Poljsko-Litavska Unija

	Poljsko-Litavska Unija Rzeczpospolita Obojga Narodow ( polj. ) ; Abiej? Taut? Respublika ( lit. )
	Personalna unija
Zastava	Grb
	Geslo ; Si Deus nobiscum quis contra nos ; ( hrv. Ako je Bog uz nas, tko mo?e protiv nas) ; ; Pro Fide, Lege et Rege ; ( hrv. Za vjeru, zakon i kralja)
	Himna ; Gaude Mater Polonia ; ( hrv. Raduj se, majko Poljsko) ; ; Bogurodzica ; ( hrv. Bogorodica) ;
	Lokacija Poljsko-Litavske Unije Poljsko-Litavska Unija s vazalima ( 1619. godine)
Glavni grad	Krakov ; ( 1569. ? 1596. ) ; Var?ava ; ( 1596. ? 1795. )
Jezik/ci	poljski , latinski , litavski , njema?ki , francuski , talijanski , aramejski , ruski , ukrajinski , bjeloruski , hebrejski , jidi? , armenski , tatarski , karaimski
Religija	katoli?anstvo , pravoslavlje , grkokatoli?anstvo , ?idovstvo , protestantizam , islam
Vlada	monarhija
	Kralj
- 1548. ? 1572.	?igmund II. August (prvi)
- 1764. ? 1795.	Stanislav II. August Poniatowski (posljednji)
Povijest	novi vijek
- Lublinska unija	1. srpnja 1569.
- Prva podjela	5. kolovoza 1772.
- Tre?esvibanjski Ustav	3. svibnja 1791.
- Druga podjela	23. sije?nja 1793.
- Tre?a podjela	24. listopada 1795.
	Povr?ina
- 1582.	815000 km 2
- 1618.	1113465 km 2
	Stanovni?tvo
- 1582.	8000000
Gusto?a	9,8 st/km²
- 1618. otp.	14000000
Gusto?a	12,6 st/km 2
Valuta	zloti , gro?i
Danas dio	Bjelorusija ; Estonija ; Latvija ; Litva ; Moldavija ; Poljska ; Rumunjska ; Rusija ; Slova?ka ; Ukrajina

Poljsko-Litavska Unija ( pol. Rzeczpospolita Obojga Narodow , lit . ?e?pospolita ili Abiej? taut? respublika , bje . Рэч Паспал?тая ili Рэч Паспал?тая Абодвух Народа?, ukr . Р?ч Посполита) povijesna je dr?ava nastala 1569. unijom Kraljevine Poljske i Velike Kne?evine Litve (u kojoj su prete?ni dio stanovni?tva i vladaju?e elite bili Bjelorusi i Ukrajinci ). Postojala je do 1795. godine, a u 16. i 17. stolje?u predstavljala je najve?u i vjerojatno najmnogoljudniju dr?avu Europe . Dr?ava je u svoje vrijeme bila vrlo napredna u kulturno - politi?kom smislu, a razlog tomu je izrazita multikulturalnost i prisutnost visokog broja obrazovanih ljudi.

Zemljopis [ uredi | uredi kod ]

Dr?ava se prema prostirala na prostoru dana?nje Ukrajine , Bjelorusije , Poljske , Litve , Latvije i Estonije . Ukupna povr?ina 1618. godine iznosila je 1,153.465 km ². Na vrhuncu mo?i u njoj je ?ivjelo oko 14,000.000 ljudi, a stanovni?tvo su ?inili Poljaci , Ukrajinci , Bjelorusi , Litavci , Nijemci , ?idovi i ostale narodne manjine.

Glavna sredi?ta dr?ave bili su poljski gradovi Krakov i Var?ava , a politi?ka mo? se centrirala prema zapadnim krajevima dr?ave u dana?njoj Poljskoj i Litvi.

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Tijekom 18. stolje?a u Poljsko-Litavskoj Uniji nisu pravodobno provedene reforme kakve su se u ono doba provodile diljem Europe , a politi?ki sustav je bio nestabilan. Rusko Carstvo imalo je osobite teritorijalne apetite prema Uniji. Ono je kasnije pripojilo ve?i dio Poljsko-Litavske Unije, a s osloncem na nju osvojilo je i daljnja, tada slabo nastanjena podru?ja na jugu i istoku dana?nje Ukrajine i na sjevernom Kavkazu , kojim je do tada vladao Krimski Kanat i drugi muslimanski narodi pod pokroviteljstvom Osmanskog Carstva . Nakon ?to su opstojnost i granice Poljsko-Litavske Unije po?eli ovisiti o dogovoru susjednih sila, one su je naposljetku odlu?ile podijeliti između sebe.

Poljsko-Litavska Unija nestala je s povijesne pozornice krajem 18. stolje?a kad je raskomadana u tzv. tri podjele Poljske između Ruskoga i Austrijskog Carstva te Pruske .

Vojska [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Oru?ane snage Poljsko-Litavske Unije

Vojska Poljsko-Litavske Unije razvila se spajanjem vojski Kraljevine Poljske i Velike Kne?evine Litve , iako je svaka dr?ava zadr?ala vlastitu podjelu. Ujedinjene oru?ane snage sa?injavale su Krunsku vojsku , regrutiranu u Kraljevini Poljskoj, i Litavsku vojsku u Velikoj Kne?evini Litvi. Na ?elu vojske bio je hetman , koji je bio jednak ?inu generalu ili vrhovnom zapovjedniku u drugim zemljama. Monarsi nisu mogli objaviti rat ili sazvati vojsku bez pristanka Sejma ili Senata . Mornarica Poljsko-Litavske Unije nikada nije igrala va?nu ulogu u vojnoj strukturi od sredine 17. stolje?a pa nadalje.

Najpresti?nija formacija dviju vojski bila je njihova te?ka konjica iz 16. i 17. stolje?a u obliku Krilatih Husara , dok su Poljska kraljevska garda i Litavska garda bile elita pje?a?tva. Godine 1788. Veliki Sejm odobrio je reforme i organizirao budu?e strukture vojske. Krunska vojska trebala je biti podijeljena u 4 divizije , sa 17 poljskih pje?a?kih pukovnija i 8 konjani?kih brigada isklju?uju?i specijalne jedinice. Litavska vojska trebala je biti podijeljena na dvije divizije, 8 terenskih pukovnija i dvije konji?ke . Reforma je predviđala vojsku od gotovo 100.000 ljudi .

Poljsko-Litavska vojska razlikovala se od organizacije uobi?ajene u drugim dijelovima Europe . Prema Bardachu, pla?eni?ke postrojbe, uobi?ajene u zapadnoj Europi , nikada nisu stekle ?iroku popularnost u Poljskoj. Brzezinski navodi da su strani pla?enici ?inili zna?ajan dio elitnijih pje?a?kih jedinica (barem do po?etka 17. stolje?a ). Postojala je mala staja?a vojska ? Obrona potoczna ( Stalna obrana ) od oko 1500 ? 3000 vojnika , koju je pla?ao kralj , a prvenstveno je bila stacionirana na problemati?nim ju?nim i isto?nim granicama.

Nekoliko godina prije Lublinske unije reformirana je poljska Obrona potoczna jer je Sejm ozakonio stvaranje Wojsko kwarciane. Ovu je formaciju također pla?ao kralj, a brojala je oko 3500 ? 4000 ljudi prema Bardachu, no Brzezinski daje raspon od 3000 ? 5000 vojnika . Bila je sastavljena ve?inom od postrojba lakog konjani?tva popunjenih plemstvom , kojima su zapovijedali hetmani. Sejm bi za vrijeme rata ozakonio privremeno pove?anje veli?ine Wojsko kwarciane .

Bilje?ke [ uredi | uredi kod ]

↑ religijska himna

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Kultura i zna?aj Poljsko-Litavske Unije Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 24. lipnja 2011. ( Wayback Machine )
Poljsko-Litavska Unija, kratki dokumentarni film ( engl. )
Poljsko-Litavska Unija kroz slike ( engl. )

[1] religijska himna

[a]