한국   대만   중국   일본 
Peter Dajnko ? Wikipedija Prijeđi na sadr?aj

Peter Dajnko

Izvor: Wikipedija
Dajnkova evanđelja iz 1817. po Bohori?ovom pravopisu.
Kmet Izidor (Ratar Izidor) iz 1824. Knjiga po dajn?ici.

Peter Dajnko ( ?re?njevci , 23. travnja , 1787. ? Velika Nedelja , 22. velja?e , 1873. ) slovenski je pisac, p?elar, rimokatoli?ki sve?enik, autor takozvanog isto?no?tajerskog jezika. 1824. godine je stvorio novi pravopis, takozvanu dajn?icu . Isto?no?tajerski jezik je nastao iz dijalekta Prlekije , Slovenskih gorica , Radgone i Ormo?a . Sli?an je prekomurskomu jeziku . Prekomurski i isto?no?tajerski su knji?evne ina?ice takozvanog isto?noslovenskog jezika. Dana?nji se slu?beni slovenski jezik temelji na takozvanom srednjeslovenskom knji?evnom jeziku.

?ivotopis [ uredi | uredi kod ]

Rođen je kod Radgone u braku Filipa Dajnka i Marije (rođ. Koro?ec). Dajnko je u Mariboru pohađao gimnaziju u razdoblju od 1803. do 1808. godine. Od 1808. do 1814. godine studirao je teologiju u Gradcu . 18. o?ujka , 1813. je zaređen za sve?enika u Gradcu. Prvo je bio kapelan u Radgoni. 1816. ? 1831. godine je bio ?upnik Radgone. 20. rujna , 1831. dobio je ?upu u Velikoj Nedelji kod Ormo?a. 1870. godine je postao dekan u Ormo?u i nadzornik ?kola kod Ormo?a i Ljutomera . 1871. je postao po?asni kanonik, 25. studenog , 1867. su ga odlikovali za svoje djelo Zlatnim kri?om.

Djelo [ uredi | uredi kod ]

Ugarski Slovenci (dana?nji Prekomurci i mađarski Slovenci ) su koristili kajkavske knjige. U stolje?u su po?eli pisati rukopise na prekomurskom jeziku, a u drugoj polovici stolje?a ve? na isto?no?tajerskim dijalektima.

Prva prekomurska knjiga je Mali katechismus Franca Temlina ( 1715. ).

Prvu isto?no?tajersku knjigu je napisao Jo?ef Plohel ptujski ?upnik 1758. godine, koja je Obchinzka knishiza izpitavanya teh pet glavneh shtukov maloga katekismussa poshtovanoga patra Petra Kanisiussa. Ove knjige su pune kajkavizma.

Prekomurski jezik je bio standardizirana norma u Ugarskoj , kad je Dajnko po?eo kodificirati isto?no?tajerski jezik. Dajnko se nije slagao po pitanju da se slovenski knji?evni temelji samo na srednjeslovenskom jeziku i zapostavljaju?i isto?ne jezi?ne ina?ice. Prvo je koristio tradicionalni pravopis bohori?icu .

Od 1824. godine Dajnko je pisao svoje knjige po svojem pravopisu, ustvari dajn?ici, koja ima ove karaktere: a, b, c, ч (?), d, e, f, g, h, i, j, k, l, m, n, ŋ (nj), o, p, r, s, ? (?), t, u, y (u), v, z, x (?).

Iako knjige, koje su pisane po Dajnkovom pravopisu, su imale skoro 50 tisu?a primjerka, no Anton Martin Slom?ek je odbijao uporabu pravopisa i isto?no?tajerskog jezika. Na taj na?in su istisnuli Dajnka iz literarnog ?ivota i proglasili ga jezi?nim separatistom bez razloga.

Dajnko je imao bogatu knji?evnu ostav?tinu. Pisao je pobo?na djela, beletristiku, ud?benike i knjige o p?elarstvu. Nadgrobni kamen ima u groblju Velike Nedelje. Njegova rodna ku?a je ostala u ?re?njevcima.

Djela [ uredi | uredi kod ]

  • Sazhetek vuzhenja 'Slaven'skega po nedelah (Po?etak slavenskog u?enja po nedjeljima), 1816.
  • Evangeliomi na v'se nedele ino 'svetke skos leto (Evanđelja na svaku nedjelju i blagdan kroz godinu), 1817.
  • Knishiza poboshnosti sa mlade ino dorashene kristjane (Knji?ica pobo?nosti za mlade i odrasle kr??anine), 1820.
  • Svetega pisma sgodbe is starega sakona (Pri?e Svetog pisma iz Starog zavjeta), 1821.
  • Lehrbuch der Windischen Sprache (Vindi?arska/?tajerskoslovenska ?itanka), 1824.
  • Kmet Izidor s svojimi otroki ino lydmi (Ratar Izidor sa svojom djecom i ljudima), 1824.
  • Sto cirkvenih ino drugih poboxnih pesmi med katol?kimi kristjani slovenskega naroda na ?tajerskem (Sto crkvenih i drugih pobo?nih pjesma katoli?koga kr??anskog slovenskog narod u ?tajerskoj), 1826.
  • Svetega Pisma zgodbe iz Starega ino Novega Zakona (Pri?e Svetog pisma iz Starog i Novog zavjeta), 1826.
  • Posvetne pesmi med slovenskim narodom na ?tajerskem (Svjetovne pjesme slovenskog naroda u ?tajerskoj), 1827.
  • Molitbe za katol?ke ker?enike: vjytro, veчer, pri sveti me?i, k'spovedi (Molitve za katoli?ke kr??anine: jutro, ve?er, kod svete mise), 1829.
  • Opravilo svete me?e, spovedne ino druge priliчne molitbe za katol?ke kristjane (Raspored svete mise, molitve za ispovjed i druge prilike), 1829.
  • Sveti krixni pot, ali bridko terpleŋe ino smert na?ega gospoda Jezu Krista (Sveti kri?ni put ili grka muka i smrt na?eg Gospodina na?eg Isukrsta), 1829.
  • Boxja sluxba ker?anske mladosti (Bo?ja slu?ba kr??anskog mlade?a), 1830.
  • Zhelarstvo (P?elarstvo) 1831.
  • Чelarstvo (P?elarstvo), 1831.
  • Knixica poboxnosti za mlade ino dora?ene kristjane (Knji?ica pobo?nosti za mlade i odrasle kr??anine), 1833.
  • Listi ino evaŋgelji na vse nedele, svetke ino imenitne?e dneve celega ker?ansko-katol?kega cirkvenega leta (Epistole i evanđeja za svaku nedjelju, blagdan i va?niji dan sve kr??anske katoli?ke crkvene godine), 1833.
  • Abecedna knixica za dexelne ?ole (Po?etnica za pokrajinske ?kole), 1833.
  • Abecedna knixica na hitro ino lehko podvuчenje (Po?etnica za hitro i lako u?enje), 1833.
  • Veliki katekizem, to je, kŋiga ker?ansko-katol?kega navuka (Veliki katekizam, to jest knjiga kr??ansko-katoli?kog nauka), 1833.

Literatura [ uredi | uredi kod ]

Logotip Wikizvora
Logotip Wikizvora
WikIzvor ima izvorni tekst na temu: Peter Dajnko
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedni?kog poslu?itelja
Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Peter Dajnko

Izvori [ uredi | uredi kod ]