđene tim ugovorom nisu, međutim, nestale, ve? su raspodijeljene pod postoje?e Ugovore.

Ako bude usvojen Ustavni ugovor, njegovim stupanjem na snagu ukinut ?e se dosada?nji Ugovori (Ugovor o EU i Ugovor o EZ-u), te ?e se zamijeniti novim cjelovitim tekstom. Ugovor o Euratomu i dalje ?e ostati na snazi kao zaseban ugovor.

Institucionalni akti [ uredi | uredi kod ]

Prvi stup Europske zajednice	Drugi stup Zajedni?ka vanjska i sigurnosna politika	Tre?i stup Policijska i pravosudna suradnja na kazenim stvarima
Obvezuju?i akti: uredbe direktive odluke Neobvezuju?i akti: preporuke mi?ljenja	zajedni?ke strategije zajedni?ka stajali?ta zajedni?ke akcije	zajedni?ka stajali?ta okvirne odluke odluke konvencije