한국   대만   중국   일본 
Nova Gradi?ka ? Wikipedija Prijeđi na sadr?aj

Nova Gradi?ka

Koordinate : 45°16′N 17°23′E  /  45.26°N 17.38°E  / 45.26; 17.38
Izvor: Wikipedija
Nova Gradi?ka

grb
Nova Gradi?ka iz zraka
Dr?ava Hrvatska
?upanija Brodsko-posavska

Gradona?elnik Vinko Grgi?
Naselja 4 gradska naselja

Povr?ina 48,9 km 2 [1]
Povr?ina sredi?ta 15,3 km 2
Koordinate 45°16′N 17°23′E  /  45.26°N 17.38°E  / 45.26; 17.38

Stanovni?tvo (2021.)
Ukupno 11?690  [2]
? gusto?a 239 st./km 2
Urbano 9820
? gusto?a 642 st./km 2

Odredi?na po?ta 35400 Nova Gradi?ka  [3]
Pozivni broj +385 (0)35
Autooznaka NG
Stranica novagradiska .hr

Zemljovid

Nova Gradiška na zemljovidu Hrvatske
Nova Gradiška
Nova Gradi?ka

Nova Gradi?ka na zemljovidu Hrvatske

Crkva Bezgrije?nog za?e?a Bla?ene Djevice Marije

Nova Gradi?ka je grad u Hrvatskoj u Brodsko-posavskoj ?upaniji .

Gradska naselja [ uredi | uredi kod ]

Novoj Gradi?ki teritorijalno pripadaju 4 naselja, to su: Kova?evac , Nova Gradi?ka, Ljupina i Prv?a

Zemljopis [ uredi | uredi kod ]

Nova Gradi?ka je smje?tena u zapadnoj Slavoniji , drugi je grad po veli?ini u Brodsko-posavskoj ?upaniji, nalazi se uz vrlo va?ne prometnice: autocesta Zagreb - Slavonski Brod - Beograd , ?eljezni?ka pruga Zagreb - Vinkovci , u dodiru je i sa starom kraji?kom cestom ("Starom cestom"), a kroz grad prolazi i dr?avna cesta prema Po?egi i Na?icama .

Regija: Slavonija Zemljopisna ?irina: 45°16´15˝
Zemljopisna du?ina: 17°22´41˝
Nadmorska visina: 129 metara
Povr?ina: 49,58 km 2
Srednja godi?nja temperatura: 11,2°C

Klima [ uredi | uredi kod ]

Novogradi?ki kraj resi umjerena kontinentalna klima , koja je zna?ajno modificirana utjecajima gorskog masiva Psunja , pa donekle i Babje gore . Hod temperatura, padalina, kao i drugih elemenata vremena ( insolacija , magle , mrazevi , ru?a vjetrova) ukazuje na kontinentalnost, koja je karakteristi?na za prijelazno panonsko podru?je - od sredi?nje Panonske nizine prema ju?nom peripanonskom podru?ju. To zna?i da su zime u pravilu razmjerno o?tre, a ljeta vru?a.

Prosje?ne su temperature razmjerno ugodne, srednja godi?nja temperatura iznosi između 10,5 i 11 °C . Prosje?na je temperatura srpnja između 20 i 21, odnosno sije?nja između -0,5 °C i 1 °C. To pak zna?i da godi?nja amplituda prosje?nih temperaturnih vrijednosti iznosi nevelikih 21 do 22 stupnja. Međutim, stvarni hod vremena obilje?avaju ekstremi, odnosno kretanje apsolutnih vrijednosti temperatura. U Novoj Gradi?ki je tako u srpnju izmjerena temperatura i vi?a od 37, a u sije?nju (odnosno velja?i) ni?a od -23 Celzijeva stupnja. To zna?i da se godi?nja temperaturna amplituda popne nekih godina i do 60 stupnjeva! U takvim uvjetima, ipak kontinentalnim, vegetacijsko razdoblje traje od druge polovice o?ujka do prve polovice studenoga, te uz razmjerno povoljan godi?nji raspored padalina omogu?ava uzgoj velikog broja ratarskih i vo?arskih kultura.

Ovdje prosje?no godi?nje padne između 813 i 820 milimetara padalina , a dakako ima i znatnih odstupanja u nekim godinama. Tako je ve? bilo su?nih godina s manje od 600, ili ki?nih godina s vi?e od 1100 milimetara padalina. Ovdje osobito valja spomenuti da okolni gorski reljef na sjeveru zna?ajno modificira koli?ine padalina, jer masiv Psunja zaustavlja oblake i prima vi?e ki?a i snijega . Prosje?no na Psunju padne godi?nje ne?to vi?e od 1200 mm, a ju?na prigorja prema Novoj Gradi?ki i Cerniku primaju vi?e padalina, nego li niski poloj u nizini Save . U prosjeku najvi?e padalina padne u kasno prolje?e i rano ljeto (primarni lipanjski maksimum), te krajem godine (sekundarni prosina?ki maksimum). Takav godi?nji hod padalina pogoduje poljoprivrednom iskori?tavanju.

Magle su dosta ?esta pojava u ovom tipu klime, pogotovo u zimskoj polovici godine. Dakako, one su karakteristi?ne za niski savski poloj , te donekle za disecirane poto?ne udoline u prigorju. Mraz je redovita pojava, te njegovo ka?njenje u prolje?e mo?e nanijeti velike ?tete u vo?arstvu i ratarstvu. Vjetrovi koji ovdje pu?u nemaju svog zasebnog imena, a prevladavaju zra?ne struje iz zapadnog i sjeverozapadnog kvadranta. [4]

Stanovni?tvo [ uredi | uredi kod ]

Nova Gradi?ka, po popisu stanovni?tva iz 2011.godine ima 14 229 stanovnika od ?ega 12 573 u samome gradu, najve?a nacionalna manjina su Srbi.

Grad Nova Gradi?ka : Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
3039
3756
4265
4611
5369
6390
6246
7110
8808
10181
12081
14581
16351
17071
15833
14229
11690
1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 2021.
Napomena : Nastao iz stare op?ine Nova Gradi?ka. Izvori : Publikacije Dr?avnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Nova Gradi?ka : Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1852
2529
3000
3045
3592
4275
4279
4905
6340
7548
9229
11580
13293
14044
13264
11821
9820
1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 2021.
Napomena : Sadr?i podatke za biv?a naselja Cerni?ka Mala od 1857. do 1931. i Mala od 1857. do 1948. koja su tih godina bila odvojeno iskazana. Izvori : Publikacije Dr?avnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava [ uredi | uredi kod ]

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Nova Gradi?ka se naziva i Najmlađi hrvatski grad .

Grad Nova Gradi?ka utemeljen je 1748. godine kao Friedrichsdorf ili Ujgradiska . Nastao je i izrastao u okrilju Vojne krajine . Ve? 1754. godine po?inje gradnja prve zidane zgrade - crkve sv. Terezije, koja po svojim graditeljskim karakteristikama pripada zna?ajnijim spomenicima sakralnog graditeljstva kasnog baroka u Slavoniji . Staru urbanu jezgru ?ine: crkva sv. Terezije, stari sud i zatvor iz 18. stolje?a , te ?upna crkva Bezgrje?nog za?e?a Bla?ene Djevice Marije s po?etka 19. stolje?a .

U vrijeme velikosrpske pobune i agresije na Hrvatsku , Nova Gradi?ka se na?la u blizini crte boji?nice. 6. rujna 1991. hrvatske su obrambene snage odbile neprijateljski napad na ovaj grad. Uspjesi hrvatskih snaga u obrani izazivaju rekaciju JNA. Iz vojarne u Banjoj Luci u Bosansku Gradi?ku dolazi 56 tenkova, te kolone vojnih vozila s rezervistima. U ve?em broju dolaze ?etnici iz Srbije, pripadnici "Belih Orlova", dok je srpska propaganda poticala dragovoljce na dolazak. [5]

Sigurnost ovog gradi?a u smislu ostanka pod nadzorom hrvatske vlasti nije bila sigurna niti nakon stabiliziranja boji?nice i međunarodnog priznanja Republike Hrvatske od strane zemalja Europske zajednice. Pored topni?kih napada, 6. velja?e 1992. velikosrbi su poduzeli i pje?a?ki napad kojeg su hrvatske postrojbe odbile. [6]

Gospodarstvo [ uredi | uredi kod ]

U Novoj Gradi?ki je prisutna drvna, tekstilna, prehrambena i metalna industrija kao i privatno poduzetni?tvo. Kako je stanje dugo bilo izuzetno te?ko i kako bi se pove?ao opseg gospodarstva, pokrenuta je inicijativa za industrijski park koji je se u međuvremenu pretvorio u uspje?nog igra?a u privla?enju investicija; kako doma?ih, tako i inozemnih.

Spomenici i znamenitosti [ uredi | uredi kod ]

  • Crkva Bezgrije?nog za?e?a Bla?ene Djevice Marije
  • Samostan Cernik

Obrazovanje [ uredi | uredi kod ]

  • Dje?ji vrti? "Radost"
  • Dje?ji vrti? "Masla?ak"
  • O? "Mato Lovrak"
  • O? "Ljudevit Gaj"
  • Op?a Gimnazija
  • Elektrotehni?ka i ekonomska ?kola
  • Industrijsko-obrtni?ka ?kola
  • Studij sestrinstva (podru?nica Medicinskog fakulteta J.J.Strossmayera u Osijeku)

Kultura [ uredi | uredi kod ]

  • Knji?nica
  • Muzej
  • Likovna galerija
  • Dom kulture
  • Dru?tveni dom Nova Gradi?ka

Sport [ uredi | uredi kod ]

  • NK Sloga Nova Gradi?ka
  • ?enski rukometni klub "Slavonka"
  • Mu?ki rukometni klub "Nova Gradi?ka"
  • ?enski nogometni klub "Je?ice" Ljupina
  • Malonogometni klub "Ljupina" Ljupina
  • Taekwondo klub "Vukovi"
  • Karate klub "Nova Gradi?ka"
  • Ko?arka?ki klub "Strmac" Nova Gradi?ka -A2 liga istok
  • ?portska Udruga gluhih Nova Gradi?ka
  • ?enski odbojka?ki klub Nova Gradi?ka
  • Hrvatski malonogometni klub Nova Gradi?ka
  • Stolnoteniski klub "Strmac" Nova Gradi?ka
  • Disk golf klub "Flying disc" klub Nova Gradi?ka
  • Kugla?ki klub "Nova Gradi?ka"

Promet [ uredi | uredi kod ]

Nova Gradi?ka se nalazi blizu autoceste Zagreb-Lipovac. Također se nalazi kraj va?nog međunarodnog elektrificiranog ?eljezni?kog koridora Zagreb-Tovarnik. Ova ?eljezni?ka magistrala paneuropski ?eljezni?ki koridor X i autocesta paneuropski cestovni koridor X omogu?uju veliku mobilnost u regiji i međunarodno. Nova Gradi?ka je bitna veza između Bosanske i Brodske Posavine s Hrvatskom. Grani?ni prijelaz s BiH se nalazi nekoliko kilometara dalje, u Staroj Gradi?ki. Također, preko Po?ege , Nova Gradi?ka povezuje jug i sjever Slavonije.

Turizam [ uredi | uredi kod ]

Karnevalska skupina iz Nove Gradi?ke u Dramlju na ljetnom karnevalu 2008. godine.

Turizam se u Novoj Gradi?ki po?eo vrlo rano razvijati. 1892. godine osnovano je Dru?tvo za poljep?anje mjesta koje od 1930. godine nosi naziv Turisti?ko dru?tvo. Njegovu tradiciju danas nastavlja Turisti?ka zajednica grada koja je organizator ili suorganizator niza manifestacija te time nastavlja razvoj turizma na novogradi?kom podru?ju. Neke od zna?ajnijih su: pokladne sve?anosti, izlo?ba cvije?a, među?upanijska smotra folklora, smotra tradicijskih puha?kih instrumenata, "Novogradi?ko glazbeno ljeto", susreti oldtimera međudr?avne i dr?avne razine, fi?ijada, izlo?ba gljiva, organizirani do?ek Nove Godine na glavnom gradskom trgu. Od ?portskih manifestacija isti?u se na dr?avnoj razini motoristi?ki susreti "Strmac". Grad svojim gostima nudi i razli?ite ?portske sadr?aje, a ljeti osvje?enje na gradskim bazenima.

Zahvaljuju?i svom smje?taju i prirodnim ljepotama, novogradi?ki kraj ima sve uvjete za razvoj turizma. Prometnice ?ine grad vrlo pristupa?nim, a privla?na okolica od ?umovitih padina Psunja do mirne posavske ravnice daje mogu?nost za razvitak razli?itih oblika turizma.

Gradovi prijatelji [ uredi | uredi kod ]

Poznate osobe [ uredi | uredi kod ]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. Registar prostornih jedinica Dr?avne geodetske uprave Republike Hrvatske . Wikidata   Q119585703
  2. Popis stanovni?tva, ku?anstava i stanova 2021. ? stanovni?tvo prema starosti i spolu po naseljima ( hrvatski i engleski ). Dr?avni zavod za statistiku . 22. rujna 2022. Wikidata   Q118496886
  3. Naselje i odredi?ni po?tanski ured . Hrvatska po?ta . Pristupljeno 3. sije?nja 2022.
  4. Dr. Dragutin Feletar; Nova Gradi?ka - Izabrane teme - U povodu 250. obljetnice osnivanja grada (1998.)
  5. Domovinski rat On Line Na dana?nji dan - 6. rujna
  6. Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 4. o?ujka 2016. ( Wayback Machine ) 1992.
  7. Posjet delegacije grada Herzogenauracha Novoj Gradi?ki [ neaktivna poveznica ]

Literatura [ uredi | uredi kod ]

  • Feliks Valenti?, "Novogradi?ki leksikon", Nova Gradi?ka, 2003.

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mre?nih stranica Domovinski rat on line ( http://www.domovinskirat.eu/ ). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Domovinski rat on line .
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om .
Sav sadr?aj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje .