Ostia

Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno zna?enje pojma Ostia . Za druga zna?enja pogledajte Ostia (razdvojba) .
Ostia
Dr?ava : Italija
Regija : Lacij
Pokrajina : Rim
Op?ina : Ostia
Stanovni?tvo : 4.000
Koordinate : 41°45′16″N 12°17′15″E  /  41.75444°N 12.28750°E  / 41.75444; 12.28750
Vremenska zona : SEV , UTC +1
Nadmorska visina : 6 metara
Po?tanski broj : 06
Pozivni broj : (+39) 00121-00199
Stanovnici: romani / ostii
Web Ostia Antica

Ostia ( latinski : usta ) je grad na u??u rijeke Tibera , jugozapadno od Rima u 13. rimskoj op?ini ( XIII municipio ), sredi?nja Italija ; 4.000 stanovnika. Ostia je nekada bila morska luka, najbli?a Rimu, no zbog pada razine mora i nanosa mulja danas se nalazi 3 km od mora gdje je danas turisti?ki grad Lido di Ostia s 90.000 stanovnika je najve?e talijansko mjesto koje nije samostalan grad. U Ostiji se nalaze odli?no o?uvane rimske građevine s veli?anstvenim mozaicima .

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Pogled na forum s kaptola.

Osnovao ga je oko 640. pr. Kr. rimski kralj Anko Marcije . Poznat po mo?varama iz kojih se vadila sol i prevozila Cestom soli . Ostia je bila va?na luka za dopremu ?itarica sa Sicilije i Sardinije i trgova?ko sredi?te Rimskog Carstva . Na vrhuncu razvoja Ostia je bila u 2. i 3. stolje?u kada je imala oko 75.000 stanovnika. Iz tog su doba vrlo dobro sa?uvane ru?evine koje se otkopavaju i istra?uju ve? u 19. stolje?u.

Polagano propadanje grada zapo?elo je za vladavine Konstantina I. , a jadan izgled grada spominje Sveti Augustin u svome putopisu iz 4. stolje?a u kojemu spominje Ostiju. Njegova majka, Sveta Monika , je preminula u jednom preno?i?tu u Ostiji. Godine 414. slabo odr?avanje grada spominje i pjesnik Rutilius Namatianus . Ostia je postala episkopijom ve? u ranom 3. stolje?u s katedralom ( titulus ) Svete Auree ( Santa Aurea ) podignutom iznad grobnice sv. Monike.

Tijekom sljede?ih stolje?a Ostija je postala sve ru?evnijom i kroz nju su samo prolazili putnici s mora za Rim. Saracenski pirati su također postali ?est problem i slavna Bitka kod Ostije se dogodila 849. godine. Papa Grgur IV. je nakon bitke utvrdio grad i prekrstio ga u Gregoriopolis . Do tada je Tiber ve? svojim nanosima zatrpao drevnu luku i grad je postao samo skloni?te za radnike u obli?njim rudnicima soli. U kasnom 15. stolje?u biskup Giuliano della Rovere , kasnije papa Julije II. , je naru?io obnovu glavne crkve i gradskih zidina pod upravom arhitekta Baccija Pontellija . Tada je izgrađen i Dvorac Julija II. koji je danas najmonumentalnija i najo?uvanija znamenitost Ostije. Utvrda je napu?tena nakon poplave 1587. godine koja je od njene okolice u?inila mo?varno tlo. Dvorac i grad su opet obnovljeni u 20. stolje?u.

Promet [ uredi | uredi kod ]

Ostia Antica je udaljena 3 kilometra prema kontinentu od obalnog grada Lido di Ostia , ju?no od rimske zra?ne luke Leonardo da Vinci-Fiumicino . Lako je dostupan kratkom ?eljezni?kom prugom iz Rima (trasa Rim-Lido po?inje od metro postaje kod kod rimske piramide i vlak polazi svakih 15 minuta) ili iz zra?ne luke u Lido di Ostia; te naravno brojnim cestama od Rima.

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedni?kog poslu?itelja
Zajedni?ki poslu?itelj ima stranicu o temi Ostia