Portugalci
Ukupno pripadnika
oko 15 milijuna [1]
Zna?ajna podru?ja naseljavanja
Portugal : 10,000.000 (samo portugalskog podrijetla)
Ostatak Europe 1,386.292 Amerika 3,281.853 Afrika 731.228 Azija 30.000 Oceanija 56.000
Jezik
portugalski
Vjera
ve?inom rimokatolici

Portugalci su romanski narod sa zapadne obale Iberskog poluotoka u podru?jima ju?no od Galicije . Portugalcima su jezgro dali romanizirani Luzitanci , sli?no kao i njihovim isto?nim susjedima Estremadurcima u ?panjolskoj. Nakon otkri?a Amerike veliki dio Portugalaca naselio se na podru?ju Brazila . Etni?kih Portugalaca danas ( 2005. ) ima 12,990.000 u 53 dr?ave, od ?ega u Portugalu 9,585.000 koji je iste godine imao 10,366.000 stanovnika i ukupno 36 raznih etni?kih zajednica. Najvi?e Portugalaca van matice zemlje ima u: Francuska (754.000); Brazil (750.000, ne ra?unaju?i Brazilce koji govore portugalski); SAD (370.000); Kanada (275.000); Venezuela (100.000); Luksemburg (92.000); ?vicarska (90.000); Njema?ka (78.000); Angola (67.000); Belgija (63.000); ?panjolska (43.000) i Mozambik (31.000).

Ime [ uredi | uredi kod ]

Ime Portugal, po kojemu Portugalci nose svoje ime, slo?enica je koja dolazi iz latinske rije?i portus (u zna?enju luka) i drugi dio vjerojatno po plemenu Callaeci ili Gallaeci koje je obitavalo u ovom kraju. Postoji mogu?nost da ime dolazi i po ranom naselju Cale (dana?nja Gaia ) s u??a rijeke Duero na atlantskoj obali (Portus Cale). Tijekom Srednjeg vijeka podru?je oko Calea postaje poznato preko Vizigota u Portucale. Portucale je mogao evoluirati u 7. i 8. stolje?u, da bi od 9. postao 'Portugale', odnosno Portugal, a pod njim se podrazumijevalo podru?je između rijeka Duero i Minho . Minho ?e postati sjeverna granica s dana?njom ?panjolskom .

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Rana povijest [ uredi | uredi kod ]

Pretke dana?njih Portugalaca, srodnika Kastiljaca i Estremaduraca nalazimo u staroj Luzitaniji . Oni su svakako najsrodniji Estremadurcima jer potje?u od romaniziranih Keltibera Luzitanaca (Os Lusitanos; nastalo od latinskog naziva za Portugal Lusitania). Luzitanija je naseljena ve? u periodu paleolitika . Zavr?etkom ovoga doba, oko 7000 pr. Kr., dolina rijeke Tejo naseljena je ribarskim i lova?kim plemenima ?to ?ivlja?e na u??ima rije?nih pritoka. Iza ovih ljudi na bunji?tima su pronađeni ostaci kostiju volova, jelena, ovaca, konja, svinja, divljih pasa, jazavaca i ma?aka. Tek negdje 3000 pr. Kr., narodi neolitika grade jednostavne nastambe i po?inju se baviti agrarnim poslovima. Koriste se poliranim kamenim oruđem, keramikom, poznaju kult mrtvih i podi?u funeralne spomenike ? dolmene . Zavr?etkom neolitika, oko 2000 pr. Kr. nailazimo na razli?itosti među stanovnicima kamenog doba, javila se megalitska kultura, a najpoznatija nalazi?ta su ona u Palmeli , Alcalaru i Reguengos de Monsarazu .

Dana?nji Portugal koji je naseljen najmanje 500.000 godina za prve poznate stanovnike ima neandertalca, a kasnije i Homo sapiensa. Preci Portugalaca Luzitanci pojavljuju se oko 1000. pr. Kr. U ranom 1. tisu?lje?u pr. Kr. nekoliko valova Kelta prodire u Portugal iz sredi?nje Europe i mije?a se s Iberima, pa se stvara stanovni?tvo poznato kao Keltiberi , podijeljenih po mnogim plemenima. Među ovima su i Luzitanci (Lusitanians), Gallaeci , Conii , Bracari , Celtici , Coelerni , Equaesi , Grovii , Interamici , Leuni , Luanqui , Limici , Narbasi , Nemetati , Paesuri , Quaquerni , Seurbi , Tamagani , Tapoli , Turduli , Turduli Veteres , Turdulorum Oppida , Turodi i Zoelae , svi oni zasigurno ?e sudjelovati u stvaranju Portugalaca, a neki od njih i sjevernih im susjeda Galjega.

Na portugalskom tlu postojalo je i nekoliko manjih polupermanentnih gr?kih i karta?anskih postaja. Oko 200. pr. Kr. Rimljani dolaze na Iberski poluotok i tuku Karta?ane u Punskim ratovima . Luzitanci pru?aju ?ilav otpor rimskim legijama, a njihov vođa Viriato ((179. ? 139. pr. Kr.) odnosi nekoliko pobjeda nad njima. Rimljani su lukavi i podmukli, a takvih ima i među Luzitancima. 139. pr. Kr. rimski general podmi?uje tri Viriatova poru?nika da ubiju svoga vođu, a oni to i u?ini?e za vrijeme dok je spavao.

Ubojstvom Viriata zapo?inje nova povijest Luzitanije, romanizacija i po?etak nastajanja jednog novog naroda. Rim uspostavlja kolonijalni re?im tijekom kojega Luzitanija prosperira. Utemeljuju se mnogi gradovi. Godine 27. pr. Kr. ona postaje i rimska provincija. Na sjeveru nastaje nova provincija Gallaecia ( Galicija ) s glavnim gradom Bracara, dana?nja Braga. Stari Gallaeci tako dado?e ime novoj provinciji i porijeklo Galjegima i dijelu sjevernih Portugalaca nakon odvajanja ?panjolske od Galicije. U 5. stolje?u na poluotok prodiru Germani Suebi, vandali ( Silingi i Hasdingi ) i njihovi saveznici sarmatski Alani. Jedino je kraljevstvo Sueba do?ekalo drugi val germanskih osvaja?a, Vizigota. Oni ?e osvojiti cijeli Iberski poluotok, otjerati, pa vjerojatno dijelom i integrirarti Vandale, prijatelje im Alane. Vizigoti ?e osvojiti i kraljevstvo Sueba i njihovog glavnog grada Bracare (584. ? 585.)

Godine 711. , islamski Mauri napadaju Iberski poluotok i uni?tavaju Vizigote . Dijelovi Vizigota povu?i ?e se u planine Asturije odakle ?e se pru?iti otpor islamizaciji, a Pelayo zapo?eti rekonkvistu. Grof Vimara Peres povratit ?e od maura podru?je između rijeke Minho i Duero. Ovaj ?ovjek, koji vjerojatno pripada precima suvremenih Galjega osniva? je prvog Portugala. Ta zemlja bit ?e prozvana imenom Portucale, a osnovat ?e i grad Vimaranis (dana?nji Guimaraes ), prozvav?i ga po sebi, i on jo? svojim imenom ?uva spomen na njega. Portugal je de facto bio nezavisan tijekom slabih leonskih kraljeva, dok je bio dependencija Kraljevstva Leon , i de jure to postaje 1065. kao Kraljevstvo Galicije i Portugala na ?elu s Garciom II. ( Garcia II. , 1065. do 1071.). Ovaj je pak sin od Ferdinanda I. Velikog, i ima jo? troje bra?e, među kojima je podijeljena zemlja. Alfonso IV. dobiva Leon, Sancho II. Kastilju, i najmlađi Garcia II. Galiciju s dijelom Portugala. Godine 1072., pod njegovim bratom Alfonsom VI. Kastiljskim , ponovno ?e se udru?iti s Leonom.

Novija povijest - Nastanak Portugala [ uredi | uredi kod ]

Godine 1095. Portugal se odvaja od Kraljevine Galicije, al jo? je uvijek pod Leonom kao i Kastilja. Koncem 11. stolje?a burgundski vitez Henry ( Henrique de Borgonha ) postaje grofom Portugala, zastupa njegove interese i ujedinjuje ga s grofovijom Coimbra. Između Kastilje i Leona za to vrijeme bijesni građanski rat a Henry progla?ava nezavisnost. On ipak umire a nasljeđuje ga sin Afonso Henriques, koji je jak i odlu?an ?ovjek, te ?e zaratit protiv svoje majke Tereze Leonske ( Teresa de Leao ) i njenog ljubavnika Fernando Perez de Trava , u bici na Sao Mamede ( Batalha de Sao Mamede ) i odnijeti pobjedu 24. dana u lipnju 1128. godine. Afonso se 1139. progla?ava kraljem Portugala, a Sveta stolica to 1143. slu?beno i priznaje. Ovime Portugal postaje nezavisna dr?ava a Henrijev sin Afonso prvim kraljem. Guimaraes , kod kojega se odvijala bitka na Sao Mamede postaje glavni grad novoosnovane dr?ave.

Od vremena 1249. pa do 1250. i jug Portugala, Algarve, kona?no je oslobođen od Maura. Godine 1255. glavni grad postat ?e Lisboa (Lisabon). Godine 1373. dolazi do Anglo-portugalske alijanse, sporazuma s Engleskom koji je na snazi do danas, takozvana Alianca Luso-Britanica ili Anglo-Portuguese Alliance. Ribarstvo i pomorska trgovina postat ?e glavne aktivnosti Portugala, a i Engleske. Portugalci se tako kroz 15. i 16. stolje?e i okrenu?e moru. Godine 1415. oni osvoji?e bogati trgova?ki islamski centar Ceutu . Joao Goncalves Zarco se 1419. iskrcao na otok Madeira , a između 1427. i 1431. istra?ili su Azorsko oto?je .

Uslijedit ?e uskoro i otkri?a drugih kontinenata i civilizacija, koja ?e na Portugal imati sli?an utjecaj kao i na ?panjolsku .

Etnografija [ uredi | uredi kod ]

Portugalci su o?uvali mnoge svoje starine, ovo se osobito izra?eno u izoliranijim planinskim predjelima i krajevima gdje se ljudi jo? bave sto?arstvom. Narodnu odje?u mo?emo jo? vidjeti prilikom vjen?anja i drugih svetkovina u provinciji Minho na sjeverozapadu Portugala. Upravo isto?no u Tras-os-Montes e Alto Douro pastiri su o?uvali slamnate kabanice, a na jugu Portugala u Alenteju sto?ari (?uvari goveda) nose zelene i crvene kape na navla?enje i kratke samarra kaputi?e s kragnom od lisi?jeg krzna.

Kuhinja [ uredi | uredi kod ]

Portugalska kuhinja ?esto se brka sa ?panjolskom, no one su dosta razli?ite. Na jugu u Algarveu pod maurskim je utjecajem, a i u drugim krajevima apsorbirane su kulinarske tradicije drugih naroda. Regionalni doma?i proizvodi utje?u na kuhinju Portugalca. Riba, meso, maslinovo ulje, iz Amerike pristigla raj?ica, te mirodije uz juhe, i doma?i kruh i sireve ?ine glavnu hranu. Podru?je Estremadure poznato je po morskoj hrani, njemu pripada i Lisabon kao i Cascais , udaljen oko 50 minuta vo?nje od Lisabona , u kojega vrijedi do?i zbog impresivne riblje tr?nice, gdje su sve prodava?ice starije ?ene. Za bacalhau , usoljeni bakalar, postoji ?ak 365 recepata. Brazil , kojega su Portugalci i osnovali, također ima svoga udjela na kulinarsku kulturu Portugalaca. Njihovog je porijekla peri-peri , za?in iz Afrike prenesen je u Brazil, a njima za?injavaju koko?je meso i neke vrste rakove. Durry je do?ao iz Goe.

Portugal ima 12 imenovanih vinskih podru?ja Denominacao de Origem Controlada s kvalitetnim vinima kontroliranog porijekla, viz.: Bairrada , Bucelas , Carcavelos , Dao , Duero , Lagoa , Lagos , Portimao , Setubal , Tavira i Vinho Verde . Najpoznatije portugalsko vino je 'porto' (Vinho do Porto), koje se smije uzgajati samo u 'regiao demarcada do Douro'. Postoji ga vi?e jedinstvenih tipova, nepromjenjivog bogatog i intenzivnog bukea, to su Porto Branco, Porto Ruby i Porto Tawny. Uz poznato jelo " Feijoada ", slu?i se i salada de tomate poznata i kao " vinagrete " ili "molho vinagrete" (=vinagrete sos). "Feijoada" je nastala u Brazilu fuzijom europske (portugalske) i crna?ke kulinarske prakse. Feijoadu, crni grah s komadi?ima mesa, Brazilci jedu tijekom cijele godine, svoj put ona je tako na?la i do Portugala. U portugalskom Algarveu priređuje se kao Feijoada de Buzinas .

Povezani ?lanci [ uredi | uredi kod ]

• Portugalci u Hrvatskoj

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

• Portuguese History
• Contemporary Portuguese Culture   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 16. srpnja 2006. ( Wayback Machine )