Otima?i izgubljenog kov?ega
Naslov izvornika	Raiders of the Lost Ark
Redatelj	Steven Spielberg
Producent	Frank Marshall George Lucas Howard Kazanjian
Scenarist	Lawrence Kasdan Pri?a: George Lucas Philip Kaufman
Glavne uloge	Harrison Ford Karen Allen Paul Freeman Ronald Lacey Wolf Kahler
Glazba	John Williams
Snimatelj	Douglas Slocombe
Monta?a	Michael Kahn
Distributer	Paramount Pictures
Godina izdanja	1981.
Trajanje	115 min.
Dr?ava	SAD
Jezik	engleski
?anr	pustolovni
Prora?un	$20,000,000
Sljede?i	Indiana Jones i ukleti hram
Mre?no sjedi?te
Profil na IMDb-u
Portal o filmu

Otima?i izgubljenog kov?ega ( eng. Raiders of the Lost Ark ) je pustolovni film redatelja Stevena Spielberga iz 1981. s Harrisonom Fordom u ulozi arheologa i pustolova Indiane Jonesa. Producent filma bio je George Lucas . U filmu, nacisti tra?e Kov?eg Saveza kako bi u?inili svoju vojsku nepobjedivom, ?to je uspjelo Izraelcima u Starom zavjetu . Na Jonesu je da se prvi do?epa Kov?ega. Među glumcima koji su se prijavili za ulogu Indiane Jonesa bili su Tim Matheson , Peter Coyote i Tom Selleck . Selleck je bio izabran, ali je bio nedostupan zbog obaveza u televizijskoj seriji Magnum, P.I. Spielberg je nagovorio Lucasa da anga?ira Forda jer su producenti Frank Marshall i Kathleen Kennedy bili impresionirani njegovom izvedbom u ulozi Han Sola u filmu Carstvo uzvra?a udarac .

Kad je objavljen 12. lipnja 1981. , film od 20 milijuna dolara je do?ivio veliki uspjeh, s lako?om do?av?i na prvo mjesto najuspje?nijih filmova godine s 384 milijuna dolara. Godine 1982. je bio nominiran za osam Oscara , uklju?uju?i najbolji film, a osvojio ?etiri (najbolji zvuk, monta?a, vizualni efekti i scenografija). Film je bio hit među publikom i kritikom, pa su snimljena i dva nastavka, Indiana Jones i ukleti hram i Indiana Jones i posljednji kri?arski rat . ?etvrti film, Indiana Jones i kraljevstvo kristalne lubanje objavljen je 2008. godine, a peti Indiana Jones i artefakt sudbine 2023. godine.

Radnja [ uredi | uredi kod ]

1936. , u peruanskoj pra?umi, arheolog i lovac na blago Indiana Jones izbjegava nekoliko zamki kako bi pokupio statuu Hovita iz drevnog hrama. Nakon ?to je pobjegao pred kotrljaju?om kamenom gromadom, ispred ?pilje nailazi na rivala arheologa Renea Belloqa s malom grupom Hovitosa, lokalnih domorodaca. Opkoljen i broj?ano nadja?an, Jones je prisiljen predati rukotvorinu Belloqu.

Na fakultetu na kojem predaje, Jones se sastaje s dvojicom vojnih obavje?tajaca. Oni mu obja?njavaju da nacisti , u potrazi za okultnim mo?ima, tra?e Abnera Ravenwooda, Jonesova biv?eg mentora. Ravenwood je najistaknutiji ekspert za grad Tanis iz drevnog Egipta , kojeg su prona?li nacisti. Vjeruje se da je to lokacija Kov?ega Saveza u kojeg su Izraelci pohranili Deset zapovijedi . Jones posumnja da nacisti tra?e Ravenwooda jer on posjeduje vrh ?tapa egipatskog boga Ra, klju?nog predmeta koji bi mogao otkriti lokaciju Kov?ega. Njegov kolega Marcus Brody objasni da, prema legendi, mo? Kov?ega mo?e u?initi bilo koju vojsku nepobjedivom.

Jones odlazi u Nepal , samo kako bi otkrio da je Ravenwood umro; njegova k?i Marion, Jonesova ozlojeđena biv?a ljubavnica, ima vr?ak koji nosi kao medaljon. Marionina gostionica izgori nakon obra?una između Jonesa i sadisti?kog nacisti?kog agenta zvanog Toht. Tohtovu ruku tijekom sukoba ope?e u?areni medaljon, koji na kraju uzima Jones, a Marion mu se pridru?uje na putovanju. Njih dvoje odlaze u Kairo gdje se sastaju sa Sallahom, vje?tim egipatskim kopa?em, koji im ka?e da zna gdje treba kopati u potrazi za Kov?egom te da Belloq radi za naciste. Nacisti?ki operativci ubrzo otimaju Marion i insceniraju njezinu smrt pred Jonesovim o?ima. Te ve?eri, Sallah i Jones uspijevaju de?ifrirati rezbarije na medaljonu. Na temelju svog prijevoda, shva?aju da su nacisti koristili pogre?nu du?inu za Raov ?tap te da kopaju na pogre?nom mjestu.

Provukav?i se neopazice, Indy i Sallah okupljaju malu ekipu i po?inju kopati na to?noj lokaciji. Nakon nekoliko sati, pronalaze i podi?u poklopac zakopanog Izvora du?a. Jonesa spu?taju u hram gdje shva?a da je hram napu?en zmijama otrovnicama kojih se smrtno boji. Nakon ?to su on i Sallah izvadili Kov?eg iz hrama, Belloq i nacisti ga odnose i zatvaraju raku, ostavljaju?i Jonesa zarobljenog. Kako bi makli Marion s puta, ubacuju je s Jonesom. Par uspijeva pobje?i, iza?ava?i na povr?inu u vrijeme kad se avion Luftwaffea spremao prenijeti Kov?eg u Berlin . Slu?ajno podi?u avion u zrak, a Belloq i Dietrich stavljaju Kov?eg na kamion za Kairo, gdje ?e brodom biti poslan u Berlin i predan nacisti?kom Fuhreru . Ukrav?i konja, Jones se daje u potjeru za konvojem koji prati kamion. Preuzima kontrolu nad jednim vozilom, te nakon duge potjere, bje?i s Kov?egom. Te ve?eri, Jones i Marion ostavljaju Sallaha i odlaze s Kov?egom u London na parobrodu.

Sljede?eg jutra, nacisti?ka podmornica pod zapovjedni?tvom Belloqa i Dietricha zaustavlja brod. Marion i Kov?eg su odvedeni s broda. Jones se tajno ukrcava na podmornicu. Slijedi Belloqa i Kov?eg u izolirani kanjon, gdje planiraju testirati mo? Kov?ega prije nego ?to ga predaju Fuhreru. Jones se naposljetku pojavi s raketnim baca?em i zahtjeva da nacisti oslobode Marion prijete?i da ?e raznijeti Kov?eg. Belloq prezre njegov blef, na ?to je Jones prisiljen predati se. Marion i Jones svezani su dok Belloq i nacisti izvode ceremoniju otvaranja Kov?ega. Nakon ?to ga otvore, isprva vide pustinjski pijesak, a onda nekoliko trenutaka kasnije uka?u se nadnaravne mo?i te iz njega izlaze duhovi. Jones, svjestan opasnosti gledanja u nadnaravne prilike iz Kov?ega, upozori Marion da zatvori o?i. Duhovi nestanu te iz Kov?ega nastane ogromni lebde?i plamen koji svojom zastra?uju?om mo?i ubija svih koji nisu okrenuli pogled: vojsku presije?e svjetlosna sila, Dietrich dehidrira, Tohtu se ko?a rastopi do kostura, a Belloqu eksplodira glava. Kov?eg se zatvara sam od sebe uz udar groma. Povratkom u Washingtonu , dva vojna obavje?tajca ka?u sumnji?avom Jonesu da "najbolji ljudi" trebaju pa?ljivo pregledati Kov?eg. Kov?eg je zapravo zape?a?en u drvenom sanduku ozna?enom kao 'stroga tajna' u ogromnom vladinom skladi?tu, punom bezbroj sli?nih sanduka.

Razvoj [ uredi | uredi kod ]

George Lucas 1973. je napisao Pustolovine Indiane Smitha . Kao i Ratovi zvijezda , bila je to prilika da se stvori moderna verzija serijala iz tridesetih i ?etrdesetih godina. Lucas je razgovarao o konceptu s Philipom Kaufmanom, koji je radio s njim nekoliko tjedana i do?ao na ideju o Kov?egu Saveza kao zapletu. Projekt je stavljen na ?ekanje kad je Clint Eastwood anga?irao Kaufmana da re?ira Odmetnika Joseyja Walesa . Krajem svibnja 1977. , Lucas je bio na Mauiju, poku?avaju?i pobje?i od velikog uspjeha Ratova zvijezda . Prijatelj i kolega Steven Spielberg također je bio tamo, odmaraju?i se od posla na Bliskim susretima tre?e vrste . Dok je gradio pje??ani dvorac, Spielberg je izrazio interes za re?iju filma o Jamesu Bondu . Lucas je uvjerio prijatelja Spielberga da se dosjetio junaka "boljeg od Jamesa Bonda" i objasnio mu koncept Otima?a izgubljenog kov?ega . Spielbergu se svidio pa ga je nazvao "James Bond bez hardvera", iako je junakovo prezime promijenjeno u "Jones".

Sljede?e godine Lucas se fokusirao na razvoj Otima?a i nastavka Ratova zvijezda , Carstvo uzvra?a udarac , tijekom ?ega su se projektu pridru?ili Lawrence Kasdan i Frank Marshall kao scenarist i producent. Između 23. i 27. sije?nja 1978., devet sati dnevno, Lucas, Kasdan i Spielberg su raspravljali o pri?i i vizualnim idejama. Spielberg se sjetio onoga kako Jonesa progoni gromada, a Lucas se dosjetio podmornice, majmuna koji salutira nacisti?kim pozdravom i djevojke koju Jones pokupi u Nepalu . Kasdan je koristio 100 stranica transkripta njihovih razgovora za svoju prvu verziju scenarija, na kojem je radio ?est mjeseci.

Spielberg i Lucas se nisu slagali oko junaka: iako ga je Lucas zamislio kao Bondovskog zavodnika, Kasdan i Spielberg su mislili da su ga elementi profesora i pustolova ?inili dovoljno kompleksnim. Spielberg je imao mra?niju viziju Jonesa, zami?ljaju?i ga kao alkoholi?ara sli?nog liku Freda C. Dobbsa, kojeg je u filmu Blago Sierra Madre glumio Humphrey Bogart . Ova ideja otpala kad su se radili kasniji nacrti scenarija. Spielberg je zamislio Tohta s robotskom rukom, ?to je Lucas odbio smatrav?i to zalaskom u ?anr znanstvene fantastike. Jim Steranko, strip-crta?, anga?iran je da napravi originalne ilustracije za pretprodukciju, ?to je izvr?ilo veliki utjecaj na Spielbergove odluke oko izgleda filma i samog lika Indiane Jonesa.

Kako je film Carstvo uzvra?a udarac u rujnu 1979. ulazio u postprodukciju, Lucas je po?eo tra?iti distributera za Otima?e izgubljenog kov?ega . Studiji su bili neodlu?ni zbog Spielbergova proma?aja s filmom 1941 , ne vjeruju?i da bi se mogao nositi s filmom od 20 milijuna dolara koliko bi isplatili za njega. Prigovarali su i zbog toga ?to bi samo distribuirali film, dok bi filma?i uzeli ve?i dio profita i puno vlasni?tvo nad filmom. Unato? bojazni da ?e prva sekvenca ko?tati 20 milijuna dolara, Paramount Pictures je prihvatio pod uvjetom da se snime bar ?etiri nastavka s Lucasfilmom . U travnju 1980. je bila gotova peta verzija Kasdanova scenarija, a produkcija je trebala po?eti u studijima Elstree.

Produkcija [ uredi | uredi kod ]

Snimanje je po?elo 23. lipnja 1980. u La Rochelleu, Francuska , sa scenama nacisti?ke podmornice, koja je posuđena iz filma Das Boot . Bila je to jedna od originalnih njema?kih podmornica koje su pre?ivjele Drugi svjetski rat . Ekipa se preseilila u studije Elstree za scene s Izvorom du?a, interijerima hrama u prologu i Marionine gostionice. Za Izvor du?a je bilo potrebno 7000 zmija, iako su jedine otrovnice na setu bile kobre . No, jednog je ?lana ekipe na setu ugrizao piton. Kako bi snimili gdje se Jones licem u lice susre?e s kobrom, između Forda i zmije je postavljeno tanko staklo, vidljivo jedino kad ga svjetlo pogodi pod određenim kutom. Za razliku od lika kojeg je glumio, Ford se ne boji zmija; ni Spielberg se nije bojao, ali vidjev?i sve te zmije na setu kako gmi?u oko njega, "htio je povratiti". U prologu se pojavljuju ?ive tarantule: mnoge su se morale staviti na Alfreda Molinu ali se nisu micale dok tamo nije stavljena i ?enka. Molina je rekao kako je to iskustvo bilo jezivo. Za uvod je napravljena gromada od fiberglasa promjera oko 7 metara, ali Spielberg je to odbio i nalo?io da se napravi 15 metara ve?a.

Sve scene u Egiptu i kanjonu gdje Indiana prijeti da ?e raznijeti Kov?eg snimljene su u Tunisu ; mnoge lokacije kori?tene su prije u Ratovima zvijezda , jer je dosta ljudi iz ekipe sudjelovalo na oba filma. Bilo je to neugodno iskustvo zbog vru?ine i bolesti. Nekoliko glumaca i ?lanova ekipe je obolilo. Spielberg nikad nije bio bolestan jer je uvijek jeo konzerviranu hranu koju je donio iz Engleske . Spielbergu se nije svidjelo podru?je pa je ubrzao predviđeno ?estotjedno snimanje na ?etiri i pol tjedna. Bilo je mnogo improvizacija: scena u kojoj Marion obla?i haljinu i poku?ava pobje?i iz Belloqova ?atora bila je improvizirana, kao i cijela tu?njava kod aviona. Tijekom snimanja te scene, Ford je slomio kri?ni ligament u lijevoj nozi kad mu je kota? pre?ao preko koljena, ali je odbio medicinsku pomo?; samo je stavio led preko ozljede. Scene tu?njave u gradu snimljene su u Kairouanu; Ford je tada bolovao od dizenterije. Bilo mu je dosta te nije htio snimiti scenu tu?njave između Indiane i ma?evaoca. Rekao je Spielbergu, "Za?to jednostavno ne ustrijelimo balavca?". Spielberg se slo?io, izrezao ostatak scene i snimio ske? u kojem Indiana jednostavno ustrijeli ma?evaoca. Kamionsku potjeru u cijelosti je snimila pomo?na ekipa koja je slijedila Spielbergovu pri?u, iako su dodali scenu u kojoj Indianu vu?e kamion. Spielberg je poslije s Fordom snimio sve krupne planove.

Eksterijeri Washingtona snimljeni su ispred gradske vije?nice San Francisca . Pacifi?ko sveu?ili?te u Stocktonu, Kalifornija , poslu?ilo je kao fakultet na kojem radi Jones.

Glavne uloge [ uredi | uredi kod ]

• Harrison Ford - Indiana Jones , pustolovni profesor i arheolog koji se ?esto upu?ta u pogibeljne pustolovine u potrazi za rijetkim umjetninama. Upu?ta se u vezu s Marion Ravenwood, dok mu je glavni suparnik kolega arheolog Rene Belloq.
• Karen Allen - Marion Ravenwood , k?i Abnera Ravenwooda, mentora Indiane Jonesa. O?troumna vlasnica gostionice koja je ve? prije bila u vezi s Jonesom.
• Paul Freeman - Rene Belloq , Jonesov glavni neprijatelj. Belloq je također arheolog u potrazi za Kov?egom, ali radi za naciste . Namjerava iskoristiti mo? Kov?ega prije Hitlera , ali ga ubijaju nadnaravne mo?i iz Kov?ega nakon ?to je otvoren.
• John Rhys-Davies - Sallah , "najbolji kopa? u Egiptu". Nacisti ga unajmljuju da im pomogne iskopati Tanis. Iako sumnja u mo? Kov?ega, stari je prijatelj Indiane Jonesa pa mu poma?e u potrazi za njim.
• Denholm Elliott - Marcus Brody , kustos muzeja koji kupuje sve umjetnine koje Indiana prikupi kako bi ih izlo?io u svojem muzeju. Prilaze mu ameri?ki vladini agenti u vezi pronalaska Kov?ega pa im dogovara sastanak s Indianom Jonesom (?ijeg mentora spominju agenti).
• Ronald Lacey - Arnold Toht , nacisti?ki ispitiva? koji poku?ava mu?iti Marion Ravenwood kako bi prona?ao vr?ak Raova ?tapa. Uspijeva dobiti samo jednu stranu koja mu je spr?ila ruku. Ubijaju ga nadnaravne mo?i Kov?ega.
• Wolf Kahler - Pukovnik Dietrich , nemilosrdni nacisti?ki ?asnik koji predvodi operaciju za?tite Kov?ega. Ubijaju ga nadnaravne mo?i iz Kov?ega.
• Alfred Molina - Satipo , jedan od Jonesovih vodi?a kroz ju?noameri?ku d?unglu. Izdaje Jonesa i ukrade zlatnog idola, ali ga ubija jedna od zamki u hramu.

Producent Frank Marshall glumio je pilota u sceni tu?njave kod aviona. Kaskaderi su bili bolesni pa je preuzeo ulogu. Rezultat su bila tri dana u kokpitu u kojem je bilo preko 40 stupnjeva. Pat Roach glumio je ogromnog mehani?ara s kojim se Jones tu?e u ovoj sekvenci, kao i Tohtova ubojicu u Marioninoj gostionici. Supervizor specijalnih efekata Dennis Muren pojavio se u cameo ulozi u avionu kojim Indiana Jones odlazi u Nepal . Spielberg je sugerirao izbor Harrisona Forda za ulogu Jonesa, ali je Lucas prigovorio da ne ?eli da mu Ford postane njegov " Bobby De Niro " ili "tip kojeg stavljam u sve svoje filmove." ?ele?i manje poznatog glumca, Lucas je nagovorio Spielberga da mu pomogne u potrazi za novim talentom. Među kandidatima su bili Tim Matheson , Peter Coyote i Tom Selleck . Selleck je bio i izabran, ali nije mogao nastupiti zbog obaveza u televizijskoj seriji Magnum, P.I. U lipnju 1980. , tri tjedna prije po?etka snimanja, Spielberg je nagovorio Lucasa da anga?ira Forda jer su producenti Marshall i Kathleen Kennedy bili odu?evljeni njegovom izvedbom u ulozi Han Sola u filmu Carstvo uzvra?a udarac .

Reakcije [ uredi | uredi kod ]

Nakon premijere 12. lipnja 1980. , film od 20 milijuna dolara do?ivio je veliki uspjeh, s lako?om postav?i najuspje?niji film 1981. (s 384 milijuna dolara u cijelom svijetu). 1982. je bio nominiran za osam Oscara , uklju?uju?i najbolji film, a osvojio je ?etiri (najbolji zvuk, monta?a, vizualni efekti i scenografija). Osim toga, film je dobitnik sedam nagrada Saturn .

Kritike su bile relativno pozitivne. U svojoj recenziji za The New York Times , Vincent Canby je hvalio film, nazvav?i ga "jednim od najurnebesnijih, najgenijalnijih i najelegantnijih ameri?kih pustolovnih filmova ikad snimljenih." Roger Ebert u svojoj recenziji za Chicago Sun-Times je napisao, "Dvije stvari, međutim, ?ine Otima?e izgubljenog kov?ega ve?ima od samo tehnolo?kog trijumfa: to su smisao za humor i ?aljivi karakter njegovih junaka... Smijemo se iznenađenju, olak?anju, u nevjerici da film mo?e nizati jednu novinu za drugom." Ebert ?e film kasnije staviti na svoj popis "Great Movies". Rolling Stone je napisao da je film "najbolja subotnja akcijska matineja - tako smije?an i uzbudljiv film da se u njemu mo?e u?ivati svaki dan u tjednu." Bruce Williamson iz Playboya je ustvrdio: "U prvih deset minuta Otima?a ima vi?e uzbuđenja nego u bilo kojem filmu kojeg sam pogledao u cijeloj godini." Međutim, Pauline Kael napisala je da je film "inperosonalan" te da je tempo prebrz.

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

• Slu?bena stranica na Lucasfilm
• Otima?i izgubljenog kov?ega u internetskoj bazi filmova IMDb-a
• Otima?i izgubljenog kov?ega na Rotten Tomatoes
• The Indiana Jones Wiki , Indiana Jones fansite