Pehar
ili
Vr?
[1]
(
lat.
Crater
) jedno je od 88 modernih i 48 originalnih
Ptolemejevih
zvije?đa
. Predstavlja pehar boga
Apolona
.
Najsjajnija je zvijezda
Labrum
(δ Crt), prividne magnitude 3,57.
[2]
Beta Crateris
je dvojna zvijezda magnitude 4,5.
γ Crateris
je bliska
binarna zvijezda
, udaljena od Zemlje oko 84
ly
. Sjajnija zvijezda ima prividni sjaj 4.08m, a slabija komponenta (udaljena na nebu oko 52
"
) 9.6m.
R Crateris
je
polupravilna
promjenjiva
tipa SRb,
spektralnog tipa
M7. Prividni sjaj joj se mijenja između 9.8m i 11.2m u periodu od 160 dana.
SZ Crateris
(Gliese 425, Abtova zvijezda) je zvijezda sjaja 8.1m. Nalazi se relativno blizu Zemlje - na oko 44 ly.
Najzna?ajniji objekti dubokog svemira
[
uredi
|
uredi kod
]
NGC 3511
je
spiralna galaktika
tipa
SBbc, sa slabo izra?enom
pre?kom
, Zemlji okrenuta svojim rubom. Pripada
galakti?kom skupu
Abell 1060
. Prividni sjaj galaktike je 12m, a kutne dimenzije su joj 4' × 1'.
NGC 3887
je
pre?kasta spiralna galaktika
,
tipa
SBc, magnitude 11, kutnog promjera od 3.5'.
NGC 3981
je spiralna galaktika s dva ?iroka
spiralna kraka
, tipa SBbc. Njen sjaj je 12m, a kutni promjer 3'. Ovu je galaktiku otkrio
William Herschel
1785.
Godine.
U
gr?koj mitologiji
,
gavran
slu?i bogu
Apolonu
, koji je ?alje po vodu. Vrana je bila lijena, pa je putovala vrlo polako, kad je zagrabila vodu, u pehar je zagrabila i
vodenu zmiju
koju je planirana odnijeti apolonu u znak isprike. Prema mitu, Apolon se na to jako naljutio, te je bijesno na nebo bacio i
Gavrana
i
vodenu zmiju
i
pehar
.
Porijeklo pri?e je vjerojatno vezano uz ?injenicu da se ova 3 zvije?đa nalaze vrlo blizu jedno drugom, na dijelu neba koje se poneka naziva
more
.
- ↑
Josip Goldberg,
Astronomija : za VII. razred srednjih ?kola
, 2. izd., Zagreb : Nakladni zavod Hrvatske u Zagrebu, 1946., str. 203.
- ↑
Vr? | Hrvatska enciklopedija
. Pristupljeno 2. sije?nja 2020.