Hierapolis -Pamukkale
Svjetska ba?tina ? UNESCO
Dr?ava	Turska
Godina uvr?tenja	1988. (12. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno i prirodno dobro
Mjerilo	iii, iv, vii
Ugro?enost	?
Poveznica	UNESCO:485
Koordinate	37°55′23″N 29°07′26″E  /  37.92306°N 29.12389°E  / 37.92306; 29.12389
Pamukkale class=notpageimage| Lokacija Pamukkalea u Turskoj

Pamukkale ( turski za "Pamu?na pala?a") je kompleks jedinstvenih mineralnih izvora u jugozapadnoj Turskoj , u blizini grada Denizlija . Lokalitet se sastoji od toplih izvora i vapnenca travertina koji ima neobi?an oblik plitkih terasastih bazena, nastalih prelijevanjem mineralne vode i talo?enjem minerala.

Na njegovim toplicama izgrađen je anti?ki grad Hierapolis u 2. stoje?u pr. Kr. kao lije?ili?te. U Hierapolisu se nalaze ostaci kupatila, hramova i drugih starogr?kih i starorimskih spomenika, te originalne ranokr??anske građevine, zbog ?ega je 1988. godine, zajedno s toplicama Pamukkale, upisan kao UNESCO -ova svjetska ba?tina . Ovo podru?je se nalazi u dolini rijeke Menderes koje ima umjerenu klimu skoro cijele godine. Dugo je oko 2,000, a ?iroko 600 i visoko oko 160 metara. Pamukkale ima 17 izvora u kojima voda ima temperaturu od 35°C do 100°C. Od njih se voda prolijeva nekih 320 metara do padine gdje se u terasama prelijeva preko padine duge 60-70 metara. Kalcij-karbona u vodi se talo?i i naposljetku postaje vapnencom, a ugljen-dioksid se otpu?ta. Oko 499.9 mg CaCO3 se talo?i svaki dan iz svake litre vode u savr?enim klimatskim uvjetima.

• 
  Toplinski izvori Pamukkale
• 
  Zid vapnenca
• 
  Bazeni Pamukkalea
• Kratki video za?ti?enog lokaliteta
• 
  Padina Pamukkale

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Vodi?: Pamukkale na Wikivoyageu

Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Pamukkale

• Slu?bena stranica Pamukkale   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 17. lipnja 2013. ( Wayback Machine ) ( engl. )

v  • u Svjetska ba?tina u Turskoj Europa Kulturna ba?tina (2) Povijesni dijelovi Istanbula : Konstantinov hipodrom , Aja Sofija , Aja Irena , Cisterna Bazilike , Crkva Hora , Teodozijeve zidine , d?amije Ahmedija , Sulejmanija , ?ehzada , Jeni , i pala?a Topkapi Saraj (1985.) ? D?amija Selimija i njezin dru?tveni kompleks (2011.) Azija Kulturna ba?tina (17) Afrodizija (2017.) ? Arheolo?ki lokalitet Ani (2016.) ? Bursa i Cumalıkızık : rođenje Osmanskog carstva (2014.) ? Catal Hoyuk (2012.) ? Velika d?amija i bolnica u Divri?iju (1985.) ? Diyarbakır utvrda i kulturni krajolik Hevsel vrtova (2015.) ? Efez (2015.) ? Gobekli Tepe (2018.) ? Ru?evine Hattu?e (1986.) ? Ru?evine Ksantosa s Letinim sveti?tem Letoon (1988.) ? Monumentalne grobnice u brdima Nemruta (1987.) ? Pergam i njegov vi?eslojni kulturni krajolik (2014.) ? Povijesno sredi?te Safranbolua (1994.) ? Troja (1998.) ● Arheolo?ki lokalitet Arslantepe (2021.) ? Gordion (2023.) Mje?ovita ba?tina (2) Nacionalni park Goreme i spomenici u stijenama Kapadocije (1985.) ? Anti?ki grad Hierapolis s terasama Pamukkale (1988.) Nematerijalna svjetska ba?tina (20) Tradicija A?ıklık (2009.) ? Cini , tradicijska vje?tina proizvodnje glazura u keramici (2016.) ? Ebru , turska umjetnost mramora (2014.) ? Hıderles (Ederlezi), proslava Jurjeva , tj. prolje?a 1) (2017.) ? Proizvodnja plo?nog kruha poznatog kao lava?, katirma, jupka ili jufka 2) (2016.) ? Kazali?te sjena Karađoz (2009.) ? Ke?kek (2011.) ? Kırkpınar ili hrva?ki festival (2010.) ? Umjetnost javnog pripovjedanja Meddah (2008.) ? Festival Mesir Macunu (2012.) ? Ceremonija Mevlevi Sema (2008.) ? Proslava nove godine Novruz 3) (2008.) ? Semah , ritual Alevi-Bekta?i vjernika (2010.) ? Tradicijski Sohbet skupovi (2010.) ? Kultura i tradicija turske kave (2013.) ? Zvi?du?i jezik * (2017.) ? Dede Korkut (s Azerbajd?anom i Kazahstanom ) (2018.) ? Tradicionalno tursko streli?arstvo (2019.) ? Tradicionalna strate?ka igra: Togyzqumalaq , Toguz Korgool , Mangala / Gocurme (s Kazahstanom i Kirgistanom ) (2020.) ? Umjetnost minijature (s Azerbajd?anom , Iranom i Uzbekistanom ) (2020.) 1)   S Makedonijom   2)   S drugim dr?avama ( Azerbajd?an , Iran , Kazahstan i Kirgistan )   3)   Slavi se u jo? desetak dr?ava sa zna?ajnim udjelom iranskog stanovni?tva.   * Svjetska ba?tina u opasnosti