Ostrogon

Ostrogon na zemljovidu Mađarske

Regija

Srednje Podunavlje

?upanija

Komoransko-ostrogonska

Povr?ina

100.35 km ²

Zemljopisne koordinate

47°47′08″N 18°44′25″E / 47.785556°N 18.740278°E

Stanovni?tvo (2001.)

- Ukupno

30,928

- Gusto?a

308.2 st./km ²

2500-2509

33

Pogled na Ostrogon iz zraka

Ostrogon ili Ostrigon ^[1] ( mađarski : Esztergom , latinski : Strigonium , njema?ki : Gran , poljski : Ostrzyhom , slova?ki : Ostrihom , turski : Estergon , rumunjski : Strigoniu ) je grad na sjeveru Mađarske udaljen oko 50 km od Budimpe?te . Ostrogon le?i na desnoj obali Dunava , koji na tom dijelu tvori granicu sa Slova?kom , nalazi se u Komoransko-ostrogonskoj ?upaniji .

Hrvati iz Er?ina ovaj grad zovu Ostrogon, stanovnika zovu Ostrogonac i Ostrogonkinja, pridjev je ostrogonski, dok Hrvati u Senandriji ovaj grad zovu Ostrigon, a stanovnika zovu Ostrigonac i Ostrigonka, pridjev je ostrigonski. ^[1] Nazo?nost Hrvata u ovim krajevima ostala je u prezimenu Ostrogonac. Javilo se kao oznaka kad su se Hrvati koji su doselili u ove krajeve preselili u Ba?ku oslobođenu od Turaka.

Ostrogon je bio glavni grad Mađarskog kraljevstva te potom i Hrvatsko-ugarskog kraljevstva između 10. i 13. stolje?a . Bio je kraljevski grad sve dok tada?nji mađarski kralj Bela IV. nije prvo premjestio svoj dvor u Vi?egrad te poslije u Budim .

Ostrogon je i danas sjedi?te primasa katoli?ke crkve u Mađarskoj, zbog tog Ostrogon zovu mađarski Rim ili Sion, on je bio i sjedi?te Mađarskog ustavnog suda . Ostrogonska crkvena riznica - Kereszteny Muzeum , najve?a je takva zbirka u cijeloj Mađarskoj. Grad je poznat i po svojoj katedrali koja je najve?a u Mađarskoj. Ostrogon je poznat i iz epa Nibelun?ki prsten , tamo se spominje kao Atilino sjedi?te ( Etzel ).

Novija znamenitost grada je most Marije Valerije (mađ. Maria Valeria hid ), koji povezuje Ostrogon s gradom ?turovo u Slova?koj , podignut 1895. godine. Most su njema?ke trupe prilikom povla?enja 1944. godine, poru?ile, obnovljen je tek 2001. godine uz pomo? Europske unije .

Povijest grada [ uredi | uredi kod ]

Ostrogon je jedan od najstarijih gradova u Mađarskoj. Ostaci srednjovjekovnog Ostrogona se danas nalaze ispod dana?njeg grada i izlaze na svijetlo dana nakon arheolo?kih iskopanja. Stari grad Ostrogon je uni?ten za vrijeme - 150 godi?nje vladavine Osmanskog carstva . Stanovnici starog Ostrogona su dobrim dijelom pobijeni ili zarobljeni, a dobar dio oti?ao je u progonstvo. Nakon povla?enja Osmanlija iz tog dijela Mađarske, novi stanovnici su podigli novi grad na ru?evinama starog. Nakon najnovijih arheolo?kih iskapanja ispod zamka na brdu (Varhegy) i u neposrednoj okolici, jasno je da je Ostrogon bio nastanjen jo? od ledenog doba , prije nekih 20.000 godina.

Ostrogon za starog vijeka [ uredi | uredi kod ]

Prvi poznati stanovnici Ostrogona bili su Kelti , oni su nastanili ove prostore negde oko 350. pr. Kr. Keltsko naselje le?i upravo ispod zamka i trajalo je sve dok nije podleglo pod navalom rimskih legija . Tijekom rimske vladavine, Ostrogon je bio va?no prometno ?vori?te i vojno upori?te na granici rimske provincije Panonije , znano pod imenom Solva. Ispod gradske utvrde, iskopani su ostatci naselja njema?kih i avarskih plemena koja su naselila ovaj kraj u doba pada mo?i i propasti Rimskog Carstva .

Ostrogon za srednjeg vijeka [ uredi | uredi kod ]

Ranosrednjovjekovni Ostrogon se kao naselje razvio oko velikomoravske utvrde, naselje je po?elo dobivati na zna?aju 960. godine, kada je Gejza , Veliki knez Mađara, izabrao Ostrogon za svoje sjedi?te. Njegov sin Vajk, kasniji mađarski kralj Stjepan I. Sveti rođen je ovdje u ostrogonskom dvorcu na brdu Varhegy između 969. ? 975. godine.

Tijekom 973. , Ostrogon, je bio mjesto gdje su se odigrali va?ni povijesni događaji. Na Uskrs te godine knez Gejza je poslao svoje izaslanike na međunarodnu konferenciju o miru kod cara Svetog Rimskog Carstva Otona I. u Quedlinburg , ponudiv?i mu mir i molbu da mu ovaj po?alje misionare.

Kne?ev dvor se nalazio na sjevernoj strani brda a na samom vrhu nalazila se bazilika posve?ena sv. Adalbertu, tu je po legendi kr?ten Stjepan I. Sveti . Crkva svetog Adalberta je bila sjedi?te nadbiskupa Ostrogona i u to doba katedralna rimokatoli?ka crkva u Mađarskoj .

U to doba Ostrogon je postao jako obrtni?ko i trgova?ko sredi?te. Po nekim izvorima svoje dana?nje ime je dobilo po naselju Estrogin (Esztrogin) , koje su osnovali bugarski kova?i koji su izrađivali oklope za viteze . Druga teorija polazi od tada?njeg njema?kog imena grada - Osterheim ^[2]

U Ostrogonu je 1000. godine, je okrunjen Stjepan I. Sveti za kralja, od tada pa sve do po?etka 13. stolje?a Ostrogon je bio glavni grad Mađarske. Tad je izgrađen zamak, koji nije bio samo kraljevska rezidencija ve? politi?ko i vjersko sredi?te Mađarske. Nadbiskup iz Ostrogona bio je odgovoran za deset biskupija koje je utemeljio Stjepan I. Sveti , on je i krunio mađarske vladare sve do 1241. godine i invazije Mongola .

Gradsko vije?e Ostrogona bilo je sastavljeno od imu?nijih stanovnika grada, u to vrijeme to su ve?inom bili trgovci; francuskog , ?panjolskog , flamanskog , valonskog i talijanskog podrijetla. Ostrogon je dobio grb u 13. stolje?u , tad je postao mjesto, koje su pohodili strani vladari. Tu se sastao 1147. godine Konrad II. s Gejzom II. Tu su sastali Fridrik I. Barbarossa i Bela III. , povjesni?ar Arnold fon Lubeck, koji je putovao s Barbarosom u njegovoj pratni, nazvao je Ostrogon metropolom Mađara quae Ungarorum est metropolis .

Kraj 13. stolje?a bio je po?etak pada Ostrogona. Isprva su mongolske provale ugrozile grad i njegove stanovnike. Mongoli su zauzeli grad u zimu kad se Dunav potpuno zamrzao. Nakon tog je grad obnovljen, ali je Bela IV. svoje sjedi?te premjestio u Budim , prepustiv?i Ostogon nadbiskupu .

Nadbiskup Toma Baka? ( 1435. ? 1521. ) povjerio je 1507. talijanskim arhitektima da mu izgrade kapelu (Baka?eva kapela), to je bila prva i najzna?ajnija renesansna građevina koja je ostala o?uvana do dana?njeg dana na tlu Mađarske. Mramorni oltar je djelo kipara iz Fiesola Andrea Ferruccija , podignut 1519.

Ostrogon za Osmanskog Carstva [ uredi | uredi kod ]

Turska pobjeda kod Moha?a 1526. u kojoj je poginuo i nadbiskup ostrogonski, ozna?ila je po?etak crnog razdoblja za Ostrogon. U razdoblju između 1526. ? 1543. , kada su Mađarskom vladala dva rivalska vladara; Ferdinand I. i Ivan Zapolja , Ostrogon je opsjedan ?est puta. Sultan Sulejman I. opsjeo je ostrogonsku utvrdu 1543. s brojnom vojskom i puno topova . Nakon dvije godine herojskog otpora Ostrogon je kona?no pao.

Ostrogon je potom bio sjedi?te sand?aka i zna?ajna utvrda na sjeverozapadnoj granici Osmanskog carstva carstva.

Ostrogon su ponovo zauzele ujedinjene austrijsko-mađarske snage (vojske grofova ; Karla von Mansfelda i Matyasa Csesznekya) - 1595. , pritom su razorili dobar dio utvrde i grada, ali su ga Turci ponovno zaposjeli 1605. i vladali ovim krajem sve do 1683. godine.

Iako su se Turci uglavnom koncentrirali na dogradnju i obnovu utvrde nad gradom, oni su također gradili i nove objekte; d?amije , minarete i kupke. Ve?ina tih objekata je uni?tena za dugotrajne opsade i tijekom oslobođenja grada 1683. (no osmanske građevine su prevladavale vizurom Ostrogona sve do po?etka 18. st. ). Turci su zadnji put napali Ostrogon 1685. Tijekom sljede?e godine oslobođen je i Budim , i to je bio kraj turskih prisezanja na Ostrogon.

Ostrogon za novog doba [ uredi | uredi kod ]

Na taj relativno opustjeli kraj stali su se naseljavati mađarski , slova?ki i njema?ki doseljenici, a naselje se polako po?elo oporavljati. Tijekom 18. stolje?a stalo se obnavljati obrtni?tvo u gradu, tako je oko 1730. , bilo 17 samostalnih obrtnika. Obnovilo se i vinogradarstvo, koje je postalo zna?ajan izvor prihoda toga kraja. U tom periodu izgrađeno je barokno sredi?te grada Vizivaros. Najljep?a zdanja iz tog vremena su ona oko Szecheny trga.

Biskupija je 1761. ponovno dobila u posjed zamak iznad grada, oni su odmah otpo?eli s rekonstrukcijoom i izgradnjom novog vjerskog sredi?ta, navrh Varhegyja (bre?uljka sa starom utvrdom), ostaci crkava Svetog Stjepana i Svetog Adalberta su odne?eni kako bi se upraznio prostor za gradnju nove grandiozne katedrale.

Izgradnja velike katedrale (kupola katedrale visoka je 71,5 m) otpo?ela je tek 1822. po nacrtima mađarskih arhitekata Pala Kuhnela, Janosa Packha i Jozsefa Hilda ali se je odu?ila sve do 1869. U novu katedralu ugrađeno je 1500 dijelova starih uklonjenih vjerskih objekata. A Baka?eva kapela, jedini ostatak iz srednjeg vijeka uklopljena je kao ju?na u novi objekt, njoj je sa sjeverne strane kao pandan dodana kapela sv. Stjepana. Za dovr?enje katedrale je Franz Liszt napisao misu.

Ostrogon je do?ivio veliki zastoj 1920. godine kad je nakon Prvog svjetskog rata postao pograni?ni grad i izgubio dobar dio svog gospodarskog zaleđa, s druge strane Dunava .

Ostrogon je bio zna?ajno ?idovsko sredi?te, jo? od 1050. imali su svoje radnje po gradu, a 1326. im je kralj Karlo I. Robert dodijelio zemlji?te za njihovo groblje. Po popisu stanovni?tva iz 1910. oni su predstavljali 5.1% ukupnog broja svih stanovnika Ostrogona. Njihov holokaustotpo?eo je 28. travnja 1944. kad su im zatvorene sve radnje, tad su otpo?ele i masovne deportacije u Auschwitz .

Jedinice Crvene armije zauzele su Ostrogon 26. prosinca 1944. , ali su ga jedinice Wehrmachta nanovo zauzele 6. sije?nja 1945. , no njihov otpor je sru?en 21. o?ujka 1945. U Ostrogonu je 1992. japanska automobilska kompanija Suzuki otvorila pogon, koji je postao najve?i gospodarski subjekt u gradu.

Stanovni?tvo [ uredi | uredi kod ]

Podatci za 2001. [ uredi | uredi kod ]

Stanovni?tvo po nacionalnosti: Mađari : 92,9%; Romi u Mađarskoj : 2,4%; Poljaci u Mađarskoj : 0,1%; Nijemci u Mađarskoj : 1,4%; Rumunji u Mađarskoj : 0,1%; Slovaci u Mađarskoj : 1,3%; nepoznatog podrijetla: 6,0%

Vjeroispovjest: rimokatolici : 65,8%; grko katolici : 0,9%; kalvinisti : 7,4%; evangelici : 1,2%; ostale vjeroispovjesti: 0,9%; ateisti : 11,9%; nepoznato: 12,0% ^[3]