Nova Gradi?ka
je grad u
Hrvatskoj
u
Brodsko-posavskoj ?upaniji
.
Novoj Gradi?ki teritorijalno pripadaju 4 naselja, to su:
Kova?evac
, Nova Gradi?ka,
Ljupina
i
Prv?a
Nova Gradi?ka je smje?tena u zapadnoj
Slavoniji
, drugi je grad po veli?ini u Brodsko-posavskoj ?upaniji, nalazi se uz vrlo va?ne prometnice: autocesta
Zagreb
-
Slavonski Brod
-
Beograd
, ?eljezni?ka pruga Zagreb -
Vinkovci
, u dodiru je i sa starom kraji?kom cestom ("Starom cestom"), a kroz grad prolazi i dr?avna cesta prema
Po?egi
i
Na?icama
.
Regija: Slavonija
Zemljopisna ?irina: 45°16´15˝
Zemljopisna du?ina: 17°22´41˝
Nadmorska visina: 129 metara
Povr?ina: 49,58 km
2
Srednja godi?nja temperatura: 11,2°C
Novogradi?ki kraj resi umjerena
kontinentalna klima
, koja je zna?ajno modificirana utjecajima gorskog masiva
Psunja
, pa donekle i
Babje gore
. Hod temperatura, padalina, kao i drugih elemenata vremena (
insolacija
,
magle
,
mrazevi
, ru?a vjetrova) ukazuje na kontinentalnost, koja je karakteristi?na za prijelazno panonsko podru?je - od sredi?nje
Panonske nizine
prema ju?nom peripanonskom podru?ju. To zna?i da su zime u pravilu razmjerno o?tre, a ljeta vru?a.
Prosje?ne su
temperature
razmjerno ugodne, srednja godi?nja temperatura iznosi između 10,5 i 11
°C
. Prosje?na je temperatura srpnja između 20 i 21, odnosno sije?nja između -0,5 °C i 1 °C. To pak zna?i da godi?nja amplituda prosje?nih temperaturnih vrijednosti iznosi nevelikih 21 do 22 stupnja. Međutim, stvarni hod vremena obilje?avaju ekstremi, odnosno kretanje apsolutnih vrijednosti temperatura. U Novoj Gradi?ki je tako u srpnju izmjerena temperatura i vi?a od 37, a u sije?nju (odnosno velja?i) ni?a od -23 Celzijeva stupnja. To zna?i da se godi?nja temperaturna amplituda popne nekih godina i do 60 stupnjeva! U takvim uvjetima, ipak kontinentalnim, vegetacijsko razdoblje traje od druge polovice o?ujka do prve polovice studenoga, te uz razmjerno povoljan godi?nji raspored
padalina
omogu?ava uzgoj velikog broja
ratarskih
i
vo?arskih
kultura.
Ovdje prosje?no godi?nje padne između 813 i 820 milimetara
padalina
, a dakako ima i znatnih odstupanja u nekim godinama. Tako je ve? bilo su?nih godina s manje od 600, ili ki?nih godina s vi?e od 1100 milimetara padalina. Ovdje osobito valja spomenuti da okolni gorski reljef na sjeveru zna?ajno modificira koli?ine padalina, jer masiv Psunja zaustavlja oblake i prima vi?e
ki?a
i
snijega
. Prosje?no na Psunju padne godi?nje ne?to vi?e od 1200 mm, a ju?na prigorja prema Novoj Gradi?ki i
Cerniku
primaju vi?e padalina, nego li niski poloj u nizini
Save
. U prosjeku najvi?e padalina padne u kasno prolje?e i rano ljeto (primarni lipanjski maksimum), te krajem godine (sekundarni prosina?ki maksimum). Takav godi?nji hod padalina pogoduje poljoprivrednom iskori?tavanju.
Magle su dosta ?esta pojava u ovom tipu klime, pogotovo u zimskoj polovici godine. Dakako, one su karakteristi?ne za niski savski
poloj
, te donekle za disecirane poto?ne udoline u prigorju. Mraz je redovita pojava, te njegovo ka?njenje u prolje?e mo?e nanijeti velike ?tete u vo?arstvu i ratarstvu.
Vjetrovi
koji ovdje pu?u nemaju svog zasebnog imena, a prevladavaju zra?ne struje iz zapadnog i sjeverozapadnog kvadranta.
[4]
Nova Gradi?ka, po popisu stanovni?tva iz 2011.godine ima 14 229 stanovnika od ?ega 12 573 u samome gradu, najve?a nacionalna manjina su Srbi.
Nova Gradi?ka se naziva i
Najmlađi hrvatski grad
.
Grad Nova Gradi?ka utemeljen je
1748.
godine kao
Friedrichsdorf
ili
Ujgradiska
. Nastao je i izrastao u okrilju
Vojne krajine
. Ve?
1754.
godine po?inje gradnja prve zidane zgrade -
crkve
sv. Terezije, koja po svojim graditeljskim karakteristikama pripada zna?ajnijim spomenicima sakralnog graditeljstva kasnog
baroka
u
Slavoniji
. Staru urbanu jezgru ?ine: crkva sv. Terezije, stari sud i zatvor iz
18. stolje?a
, te
?upna
crkva Bezgrje?nog za?e?a Bla?ene Djevice Marije s po?etka
19. stolje?a
.
U vrijeme velikosrpske pobune i
agresije na Hrvatsku
, Nova Gradi?ka se na?la u blizini crte boji?nice.
6. rujna
1991.
hrvatske su obrambene snage odbile neprijateljski napad na ovaj grad. Uspjesi hrvatskih snaga u obrani izazivaju rekaciju JNA. Iz vojarne u Banjoj Luci u Bosansku Gradi?ku dolazi 56 tenkova, te kolone vojnih vozila s rezervistima. U ve?em broju dolaze ?etnici iz Srbije, pripadnici "Belih Orlova", dok je srpska propaganda poticala dragovoljce na dolazak.
[5]
Sigurnost ovog gradi?a u smislu ostanka pod nadzorom hrvatske vlasti nije bila sigurna niti nakon stabiliziranja boji?nice i međunarodnog priznanja Republike Hrvatske od strane zemalja Europske zajednice. Pored topni?kih napada,
6. velja?e
1992.
velikosrbi su poduzeli i pje?a?ki napad kojeg su hrvatske postrojbe odbile.
[6]
U Novoj Gradi?ki je prisutna drvna, tekstilna, prehrambena i metalna industrija kao i privatno poduzetni?tvo. Kako je stanje dugo bilo izuzetno te?ko i kako bi se pove?ao opseg gospodarstva, pokrenuta je inicijativa za industrijski park koji je se u međuvremenu pretvorio u uspje?nog igra?a u privla?enju investicija; kako doma?ih, tako i inozemnih.
Spomenici i znamenitosti
[
uredi
|
uredi kod
]
- Crkva Bezgrije?nog za?e?a Bla?ene Djevice Marije
- Samostan Cernik
- Dje?ji vrti? "Radost"
- Dje?ji vrti? "Masla?ak"
- O? "Mato Lovrak"
- O? "Ljudevit Gaj"
- Op?a Gimnazija
- Elektrotehni?ka i ekonomska ?kola
- Industrijsko-obrtni?ka ?kola
- Studij sestrinstva (podru?nica Medicinskog fakulteta J.J.Strossmayera u Osijeku)
- Knji?nica
- Muzej
- Likovna galerija
- Dom kulture
- Dru?tveni dom Nova Gradi?ka
- NK Sloga Nova Gradi?ka
- ?enski rukometni klub "Slavonka"
- Mu?ki rukometni klub "Nova Gradi?ka"
- ?enski nogometni klub "Je?ice" Ljupina
- Malonogometni klub "Ljupina" Ljupina
- Taekwondo klub "Vukovi"
- Karate klub "Nova Gradi?ka"
- Ko?arka?ki klub "Strmac" Nova Gradi?ka -A2 liga istok
- ?portska Udruga gluhih Nova Gradi?ka
- ?enski odbojka?ki klub Nova Gradi?ka
- Hrvatski malonogometni klub Nova Gradi?ka
- Stolnoteniski klub "Strmac" Nova Gradi?ka
- Disk golf klub "Flying disc" klub Nova Gradi?ka
- Kugla?ki klub "Nova Gradi?ka"
Nova Gradi?ka se nalazi blizu autoceste Zagreb-Lipovac. Također se nalazi kraj va?nog međunarodnog elektrificiranog ?eljezni?kog koridora Zagreb-Tovarnik. Ova ?eljezni?ka magistrala
paneuropski ?eljezni?ki koridor X
i autocesta
paneuropski cestovni koridor X
omogu?uju veliku mobilnost u regiji i međunarodno. Nova Gradi?ka je bitna veza između Bosanske i Brodske Posavine s Hrvatskom. Grani?ni prijelaz s BiH se nalazi nekoliko kilometara dalje, u Staroj Gradi?ki. Također, preko
Po?ege
, Nova Gradi?ka povezuje jug i sjever Slavonije.
Turizam
se u Novoj Gradi?ki po?eo vrlo rano razvijati. 1892. godine osnovano je Dru?tvo za poljep?anje mjesta koje od 1930. godine nosi naziv Turisti?ko dru?tvo. Njegovu tradiciju danas nastavlja Turisti?ka zajednica grada koja je organizator ili suorganizator niza manifestacija te time nastavlja razvoj turizma na novogradi?kom podru?ju. Neke od zna?ajnijih su: pokladne sve?anosti, izlo?ba cvije?a, među?upanijska smotra folklora, smotra tradicijskih puha?kih instrumenata, "Novogradi?ko glazbeno ljeto", susreti oldtimera međudr?avne i dr?avne razine, fi?ijada, izlo?ba gljiva, organizirani do?ek Nove Godine na glavnom gradskom trgu. Od ?portskih manifestacija isti?u se na dr?avnoj razini motoristi?ki susreti "Strmac". Grad svojim gostima nudi i razli?ite ?portske sadr?aje, a
ljeti
osvje?enje na gradskim bazenima.
Zahvaljuju?i svom smje?taju i prirodnim ljepotama, novogradi?ki kraj ima sve uvjete za razvoj turizma. Prometnice ?ine grad vrlo pristupa?nim, a privla?na okolica od ?umovitih padina Psunja do mirne posavske ravnice daje mogu?nost za razvitak razli?itih oblika turizma.
- Feliks Valenti?, "Novogradi?ki leksikon", Nova Gradi?ka, 2003.