Povijesni razvoj Kine
Kina
je uz
Indiju
i
Iran
zemlja s najstarijom neprekidnom civilizacijom na svijetu s kontinuitetom od vi?e od 4.000
godina. Od
211. pr. Kr.
do
1911.
godine, bila je ujedinjena u golemo
Kinesko Carstvo
kojim su vladali svemo?ni vladari. Tijekom tog razdoblja mijenjale su se granice, glavni gradovi, a zemlju su napadala divlja plemena, među njima i
Mongoli
. Unato? svojoj golemoj veli?ini, jedinstven sustav vladanja i sna?an osje?aj nacionalnog identiteta pridonijeli su da Kina ostane ujedinjena.
Frula Gudi
pronađena u
Jiahu
, Muzej u
Henanu
Proro?ki zapisi na kostima iz dinastije
Shang
(oko 1600. pr. Kr.), muzej Linden,
Stuttgart
,
Njema?ka
.
Ostaci drevne Shang prijestolnice,
Yin Xua
Kina je zemljopisno i klimatski bila pogodno mjesto za naseljavanje ljudi koji su se tim podru?jima po?eli naseljavati prije 500.000 godina. Prije toga, u jugoisto?noj Kini, pronađeni su ostaci ranih
hominida
sli?ni
javanskom ?ovjeku
.
Pekin?ki ?ovjek
,
homo erectus
, ?ivio je oko Po Haia, na jugoistoku, ali i u srednjoj i ju?noj Kini.
Homo sapiens
se pojavio u
paleolitiku
u podru?ju Ordos, na sjeveru i jugozapadu, oko 30.000 pr. Kr. Kasnije
mezolitske
kulture cvjetale su na sjeveru, jugu i jugozapadu te na Tajvanu.
Neolitske
poljoprivredne
zajednice, izravni preci kineske kulture, javile su se oko
7500. pr. Kr.
u ju?noj Kini i u brdskim krajevima prekrivenima praporom, gdje je tlo rije?nih terasa s dobrim odvodnjavanjem bilo idealno za ranu poljoprivredu. Jedno od najranijih nalazi?ta je Pan-p'o, s okruglim i pravokutnim ku?ama, lon?arskim pe?ima i grobljima. U dolini
?ute rijeke
postojao je uzgoj
svinja
, a rana poljoprivreda ovisila je o prosu, dok u delti rijeke
Yangtze
postoje dokazi o ri?i?tima (
divlja ri?a
i
wet ri?a
) koja su postojala ve? u 5. tisu?lje?u pr. Kr.
Rana povijest Kine, kojoj nedostaju pisani spomenici, opisana je u kasnijim dokumentima iz dinastije Shang mnogo stolje?a kasnije. Kako su Kinezi poku?ali introspektivno pisati o minulim stolje?ima, pomije?ali su mitove s ?injenicama. U 6. tisu?lje?u pr. Kr. javila se
Jiahu kultura
, a u
Damaidi
u
Ningxia
oblasti pronađeno je 3,172 neolitskih
gravira
na kamenu koje predstavljaju 8,453 znakova kao ?to su: sunce, mjesec, zvijezde, bogovi i scene lova. Ovi
piktogrami
se smatraju veoma sli?nima najranijim znakovima kineskog pisma.
[1]
[2]
Do
3000. pr. Kr.
razvile su se profinjene vje?tine, kao ?to je rezbarenje
?ada
, a umjesto sela pojavljuju se male op?ine. Kasniju
Yangshao
kulturu, oko
2500. pr. Kr.
, potisnula je kultura Longshan.
Kultura Longshan
(
2500. pr. Kr.
?
1800. pr. Kr.
) nazvana je po osebujnoj crnoj lon?ariji, a karakteriziraju je naselja s obrambenim zidovima i nova, naprednija tehnologija, kao npr.
lon?arsko kolo
.
Dinastija Xia
je prva koja je opisana u drevnim kineskim tekstovima kao ?to su
Zapisi velikog povjesni?ara
i
Anali na bambusu
, iz oko
2100. pr. Kr.
do
1600. pr. Kr.
[3]
[4]
Ve?ina
arheologa
povezuje ovu dinastiju s iskopinama u
Erlitou
u sredi?njoj
Henan
provinciji,gdje su iskopane pe?i za broncu iz oko
2000. pr. Kr.
Oko 1600. pr. Kr.
Kina
je u?la u
bron?ano doba
s prvom arheolo?ki potvrđenom dinastijom,
Shang
, vladala je oko
1520. pr. Kr.
do
1027. pr. Kr.
U potrazi za rudnicima bakra dinastija Shang je mijenjala svoju prijestolnicu barem ?est puta, a tri su iskopane: kod
Cheng-choua
,
Erh-li-t'oua
i
Anyanga
(
Yin Xu
). Pronađena su i mnoga manja nalazi?ta, od kojih su neka smje?tena u dolini rijeke
Yangtze
i ukazuju na ?irenje dinastije Shang prema jugu.
Veliki gradovi sa za?titnim zidovima, bogate grobnice, rasko?ne bakrene posude, razvijeni obrt i najraniji kineski zapisi pokazuju bogatstvo i originalnost Shang kulture. Tada se oblikovala
kineska kultura
u obliku pisanog jezika, filozofije, a postupno se javila i stabilna socijalno-politi?ka i ekonomska struktura. Ta je dinastija razvila i trgova?ke veze s ve?inom podru?ja sredi?nje, sjeverne i isto?ne Azije.
Kina od dinastije Shang do dinastije Han
Vjerovalo se da su Shang vladari polubo?anstva i nazivali ih
sinovima Raja
. Njihova je du?nost bila odr?avati dobre odnose između zemlje i nebeskog kraljevstva.
Qin Shi Huangdi
, prvi kineski car
U 11. stolje?u pr. Kr. podru?ja pod dinastijom Shang pokorila je dinastija Chou sa sjeverozapada. Dinastija Chou je jo? vi?e pro?irila svoj utjecaj i asimilirala je etni?ki razli?ite narode, te uspostavila jedinstvenu kinesku kulturu i oja?ala gospodarstvo. No od
770. pr. Kr.
polako gubi nadzor nad svojih stotinjak vazalnih dr?ava koje su ratovale jedna protiv druge.
Oko
400. pr. Kr.
sru?ena je centralna vlast i brojna su malena kraljevstva međusobno ratovala. Godine
221. pr. Kr.
kao pobjednik je iza?la dr?ava
Qin
ujediniv?i sva suparni?ka kraljevstva pod vladavinom Prvog cara. U to vrijeme izgrađen je
Kineski zid
uz pomo? robovske radne snage. Za?ti?eno Kineskim zidom,
carstvo Qin
obuhva?alo je dana?nju sjevernu i isto?nu Kinu. Zid je izgrađen kao obrana od neprijateljskih plemena iz
srednje Azije.
Kada je
Zheng
(
258. pr. Kr.
-
210. pr. Kr.
), vođa pobjedni?ke vojske Qina, preuzeo upravljanje Kinom 221 pr. Kr. uzeo je po?asni naslov
Prvi suvereni car Qina
ili
Qin Shi Huangdi
. Prvi car bio je vrlo surov prema svojim podanicima i njegova je
dinastija
svrgnuta u selja?koj buni
207. pr. Kr.
Ime Kine dolazi od Qin.
Grob Prvog cara ?uvale su tisu?e
ratnika od terakote
u prirodnoj veli?ini, s
konjima
i ko?ijama a posao im je bio za?tititi cara poslije smrti. Tu vojsku od terakote prona?li su
1974.
godine ljudi koji su kopali bunar. Grob le?i nedaleko od dana?njeg grada
Xi'ana
. Neko? su glineni vojnici nosili pravo
bron?ano
oru?je
, koje su pokrali plja?ka?i grobova.
Kina iz vremena dinastije Han
Godine
207. pr. Kr.
vlast je preuzela nova dinastija. Carevi Hana koji su vladali do
220.
, uspostavili su nacionalnu dr?avnu administraciju radi upravljanja zemljom. ?inovnici su prou?avali u?enje filozofa
Konfucija
(
551. pr. Kr.
-
479. pr. Kr.
), a birani su strogim ispitnim sustavom. Ustrojstvo dr?avne uprave ostalo je uglavnom nepromijenjeno sljede?ih 2000 godina. Vladavina Hana ozna?ila je period mira i napretka, a Kina je prednja?ila u
umjetnosti
i
tehnologiji
, s izumima kao ?to su
papir
,
porculan
i
barut
.
Za vrijeme dinastije Han sjeverna Kina (
Mand?urija
) bila je pod kraljevstvom
Koguryo
(277. pr. Kr. ? 668.) od kojega ?e kasnije nastati
Koreja
.
Razdoblje ?est dinastija
[
uredi
|
uredi kod
]
Tri kraljevstva
(221. ? 280.)
Carstvo
dinastije Jin
oko 280. god.
Dinastije
Sjeverni Wei
(svjetloplavo) i
Liu Song
(tamnocrveno) 440. godine; na po?etku Razdoblja Ju?nih i Sjevernih dinastija
Godine
220.
Carstvo Han se raspalo na tri kraljevstva:
Wei
na sjeveru,
Shu
na jugozapadu i
Wu
na jugoistoku. Ovo razdoblje se naziva
Tri kraljevstva
(
kineski
: 三國時代 / 三?|?代,
pinyin
:
S?nguo shi dai
), odnosno po?etak vi?estoljetnog doba politi?ke nestabilnosti i razjedinjenosti poznatog kao ??est dinastija”. Godine
280.
Carstvo je ponovno ujedinjeno pod klimavom
dinastije Jin
.
Njezina vladavina je podijeljena na dva razdoblja,
Zapadni Jin
(西晉) ili
Liang Jin
(兩晉, doslovno ?dva Jina”) od 265. ? 316. god., i
Isto?ni Jin
(東晉) ili
Sima Jin
(司馬晉) od 317. ? 420. god. Uslijedio je rat za prijestolje poznat kao ?
Rat Osam prin?eva
” (
291.
?
306.
) i ustanka sjevernih nomada
Wu Hu
koji su 316. god. zauzeli najve?i dio sjeverne Kine, uklju?uju?i prijestolnicu
Luoyang
u događaju koji se naziva ?
Katastrofa kod Yongjie
”. Od tada nastaje razdoblje poznato kao ?
?esnaest kraljevstava
” (東晉十六國), kada je na podru?ju Kine od
304.
do
439.
postojao niz kratkotrajnih
dr?ava
. Za ovog razdoblja velike mase ljudi su se preselile na jug, ispod rijeke
Huai He
, potaknuv?i razvoj ju?ne Kine.
Pod vodstvom
Sima Ruija
dinastija Jin je 317. god. uspostavila novu prijestolnicu u ju?nom dijelu Kine, u gradu
Jiankangu
(dana?nja pokrajina
Jiangsu
). Ju?na dinastija
Isto?ni Jin
je ja?ala i kona?no se ujedinila sa sjevernim podru?jim
382.
godine. Dinastiju su oslabile pobune generala poput
Wang Duna
i
Su Juna
, no
Bitka na rijeci Fei
383. god. protiv snaga
Ranijeg Qina
(koji je nakratko ujedinio sjevernu Kinu od 351. ? 394. god.), zahvaljuju?i kratkotrajnoj suradnji kancelara
Xie Ana
i generala
Huan Chonga
. Brat Huana Chonga, veliki general
Huan Wen
, je 403. god. nakratko uzurpirao prijestolje gdje je za cara postavio svog sina
Huan Xuana
i promijenio ime dinastije u
Chu
, ali ga je ubio general
Liu Yu
404. god., koji je prijestolje vratio
caru Anu od Jina
. No, smatraju?i da je dovoljno osigurao vlast, Liu Yu je cara Ana 419. god. dao zadaviti i na njegovo mjesto postavio njegova brata koji je nakratko vladao kao
car Gong od Jina
. On je bio primoran abdicirati u korist
Liu Yua
, osniva?a
dinastije Liu Song
.
Od 420. do 589. god. Kina je bila podijeljena na ju?ni dio, kojim su vladale Ju?ne dinastije i sjeverni dio, kojim su vladale
Ju?ne i Sjeverne dinastije
(kineski: 南北朝, pinyin: Nanb?ichao). Na sjeveru se dinastija
Sjeverni Wei
554.
godine podijelila na dva ogranka:
sjeverni Qi
i
sjeverni Zhou
. Sjeverni Zhou porazio je sjeverni Qi
577.
godine, ali je ubrzo njom zavladao general
Yang Chien
, koji je osvojio i jug, te osnovao
dinastiju Sui
. Dinastija Sui (
581.
?
618.
) je bila kratkog vijeka (manje od 40 godina), no uspjela je ujediniti Kinu i pro?iriti kinesku mo? na sjeveroistoku, te ponovno osvojiti sjeverni
Vijetnam
, ali i zapo?eti velike carske projekte kao ?to su
Veliki kanal
i obnova
Kineskog zida
.
Carski dvor dinastije T'ang u igri
pola
, slika sa zida grobnice princa Zhang Huaia iz
706.
godine,
Xi'an
.
Kineska vojna i kulturna hegemonija na
Dalekom istoku
bila je za vrijeme dinastije T'ang (
618.
?
907.
) vrlo sna?na. Dinastija T'ang, sa sjedi?tem u gradu
Chang'anu
(dana?nji
Xi'an
) koji je bio najnapu?eniji grad na svijetu, smatra se vrhuncem kineske civilizacije i zlatnim dobom kozmopolitske kineske kulture. Teritorij Kine je za vrijeme dinastije T'ang, u brojnim vojnim pohodima ranih vladara, narastao ve?i od onog za vrijeme
dinastije Han
, a populacija je (prema broju zabilje?enih ku?anstava) pre?la 50 milijuna stanovnika.
[5]
Njezinu vladavinu podr?avao je i ?Carski ispitni sustav”, ?iji je zadatak bio izabrati obrazovane građane da slu?e carstvu; a odr?ao se do po?etka 20. stolje?a. ?itava je Kina bila povezana mre?om
po?tanskih
putova, dok je prijevoz dobara između podru?ja u dolini rijeke
Yangtze
i sjevera bila omogu?ena u?inkovitom mre?om
kanala
i plovnih putova.
Dinastija je djelomi?no prekinuta za vrijeme
Druge Chou dinastije
(
16. rujna
,
690.
?
3. o?ujka
,
705.
) kada je carica
Wu Zetian
zauzela prijestolje, postav?i tako jedina kineska carica koja je samostalno vladala. Dinastiju je ipak znantno oslabio grani?arski general
An Lushan
koji je
755.
god. pokrenuo
An Shi pobunu
kako bi se domogao vlasti. Iako je ipak na kraju izgubio
763.
god., brutalni
građanski rat
odnio je ?ivote oko 33 milijuna Kineza.
[6]
?ak i kad je sredi?nja vlast postupno oslabila tijekom 9. stolje?a i nije bila u mogu?nosti napraviti to?an popis stanovni?tva, ipak su procijenili da je broj stanovnika do tada narastao na otprilike 80 milijuna ljudi.
[7]
Zahvaljuju?i tom velikom broju stanovnika, dinastija T'ang je mogla podizati profesionalne i unova?ene vojske od stotina tisu?a vojnika da bi se nadmetala s nomadskim narodima za dominaciju nad
sredi?njom Azijom
i unosnim trgova?kim putovima du?
Puta svile
. Mnoge dr?ave i kraljevstva su pla?ale danak T'ang dvoru, a T'ang je ujedno i pokorio nekoliko pokrajina kojima je neizravno upravljano kroz sustav
protektorata
. Izuzev politi?kog, Dinastija T'ang je imala i sna?an kulturolo?ki utjecaj na susjedne dr?ave poput onih na podru?ju dana?nje
Koreje
,
Japana
i
Vijetnama
.
Pet dinastija i Deset kraljevstava
[
uredi
|
uredi kod
]
?
Pet dinastija i Deset kraljevstava
” je naziv za turbulentno razdoblje koje je zapo?elo 907. godine padom
dinastije Tang
, a zavr?ilo uspostavom
dinastije Song
960. godine, odnosno formalnom obnovom politi?kog jedinstva
carske Kine
pod njenom vla??u 979. god. Ime je dobila po pet dinastija koje su predstavljale formalne nasljednike dinastije Tang, a koje su se brzo izmijenjivale na prijestolju od 907. do 960. god. kao i po 10 odmetnutih samostalnih dr?ava (?iji je broj u stvarnosti bio ve?i od 12). Iako je na njegovom kraju Kina iza?la kao obnovljena politi?ka cjelina, neki od ranijih teritorija na sjeveru su potpali pod vlast tada osnovane
kitanske
dinastije Liao
.
Dinastija Sung (
960.
?
1279.
), koja je naslijedila dinastiju T'ang, nije bila toliko va?na međunarodna sila, ali je, sve do
mongolske
invazije u 13. stolje?u, u?vrstila polo?aj Kine kao najrazvijenije dr?ave svijeta.
Kina pod Mongolskim Carstvom
[
uredi
|
uredi kod
]
Kublaj-kan
Dinastija Yuan je naziv za razdoblje u kojem je
Kinom
po prvi put u povijesti vladala dinastija stranih osvaja?a.
Razdoblje dinastije Yuan bilo je relativno kratko, ali se pod upravom mongolskih careva Kina ponovno ujedinila, ekonomski oporavila i do?la u dodir s cijelim nizom drugih naroda i kultura. U tom je periodu Kinu posjetio
Marko Polo
.
Godine
1368.
istjerani iz Kine od
Taizija
, osniva?a
dinastije Ming
. Ostaci dinastije Yuan su vladali Mongolijom, da bi u
17. stolje?u
formalno vlast predali mand?urskoj
dinastiji Qing
.
Porculanska posuda iz dinastije Ming
Dinastija Ming je vladala
Kinom
od
1368.
do
1644.
Bila je posljednja dinastija ?iji su vladari porijekom bili
Han
Kinezi. Najpoznatiji vladari:
Hung Wu
(
1368.
?
1398.
),
Yung-lo
(
1402.
?
1424.
) i
Wan-Li
(
1573.
?
1619.
). Grobnice ovih vladara nalaze se kraj
Pekinga
i
Nanjinga
.
Nastala je kao posljedica pobune doma?eg stanovni?tva protiv mongolskih vladara iz
dinastije Yuan
.
Zhu Yuanzhang
, zvan Taizi, uspio je otjerati
Mongole
i okruniti se za prvog cara dinastije.
Na svom po?etku dinastija Ming je Kinu ne samo oslobodila, nego u?inila i velikom vojnom silom. U doba dinastije Ming podignut je, kao za?tita od provale naroda iz unutra?nje Azije, ?uveni
Kineski zid
. Dr?i se da je po?etkom
15. stolje?a
Kina bila najciviliziranija, najbogatija, najprosvje?enija i najnaprednija dr?ava na svijetu. U to je doba je ?uveni moreplovac
?eng He
krenuo u svoje ekspedicije. U
16. stolje?u
zapo?inje i afirmacija
europskih
utjecaja i prisutnosti u Kini, a istodobno se razvijaju trgova?ke veze s
indijskim
prostorima.
U kasnijim periodima dinastija Ming je
Kinu
sve vi?e izolirala od ostatka svijeta, ?to je dovelo do stagnacije i pada koji je godine 1644. Kinu doveo pod vlast
dinastije Qing
.
U 19. i 20. stolje?u, pod sna?nim dojmom stranih osvajanja, kolonizacije i bezbrojnih poni?enja,
Kinezi
su ?esto dinastiju Ming idealizirali kao zlatno doba vlastite povijesti.
Dinastija Ch'ing (Qing)
[
uredi
|
uredi kod
]
Car
Zongli Yamen
prima britanskog veleposlanika
1896.
godine.
Dinastiju Ch'ing
(
1644.
?
1911.
) osnovali su
Mand?urci
sa sjevera koji su iskoristili vojni pu?
Li Tzu-ch'enga
. U vrijeme dinastije Ch'ing Kina je udvostru?ila svoj teritorij i pro?ivjela stolje?e mirnog napretka. Koncem
18. stolje?a
pad gospodarstva, uzrokovan brzim rastom stanovni?tva, izazvao je mnoge pobune. Kriza je pogor?ana i sve ve?om neu?inkovito??u uprave i zapadnom ekonomskom intervencijom. Do 30-tih godina
19. stolje?a
problemi Kine zahtijevali su ?urnu i korjenitu promjenu.
Uhi?eni izvr?itelji
Kucheng masakra
u tzv.
Bokserskom ustanku
1901.
godine.
Tijekom 19. stolje?a Kina je pro?ivljavala krizu sistema, uzrokovanu brojnim ustancima i poni?enjima od vanjskih sila (
Opijumski rat
). Godine
1839.
Kinezi su poku?ali zaustaviti britansku trgovinu
opijumom
. Britanci su pokrenuli rat i natjerali Kineze da otvore luke strancima za trgovanje i Britancima prepuste
Hong Kong
. Sli?ne zahtjeve postavljali su i
Francuska
,
Rusija
i kasnije
Japan
.
Kinesko vodstvo nije bilo svjesno nu?nosti unutarnjih promjena. Devedesetih godina 19. stolje?a zapo?ele su temeljite reforme prema zapadnja?kom modelu i nakon 2000 godina vladanja sru?en je stari dinasti?ki sustav. No, ve? je bilo kasno. Godine
1900.
skupina zvana
Pravedne slo?ne ?ake
ustala je protiv europskog uplitanja u Kini (
Bokserski ustanak
). Ustanak je ubrzo ugu?en kad su međunarodne snage zauzele
Peking
, no to je oslabilo kinesku vlast. Godine
1911.
mala vojna pobuna kod Wuhanga prerasla je u narodnu revoluciju u kojoj su svrgnuti onemo?ali Mand?urci i uspostavljena je
Republika Kina
s
predsjednikom
Sun Yat-senom
.
Građanski rat
i uspon
komunista
oslabili su novu
republikansku
vlast
. Bez sna?ne sredi?nje vlade, vojni zapovjednici, nacionalisti i komunisti borili su se za vlast, dok je Japan zauzimao sve ve?a podru?ja na sjeveru. Godine
1931.
Japanci
su iskoristili taj nered i izvr?ili invaziju na sjevernu provinciju Mand?uriju. Do kraja
1938.
godine, Japanci su kontrolirali ve?inu sjeverne i sredi?nje Kine, glavne luke, te sredi?ta moderne industrije, a po?inili su i razne ratne zlo?ine, poglavito
Masakr u Nankingu
, zbog ?ega su odnosi te dvije dr?ave i danas zategnuti.
Podrobniji ?lanak o temi:
Kina
Godine
1949.
Komunisti?ka partija
predvođene
Mao Zedongom
(
1893.
?
1976.
) kona?no je nakon vi?egodi?njeg građanskog rata preuzela vlast u Kini, proglasiv?i
Narodnu Republiku Kinu
. Nova vlast nacionalizirala je industriju i zemlju te zapo?ela s nizom vi?egodi?nji planova za preobrazbu zemlje u veliku industrijsku silu. Mnogi Zedongovi projekti i
?istke
donijeli su pak neuspjeh i katastrofe, poglavito
Veliki skok naprijed
1958.
?
1961.
, gdje je poku?ao preobraziti Kinu u industrijaliziranu dr?avu zanemaruju?i poljoprivrednu stranu, ?to je dovelo do slabe ?etve te
neminovne gladi
od koje je preminulo najmanje 20,000,000 Kineza.
[8]
[9]
Nakon smrti
Mao Zedonga
1976.
godine, Kinezi su po?eli modernizirati svoje gospodarstvo uvode?i zapadnja?ke ideje i tehnologiju. Centralisti?ko upravljanje ekonomijom polako je popu?talo i to je dovelo do ekonomskog buma nakon uvođenja novih djelatnosti. Godine
1989.
studenti su iza?li na ulice
Beijinga
zahtijevaju?i demokratske reforme. Brojni studenti zauzeli su
Tiananmenski trg
u Beijingu. Dana
4. srpnja
na trg je u?la vojska i ubila vi?e od 3000 ljudi (
pokolj na Tiananmenskom trgu
). Nakon masakra nemilosrdno je ugu?en prodemokratski pokret.
Mao Zedong
- ↑
news.bbc.co.uk/2/hi/asia-pacific/6669569.stm
. Pristupljeno 6. srpnja 2007.
- ↑
Gravire koje ?e prepraviti povijest kineskih znakova
. Xinhua online. 18. svibnja
. Pristupljeno
2007-05-19
- ↑
Drevne dinastije
. University of Maryland
. Pristupljeno 12. sije?nja 2008.
- ↑
Kulturna povijest i arheologija Kine
. Ministarstvo kulture i obrazovanja, U.S. State Department. Ina?ica
izvorne stranice
arhivirana 15. prosinca 2007
. Pristupljeno 12. sije?nja 2008.
- ↑
Patricia Buckley Ebrey, James B. Palais i Anne Walthall,
East Asia: A Cultural, Social, and Political History
, Houghton Mifflin, Boston, 2004., str. 91.
ISBN
0618133844
- ↑
An Lushan Rebellion
, Twentieth Century Atlas
- ↑
Fairbank i Goldman 2006
, str. 106
Pogre?ka u predlo?ku harvnb: ne postoji izvor s oznakom: CITEREFFairbankGoldman2006 (
pomo?
)
.
- ↑
Dennis Tao Yang.
"China's Agricultural Crisis and Famine of 1959?1961: A Survey and Comparison to Soviet Famines."
Palgrave MacMillan
,
Comparatrive economic Studies
(2008) 50, 1?29.
- ↑
Stephane Courtois
(ed.), 1999:
The Black Book of Communism: Crimes, Terror, Repression
,
Harvard University Press
,
ISBN
0-674-07608-7
- Sestrinski projekti