Petar Kanaveli?
Petar Kanaveli?
(
Kor?ula
,
27. prosinca
1637.
? Kor?ula,
16. sije?nja
1719.
),
hrvatski
pjesnik, epski i dramski pisac; jedan od najve?ih hrvatskih pisaca 17. stolje?a. Njegovo prezime navodi se i kao
Kanavelovi?
(pogotovo kod srpskih povjesni?ara knji?evnosti), dok se u talijanskoj varijanti potpisivao kao
Pietro Canaveli
, odnosno
De Canavellis
.
Petar Kanaveli? bio je posljednji mu?ki potomak stare, vrlo bogate i ugledne kor?ulanske plemi?ke obitelji. U Kor?uli je pohađao mjesnu i kleri?ku ?kolu, a pretpostavlja se da je studirao pravo u Padovi, kao i ve?ina onodobnih dalmatinskih intelektualaca. Obavljao je niz gradskih du?nosti - ve?inom sudskih - te se bavio trgovinom i upravljanjem svojih posjeda. Bio je i u?itelj, odvjetnik, a 1665. je postao ?lan Velikoga vije?a. U
Zadru
je bio kancelar
mleta?kih
generalnih providura za
Dalmaciju
C. Cornara i A. Priulija (1665-68). 1673. je bio izaslanik kor?ulanske komune u
Mlecima
. Iz Kor?ule je, uz naknadu, obavljao obavje?tajne usluge za
Dubrova?ku Republiku
.
Kanaveli?ev knji?evni opus jedan je od najopse?nijih i najraznovrsnijih u 17. stolje?u i starijoj hrvatskoj knji?evnosti. Pisao je pjesme na hrvatskom i talijanskom jeziku,
lirska
i
epska
djela, prigodnu i ljubavnu poeziju, prigodnu svadbenu poeziju i pohvalnice ("za?inke" i "za?inke pirne"), ?aljivu, satiri?nu, religioznu i narativnu epsku poeziju te
dramska
djela.
Najstariji sa?uvani trag o Kanaveli?evu knji?evnom radu je pisana potvrda iz 1660. po kojoj mu se treba isplatiti 12 lira za pjesmu koju je ispjevao povodom dolaska generalnoga providura A. Cornara u grad Kor?ulu 1660. godine - rije? je o jednoj od najstarijih zabilje?enih isplata honorara u povijesti hrvatske knji?evnosti.
Tijekom boravka u Zadru Kanaveli? je, ?ini se, u
Splitu
1667. sudjelovao u talijanskoj komediji
La moglie di quattro mariti
mleta?koga libretista Giacinta Andreje Cicogninija. Kao providurski izaslanik mnogo je putovao Dalmacijom i u
Dubrovnik
, te je stekao veze s mnogim vode?im dubrova?kim knji?evnicima i intelektualcima (
Nikola Buni?
,
Baro Bettera
,
?i?ko Gunduli?
,
đuro Matija?evi?
) i postao ?lan
Akademije ispraznijeh
.
Najve?i dio Kanaveli?eva opusa nastao je nekim povodom te je stoga naj?e??e u ?anru
pohvalnice
.
- Grad Dubrovnik vlastelom u tre?nji
odulja je pjesma nastala povodom razaranja Dubrovnika u potresu
1667.
godine. Tiskana je u Anconi 1667. s istoimenim pjesmama N. Buni?a i B. Bettere. (
Knji?nica HAZU - katalo?ki listi? i naslovnica
Arhivirana ina?ica izvorne stranice
od 27. rujna 2007. (
Wayback Machine
))
- Ban Petar Zrinski, knez, doveden gdje mu se ima?e glava odsje?i po zapovijedi Leopolda Prvoga, ?esara rimskoga, mo?e biti ovako govora?e
je monolo?ka pjesma o pogubljenju
Petra Zrinskog
1671. godine, napisana u prvome licu
- 1683. je opjevao oslobođenje
Be?a
od
Turaka
trima pjesmama:
Pjesan slavnomu kralju polja?komu
Ivanu Sobjeski
Turaka predobitniku i Be?a obranitelju
(koja ima proznu posvetu na latinskome) i
Pjesan II u pohvale istoga kralja Ivana Sobjeski
, te na talijanskome
S'invita L'Illustrissimo Signor Benedetto Staij pitore eruditissimo in Ragusa...
, u kojoj nagovara dubrova?koga slikara
Benka Staya
da slikom obilje?i bitku. Ivan III. Sobieski se 1687. pismom zahvalio Kanaveli?u.
- 1695. je u pjesmi
Dubrovnik slobođen hara?a na blagdan ruke svetijeh Vlasi
opjevao uspje?nu misiju dubrova?koga izaslanika u
Carigradu
kojom je rije?eno pitanje danka
Porti
- 1703. opjevao je obnavljanje Dubrovnika od potresa u pjesmi
Trstenko pastijer u veselju
- od mnogobrojnih ljubavnih pjesama isti?u se
Zelenko
,
Zaman se povrati premaljetje
,
Boj od cjelova
,
Ljubav sjedinjena
i
Ljubav promijenjena u omrazu
, te ciklus od deset pjesama posve?en prvoj supruzi, napisan 1680. godine -
Svojoj vjerenici gospoji Pauli Stay
- od pjesama sa ?aljivom poantom i dosjetkom isti?u se
Jednoj mladici, kojom je bio obraz oteko
i
Pjesan jednoj gospođi, koja re?e ne umjet cjelivat
- u kasnim godinama pisao je refleksivne pjesme pro?ete arkadijskim tonovima, npr.
Stojka pokojna
(1708), ?to je slobodan prepjev fragmenta iz drugoga ?ina djela
Pastor fido
Giovannija Battiste Guarinija
- napisao je niz pirnih pjesama (tzv. "za?inke"), ve?inom za svadbe svojih poznanika
- pripisivale su mu se mnoge satiri?ne pjesme, npr.
Mandu?a kupuje u ribara gruje
ili
Pla? Marka Ko?ine u izgubljenju svoga tovara u Zavalaticu
, no ta autorstva nisu potvrđena. Na talijanskome je napisao
L'inimitabile poema di cacarella
, pjesmu o proljevu
- sa?uvano mu je dvadesetak religioznih pjesama, ve?inom didakti?ne namjene, prepjeva i parafraza psalama, te talijanskih i crkvenih pisaca
- 1689. je u Anconi tiskao zbirku
Korunica na ?as od imena prislavne od neba i svieta ?esarice djevice Marije
, prepjev pobo?noga zbornika bla?enog Jordana s kraja 13. stolje?a
- od religioznih refleksivnijih pjesama isti?u se prepjev F. Testija
Nije pokoja neg na nebu
,
Nemo?nik na ?asu od smrti
te stihovana parafraza biblijske pri?e o pravedniku Tobiji,
?ivot Tobije
, u 14 dijelova
Kanaveli?evo je najve?e i najva?nije knji?evno djelo ep religiozno-povijesne tematike
Sveti Ivan biskup trogirski i kralj Koloman
, nastao između 1705. i 1718. godine, a tiskan tek 1858. u Osijeku. Djelo povezuje realnu povijest o
Kolomanu
s kr??anskom legendom o
trogirskome
biskupu svetom Ivanu Orsiniju (zapisanoj 1203. godine). Ep je nastao u baroknoj tradiciji 17. stolje?a, kao sklop se?entisti?ke tradicije, kronikalnoga pripovijedanja, uzvi?ene retorike i romanti?nih epizoda.
Od Kanaveli?eva planirana epa o opsadi Be?a 1683., nazvanoga
Kara Mustafa i vezijer Azem
, sa?uvano je samo nekoliko uvodnih stihova.
Dramska su djela vrlo istaknut dio Kanaveli?eva opusa, pogotovo drama
Vu?istrah
koja je, po suvremenim uvidima, iznimno utjecala na razvoj hrvatske drame i kazali?ta.
- 1678. na Kor?uli je prikazana najranija znana Kanaveli?eva drama
Muka i smrt Gospodina na?ega Isusa Isukrsta
, koja se bavi Pilatovim unutarnjim dvojbama oko Isusove osude
- Vu?istrah
(ili
Krunoslava
) je tragikomedija u ?etiri ?ina, prikazana u Dubrovniku 1682. godine na otvaranju prvoga javnog teatra, Orsan. Temeljena je na dvama talijanskim
libretisti?kim
predlo?cima -
Orontea
G. A. Cicogninija i Cicognijevoj talijanskoj preradbi drame
?ivot je san
Calderona de la Barce
, ?ime je ta slavna drama ostvarila neobi?an utjecaj na hrvatsku knji?evnost preko talijanskog posrednika. Kriti?ko izdanje drame priredio je
Slobodan Prosperov Novak
za izdanje Matice hrvatske 2004. godine.
- u Dubrovniku je 1688. prikazana Kanaveli?eva pastoralna drama
Vjerni pastijer
, slobodni prepjev drame
Pastor fido
G. B. Guarinija
- Su?anjstvo sre?no
je tragikomedija izvedena oko 1700. godine, nastala prema libretu
Schiavitu fortunata
P. Podalinija
- Zorislava
je nedovr?ena drama, a od ostalih naslova isti?u se
Cantata Venere, Kupido, Marte, Elena i Paride
te komedije
Ljubovnici
i
Iako
- pripisivalo mu se autorstvo desetak anonimnih komedija iz druge polovice 17. stolje?a, poput
Andro Stitikeca
i
?imun Dundurilo
, no to nije pouzdan podatak
Premda jedan od najuglednijih hrvatskih knji?evnika 17. stolje?a, Kanaveli?ev opus nije nikada u potpunosti kriti?ki obrađen, a ?ak nije bio zastupljen niti zasebnim svescima u edicijama Stari pisci hrvatski JAZU i Pet stolje?a hrvatske knji?evnosti Matice hrvatske. Uz suvremeno izdanje drame
Vu?istrah
, njegova ostala djela danas mahom nisu dostupna.
Zastupljen je na CD-ROM-u
Klasici hrvatske knji?evnosti
(II: Pjesni?tvo) Naklade Bulaja (2000,
ISBN
953-6737-02-7
).
- Korunica na ?as od imena prislavne od neba i svieta ?esarice djevice Marije
, Ancona 1689.
- Ivanu Sobjeski kralju poljskomu osloboditelju Be?a
, Dubrovnik 1850.
- Sveti Ivan biskup trogirski i kralj Koloman
, Osijek 1858.
- Su?anjstvo sre?no
, Zadar 1871.
- Zbornik stihova XVII stolje?a
, Pet stolje?a hrvatske knji?evnosti, knjiga 10, Zagreb 1967. (zastupljen)
- Hrvatsko pjesni?tvo na otoku Kor?uli
, Rijeka 1993. (obilato zastupljen)
- Vu?istrah
, priredio Slobodan P. Novak, Biblioteka Parnas, Matica hrvatska, Zagreb 2004.
- Pjesan u pohvalu privedroga Ivana Sobjeskoga, kralja Polja?koga
i
Pjesan u pohvalu kralja polja?koga
, u knjizi Hrvatska knji?evna ba?tina, svezak 3, Zagreb 2004.