Pakao
(
lat.
infernus
) jest prema
religijskim
i
mitolo?kim
vjerovanjima mjesto gdje du?e ljudi koji umru u
smrtnom grijehu
trpe vje?nu patnju i kaznu. Pojam pakla kao onozemaljskog mjesta
prokletstva
i muke poznat je u mnogim svjetskim religijama, a osobito u
kr??anstvu
,
islamu
i
budizmu
. U kr??anskoj
teologiji
pakao se opisuje kao mjesto u kojem obitavaju
đavoli
i
demoni
koji mu?e du?e gre?nika. Nasuprot tome, prema kr??anskom vjerovanju du?e ljudi koji su umrli u miru s
Bog
odlaze u
?istili?te
, dok du?e onih gre?nika koji su zavrijedili spasenje odlaze u
raj
.
Pakao u raznim religijama
[
uredi
|
uredi kod
]
Prema
katoli?koj
predaji pakao je nastao kada je
arkanđeo
Lucifer
otpao od
Boga
s dijelom
anđela
. Li?eni Bo?je milosti,
pali anđeli
nastanili su ognjene dubine pakla u kojem vje?nu kaznu nalaze i oni ljudi koji umru u smrtnom grijehu.
U
pravoslavnoj
teolo?koj doktrini pokojnik odlazi u raj ili u pakao bez mogu?nosti da se pokaje jer koncept ?istili?ta ne postoji. Međutim, u pravoslavlju veliku ulogu ima i
Posljednji sud
i uskrsnu?e mrtvih.
[1]
Mnoge kr??anske denominacije i
sekte
poput
Adventista sedmog dana
,
Jehovinih svjedoka
i drugih ne prihva?aju postojanje pakla, odnosno vjeruju da je to samo stadij prema putu k raju.
U
Starom zavjetu
pakao se u mnogim prijevodima
Biblije
spominje na onim mjestima gdje se u hebrejskom originalu koristi rije?
?eol
, osobito u
Knjizi Postanka
(
Post 37,35
;
42,38
;
44,29
;
44,31
itd.)
[2]
i
Knjizi Brojeva
(
Br 16,30
).
[3]
U
Novom zavjetu
spominje se pod imenom
Had
u
Evanđelju po Mateju
(
Mt 11,23
i
16,18
),
[4]
Evanđelju po Luki
(
Lk 10,15
),
[5]
Djelima apostolskim
(
Dj 2,27
i
2,31
),
[6]
Prvoj poslanici Korin?anima
(
1 Kor 15,55
)
[7]
i u
Otkrivenju
(
Otk 1,18
;
6,8
;
20,13-14
).
[8]
Pod imenom
Gehenna
nalazimo ga u novozavjetnim knjigama
Evanđelje po Mateju
(
Mt 10,28
;
18,8-9
;
22,30-31
; 23,15 i 23,33),
[9]
Evanđelje po Marku
(
Mk 9,43-47
),
[10]
Evanđelje po Luki
(Lk 12,5)
[11]
i u
Jakovljevoj poslanici
(Jak 3,6)
[12]
Pakao se u islamu naziva
d?ehennem
, a raj
d?ennet
. U Kur’anu se opisuje kao mjesto vje?ne vatre i patnje. Prema islamskoj tradiciji, pakao je mjesto koje je
Bog
pripremio za one koji ne vjeruju u Njega, bune se protiv Njegova zakona i odbacuju Njegove poruke.
[13]
Pakao se pojavljuje pod razli?itim imenima u islamskim tekstovima. Naj?e??i su nazivi
Jaheem
(vatra),
Jahannam
(pakao),
Ladthaa
(ognjena vatra),
Sa’eer
(ognjeni plamen),
Saqar
(vru?ina),
Hatamah
(slomljeni dijelovi) i
Haawiyah
(bezdan).
U hebrejskoj religiji i vjerovanju, pakao se naziva
gehenna
, a ime je dobila po Hinnomovoj dolini ju?no od
Jeruzalema
gdje su djeca ?rtvovana bogu
Molohu
. Stvoritelj pakla je Bog koji je ujedno stvorio i raj. Prema
judaizmu
, postoje tri ulaza u pakao; u divljini, moru i Jeruzalemu.
[14]
Jedno od najve?ih knji?evnih djela na temu je
Danteov
Pakao
, prvi dio
Bo?anstvene komedije
. Autor ga je podijelio na 9 krugova te u njih svrstao sve izdajnike, kradljivce, ubojice i ostale po?initelje grijeha. Ostala va?na djela su
Miltonov
Izgubljeni raj
i
Mjesto prokletih
Jonathana Swifta
.
[15]
- ↑
Bugarska pravoslavna crkva u Hrvatskoj Za?to u Pravoslavlje nema ?istili?te?
. Ina?ica
izvorne stranice
arhivirana 7. svibnja 2015
. Pristupljeno 29. travnja 2013.
- ↑
Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta
, str. 38., 43. i 45.
- ↑
Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta
, str. 145.
- ↑
Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta
, str. 1113. i 1119.
- ↑
Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta
, str. 1170.
- ↑
Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta
, str. 1215.-1216.
- ↑
Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta
, str. 1273.
- ↑
Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta
, str. 1360. i 1364.
- ↑
Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta
, str. 1112., 1120. i 1125.-1127.
- ↑
Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta
, str. 1146.
- ↑
Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta
, str. 1173.
- ↑
Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta
, str. 1337.
- ↑
A Description of Hellfire (part 1 of 5): An Introduction
. Ina?ica
izvorne stranice
arhivirana 1. travnja 2015
. Pristupljeno 29. travnja 2013.
- ↑
Gehenna - Jewish Encyclopedia
- ↑
Ten of the best visions of hell in literature - Guardian