Omar Bradley
Op?i ?ivotopisni podatci
Datum rođenja	12. velja?e 1893.
Mjesto rođenja	Clark , Missouri , SAD
Datum smrti	8. travnja 1981.
Mjesto smrti	New York , SAD
Nacionalnost	Amerikanac
Puno ime	Omar Nelson Bradley
Nadimak	The G.I.'s General
Supruga	Esther Dora Bradley
Opis vojnoga slu?bovanja
Godine u slu?bi	1915. ? 1953.
?in	General armije
Ratovi	Prvi svjetski rat Drugi svjetski rat Korejski rat
Va?nije bitke	Sjevernoafri?ka kampanja 1940-e Dan D
Vojska	Oru?ane snage SAD-a
Rod vojske	Kopnena vojska SAD-a
Zapovijedao	82. konji?ka divizija 28. konji?ka divizija 1. vojska 12. vojna grupa
Odlikovanja	Medalja za odani rad u vojsci Medalja za odani rad u mornarici Legija za zasluge Vitez Britanskog Imperija

Omar Nelson Bradley ( Clark , Missouri , 12. velja?e 1893. ? New York , 8. travnja 1981. ) je bio ameri?ki general, jedan od glavnih terenskih zapovjednika ameri?ke vojske u Sjevernoj Africi i Europi u Drugom svjetskom ratu .

?ivotopis [ uredi | uredi kod ]

Rani ?ivot i obrazovanje [ uredi | uredi kod ]

Bradley je rođen u siroma?noj obitelji blizu Clarka, Missouri , kao sin u?itelja. Obrazovanje je stekao u lokalnim ?kolama i namjeravao je upisati Fakultet u Missouriju, ali su ga savjetovali da proba upisati West Point . Bio je prvi u svom okrugu na prijemnom ispitu i upisao je akademiju 1911. godine. Diplomirao je na West Pointu 1915. godine u klasi u kojoj su bili i mnogi budu?i generali i stoga su je vojni povjesni?ari nazvali Klasa na koju su pale zvijezde .

Pridru?io se 12. Pje?adijskom puku, ali nije sudjelovao u akcijama u Europi. Bio je stacioniran na meksi?koj granici 1915. godine. Kada je objavljen rat, bio je unaprijeđen u kapetana , ali je poslan na slu?bu u Montanu . Bradley je stupio u 19. Pje?adijsku Diviziju u kolovozu 1918. godine, koja je trebala biti poslana u Europu, ali zbog pandemije gripa i primirja nije napustio Ameriku.

Međuratno razdoblje [ uredi | uredi kod ]

Između dva rata je predavao i studirao. Od 1920. do 1924. godine je predavao matematiku na West Pointu. Unaprijeđen je u bojnika 1924. godine i pohađao je napredni pje?adijski kurs u Fort Benningu, u Georgiji . Poslije kratkoge slu?be na Havajima , i?ao je u ?kolu zapovjedni?tva i Glavnog sto?era u Fort Leavenworth od 1928. do 1929. godine. Od 1929. godine ponovo je predavao na West Pointu, pauziraju?i da bi pohađao Vojni ratni koled?, 1934. godine. Godine 1936. je unaprijeđen u ?in potpukovnika i radio je u Ministarstvu rata od 1938. godine. U velja?i 1941. godine je unaprijeđen u brigadnog generala i poslan je da zapovijeda Fort Benningom. U velja?i 1942. godine je preuzeo zapovjedni?tvo 82. Pje?adijske divizije, prije nego ?to je premje?ten u 28. Pje?adijsku diviziju u lipnju.

Drugi svjetski rat [ uredi | uredi kod ]

Bradley nije zapovijedao na fronti sve do rane 1943. godine, poslije Operacije baklja . Dano mu je zapovjedni?tvo nad VIII. korpusom, ali je umjesto toga poslan u Sjevernu Afriku da slu?i pod zapovjedni?tvom Dwighta Eisenhowera . Postavljen je na ?elo II. korpusa u travnju i vodio ga je u finalne bitke tijekom travnja i svibnja. Zatim je zapovijedao ovim korpusom na Siciliji tijekom srpnja. Tijekom priprema za desant na Normandiju , Bradley je izabran da zapovijeda zna?ajne 1. armijskom grupom. Tijekom Operacije Overlord zapovijedao je s tri korpusa upu?ena u oblasti ozna?ene kodnim imenima Utah i Omaha . Kasnije, tijekom srpnja, planirao je Operaciju Kobra, koja je ozna?avala po?etak proboja s obala Normandije . Do kolovoza, Bradleyjevo zapovjedni?tvo nad preimenovanom 12. armijskom grupom je naraslo na preko 900,000 ljudi.

Bradley je svoje snage usmjerio na ambiciozni poku?aj da opkoli njema?ku vojsku u Normandiji. Ovaj poku?aj je bio samo dijelom uspje?an, ali njema?ka vojska je ipak pretrpjela velike gubitke tijekom povla?enja. Ameri?ke snage su stigle na Seigfriedovu liniju tijekom rujna. Ovo veliko napredovanje je iznenadilo ameri?ku zapovjedni?tvo. Ono je o?ekivalo da ?e njema?ki Wehrmacht zauzeti obrambene linije na francuskim rijekama, tako da se ameri?ka vojska pretjerano razvukla i vremenom je logistika postala problem.

U ovom trenutku je Eisenhowerovo zapovjedni?tvo moralo odlu?iti o daljoj strategiji. Bradley je zagovarao strategiju koja se sastojala od napredovanja prema Saaru , ili dva pravca napredovanja prema oblastima Saar i Ruhr . Tek unaprijeđen u ?in feldmar?ala , Bernard Montgomery je tra?io da on bude na ?elu napada sjevernog krila na Ruhr. Montgomeryjeva temperamentna osobnost je na kraju odnijela prevagu i dovela do Operacije Market-Garden . Iako ova rasprava nije napravila pukotine u zapovjedni?tvu, ipak je dovela do ozbiljne pukotine u odnosima između dvojice zapovjednika armijskih grupa na europskom boji?tu. Bradley je ogor?eno protestirao kod Eisenhowera zbog prioriteta koji je Montgomery dobio u dostavi zaliha, ali je Eisenhower, imaju?i u vidu britansko javno mnijenje umirivao Bradleyjeve proteste.

Poslije neuspjeha Montgomeryjevih snaga u poku?aju da zauzmu Arnhem i u njemu most preko Rajne , snage pod Bradleyjevim zapovjedni?tvom su zadale po?etni udarac u predstoje?oj bici za izbo?inu. Bradley je iskoristio prednost ste?enu u o?ujku 1945. godine ? po?to je Eisenhower jo? jednom favorizirao Montgomeryja raspodjelom zaliha za jo? jednu neuspje?nu ofenzivu u velja?i 1945. godine ? da slomi njema?ku obranu, prijeđe rijeku Rajnu i uđe u srce industrijske oblasti Ruhra. Bradleyjevo agresivno gonjenje razbijenih njema?kih trupa je rezultiralo zaposjedanjem mosta preko Rajne kod Remagena . Bradley i njegovi podređeni su brzo iskoristili ovaj prijelaz preko Rajne, i izveli veliki manevar uklije?tiv?i njema?ke snage u Ruhru sa sjevera i juga. Tom prilikom je zarobljeno preko 300,000 njema?kih vojnika. Ameri?ke snage su se sredinom travnja srele sa sovjetskim snagama blizu rijeke Elbe . Do V-E Dana, 12. armijska grupa je imala ?etiri armije (1., 3., 9., i 15.) s preko 1,3 milijuna vojnika.

Nakon rata [ uredi | uredi kod ]

Bradley je dvije godine poslije rata rukovodio Administracijom za Veterane. Unaprijeđen je u armijskog ?efa general?taba 1948. godine i prvog slu?benog predsjedatelja zdru?enog general?taba 1949. godine. Dana 22. rujna 1950. godine je unaprijeđen u ?in generala vojske, kao peti i posljednji ?ovjek koji je dostigao taj ?in u ameri?koj vojsci. Također je 1950. godine postavljen za prvog predsjedatelja u odboru NATO -a. Ostao je u odboru do kolovoza 1953. godine, kada je napustio aktivnu slu?bu i preuzeo vi?e civilnih funkcija.

Kao predsjedatelj zdru?enog general?taba, Bradley je o?tro ukorio generala Douglasa Macarthura , zapovjednika UN -ovih snaga u Koreji , zbog njegove ?elje da pro?iri Korejski rat na Kinu . Ubrzo po?to je Harry S. Truman smijenio Macarthura, u travnju 1951. godine, Bradley je na kongresnom svjedo?enju rekao:

≫Crvena Kina nije mo?na nacija koja ?eli dominirati svijetom. Iskreno re?eno, po mi?ljenju zdru?enog general?taba, ova strategija bi nas umije?ala u pogre?an rat, na pogre?nom mjestu, u pogre?no vrijeme i s pogre?nim neprijateljem.≪

Bradley je objavio memoare 1951. godine, pod naslovom Vojnikova pri?a i tom prilikom negirao tvrdnje mar?ala Montgomeryja, koji je tvrdio da je on pobijedio u bici za izbo?inu.

Kad je umro 1981. godine, Omar Bradley je pokopan na nacionalnom groblju Arlington .

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Zajedni?ki poslu?itelj ima stranicu o temi Omar Bradley

• Bradley's biography at the U.S. Army website.
• Omar Nelson Bradley, General of the Army , Arlington National Cemetery profile.