Njema?ka marka
Deutsche Mark
|
| ISO 4217 kod
|
DEM
|
| Korisnik
|
Njema?ka
(ne koristi se vi?e)
|
Najmanja jedinica
(1/100)
|
1
pfennig
|
| Oznaka
|
DM
|
| Kovanice
|
1, 2, 5, 10, 50 pfenniga, 1, 2, 5 maraka
|
| Nov?anice
|
5, 10, 20, 50, 100, 200, 500, 1000 maraka
|
| Te?aj
|
Njema?ka marka
|
Njema?ka marka
(
njem.
Deutsche Mark), skra?eno DM, u svakodnevnom govoru isto ≪D-Mark≫, bila je od
21. lipnja
1948.
do
22. svibnja
1949.
valuta zapadnog okupacijskog pojasa kao i zapadnih sektora
Berlina
. Nakon reforme
1948.
godine u zapadnom pojasu u sovjetskom okupacijskom pojasu se uvela nova valuta također pod imenom ≪Deutsche Mark≫, koja kasnije (od 31. listopada 1951. do 31. srpnja 1964.) kao ≪Deutsche Mark der Deutschen Notenbank≫ bila valuta
Isto?ne Njema?ke
.
Nakon osnivanja
SR Njema?ke
23. svibnja
1949.
ostala je njema?ka marka sve do
31. prosinca
2001.
valuta Njema?ke,
Zapadnog-Berlina
i nakon ujedinjenja ?itave dr?ave.
[1]
Jedna marka dijelila se na 100 pfenniga. Tijekom reforme valute 1948. godine njema?ka marka zamjenjuje
reichmarku
, isto tako 1. srpnja 1990. uz ujedinjene Njema?ke njema?ka marka zamjenjuje
isto?nonjema?ku marku
.
Marku je najprije izdavala
Bank deutscher Lander
, a od 1957. godine to je preuzela
Njema?ka savezna banka
. Od 1960. do 1988. pored redovnog novca postojao je i tajni nadomjestak novaca za mogu?e krize tzv.
Bundeskassenschein
.
U sovjetskom okupacijskom pojasu tj. u Isto?noj Njema?koj valuta se od 1948. do 1964. također zvala ≪Deutsche Mark≫, pa je kratica i za nju bila DM. Valuta je od 1964. preimenovana u ≪Mark der Deutsche Notenbank (≪MDN≫), a 1968. od kraja lipnja 1990. kao
Mark der DDR
(≪M≫).
Njema?ka marka je ukinuta kao samostalna valuta 1. sije?nja 2002. s uvođenjem
eura
. Do 31. prosinca 2001., 23:59:59 sati nov?anice i kovanice njema?ke marke su jo? bile zakonito sredstvo pla?anja. Od toga dana u ≪Bundesbank≫ i njenim drugim sjedi?tima marka mo?e biti besplatno i vremenski neograni?eno zamijenjena za
euro
. Također veliki dio kreditnih ustanova i trgovina primali su marku sve do 28. velja?e 2002. Poneke trgovine uvijek jo? imaju akcije, gdje nude uz kupovinu robe i zamjenu marke.
Na
Kosovu
i u
Crnoj Gori
njema?ka marka je bila kori?tena kao slu?bena valuta. U mnogim isto?no-europskim dr?avama njema?ka marka je slu?ila kao neslu?beno sredstvo za pla?anje. Isto tako
konvertibilna marka
iz
Bosne i Hercegovine
i
Bugarski lev
su u omjeru 1:1 vezani uz njema?ku marku.
Njema?ka savezna banka dala je izjavu da do kraja rujna 2005. 45 % kovanica nije promijenjeno, ?to ima vrijednost od 7,24 milijardi maraka. 3 % nov?anica isto nije promijenjeno tj. 7,59 milijardi maraka, od ?ega je ve?ina nov?anica od 10 maraka tj. 76,5 milijuna maraka.
Ve?inom se marki davao atribut ≪tvrde≫ valute, ?to se nikako ne mo?e objasniti. 1 marka od 21. lipnja 1948. do 21. prosinca 1998. je izgubila 76 pfenniga na vrijednosti. Inflacija marke bila je prosje?no 3%, ?to je vi?e nego kod ≪mekanog≫ eura.
Marka se izdala u kovanicama i nov?anicama.
| znak
|
Vrijeme izdavanja*
|
kovnica
|
| od
|
do
|
| A
|
1948.
|
1952.
|
Berlin
|
| 1990
|
1996
prigodni kovani novac do 2001
|
| D
|
1948.
|
2001.
|
Munchen
|
| F
|
1948.
|
2001.
|
Stuttgart
|
| G
|
1948.
|
2001.
|
Karlsruhe
|
| J
|
1948.
|
2001.
|
Hamburg
|
* Kovanice koje su prije kovane, kovane su u drugim kovnicama.
|
Sljede?e nominalne vrijednost postoje :
1
pfenniga
, kovano od 1948.
2 pfenniga, kovano od 1950.
5 pfenniga, kovano od 1949.
10 pfenniga, kovano od 1949.
50 pfenniga, kovano od 1949.
1 marka, kovano od 1950. i kovano onda od 1954.
2 marke, kovano 1951. i kovano onda od 1957.
5 maraka, kovano od 1951. i kovano onda od 1956.
- 5 maraka, prigodni kovani novac, kovan 1952. ? 1980. iz srebra, 1980. ? 1986. iz
Magnimat
a
- 10 maraka, prigodni kovani novac, kovan 1970. ? 1972. (sve s godi?tem 1972. povodom Olimpijski Igara) i 1987. ? 2001.
Pogre?an natpis iz Karlsruhe, 1950. g.
S proizvodnjom novih kovanica od 50 pfenniga, kovnica iz Karlsruhea je 1949. g. po?ela s natpisom ≪Bank deutscher Lander≫. Iako se natpis 1950. promijenio u ≪Bundesrepublik Deutschland≫, kovnica je i dalje proizvodila kovanice s prija?njim natpisom. Dok se gre?ka primijetila, iskovano su 30.000 kovanica. Radi tro?ka taj novac nije povu?en s tr?i?ta, nego se normalno koristio. Tako je ta kovanica danas tra?ena i za nju se mo?e dobiti do 700 €. Na kovanici je prikazana
Gerda Johanna Werner
.
Rijetke kovanice koje su isto tra?ene:
2 pfenniga iz 1968. (J) iz Hamburga
10 pfenniga iz 1967. (G) iz Karlsruhe
1 marka iz 1956. (G) iz Karlsruhe
5 maraka iz 1958. (J) iz Hamburga
Max Planck
Prve kovanice u vrijednosti od 2 i 5 maraka
Na stra?njoj strani kovanice od 2 marke su sljede?e poznate osobe njema?ke povijesti:
Od 1951. do 1958. u optjecaju bila je kovanica od 2 marke s oznakom godine 1951., koja je bila vrlo sli?na kovanici od 1 marke. Stoga je kovanica bila zamijenjena kovanicom s likom Maxa Plancka. Ta kovanica se od 1973. nije vi?e proizvodila s tim likom, ali je bila do kraja u optjecaju.
Između 1951. i 1975. kovanica od 5 maraka je bila iz srebra, tek kad je vrijednost srebra pre?la vrijednosti te kovanice, bila je promijenjena.
Kovanice od 10 maraka su isklju?ivo kovane kao prigodne kovanice. Vrijedile su kao normalna valuta, ali se rijetko s njima pla?alo.
Nov?anice prve i druge serije
[
uredi
|
uredi kod
]
Nov?anica 10 maraka druge serije, skoro identi?na s prvom serijom
Prva serija nov?anica izdana je 1948. g. povodom reforme ≪Bank deutscher Lander≫ pod upravom zapadnih saveznika. Ameri?ki dolar je bio uzor za izgled novih nov?anica. Kori?tenje nov?anica se 24. lipnja 1948 pro?irilo na sva tri zapadna dijela Berlina. Te nov?anice se dobile ?ig sa slovom (≪B≫).
Drugu seriju je također izdala ≪Bank deutscher Lander≫. Nov?anice (10 i 20 maraka) su djelomi?no identi?ne prvoj seriji, ali isto tako postoje potpuno razli?ite nov?anice (20 i 50 maraka) u jednoj seriji.
Postojale su nov?anice sljede?e nominalne vrijednosti:
- 5 pfenniga
- 10 pfenniga
- 1/2 marke
- 1 marka
- 2 marke
- 5 maraka
- 10 maraka
- 20 maraka
- 50 maraka
- 100 maraka
Nov?anice s vrijednosti od 5 pfenniga do 2 marke su bile potrebne, jer 1948. g. su kovane samo kovanice od 1 pfenniga. Kovanice od 5, 10 i 50 pfenniga su prvi put kovane 1949. g., a sve druge kovanice su prvi put kovane tek 1950. g. odnosno 1951. g.
Tre?u seriju (1960. ? 1965.) izdala je Njema?ka savezna banka. Izgled se znatno razlikovao od prija?njih nov?anica, koje su vi?e sli?ile na privremene nov?anice. Kako bi se izbjegle politi?ke diskusije radi naslikanih osoba i slika, svjesno su prikane samo jako stare slike na prednjoj strani i tradicionalni simboli kao grb, list hrasta i simboli?ne gradnje na stra?njoj strani.
Mlada Venecijanka na nov?anici od 5 maraka
- 5 maraka
- 10 maraka
- Prednja strana: potret mladog ?ovjeka (po slici
Albrechta Durera
ili
Antona Neupauer
a. Slika se nalazi u privatnoj galeriji i nije javno dostupna.)
- Stra?nja strana: jedrenjak, sli?an jedrenjak je
Gorcha Focka
- Prvo izdavanje: 21. listopada 1963.
- 20 maraka
- 50 maraka
- Prednja strana: potret mu?karca (po slici nepoznatog slikara, slika se mo?e vidjeti u orginalu u
Frakfurtu
)
- Stra?nja strana:
Holstentor
u
Lubecku
- Prvo izdavanje: 18. lipnja 1962.
- 100 maraka
- Prednja strana: kozmograf
Sebastian Munster
(po slici
Christopha Ambergera
koja se mo?e vidjeti u ≪Gemaldegalerie (Berlin)≫)
- Stra?nja strana: orao s ra?irenim krilima (grb SR Njema?ke)
- Prvo izdavanje: 26. velja?e 1962.
- 500 maraka
Katedrala u Limburgu na nov?anici od 1000 maraka
?etvrta i zadnja serija je izdavana od 1989. godine. Nova serija bila je potrebna zbog tehni?kog napretka. Krivotvorenje starih nov?anica je bilo sve lak?e, tako da su u nove nov?anice ugrađene za?tite koje znatno ote?avaju krivotvorenje.
Upadljiva je, kod izbora slika koje ljude prikazuju, ravnote?a između mu?kog i ?enskog spola, vjere, polja rada (literatura, glazba, prirodna znanost, duhovna znanost). Stra?nja strana nov?anice prikazuje sliku iz radnog polja i okru?ja osobe na prednjoj strani.
Annette von Droste-Hulshoff
- 20 maraka
- 50 maraka
- 100 maraka
- Prednja strana:
Clara Schumann
, u pozadini zgrade starog
Leipziga
, njenog rodnog mjesta, prekriveno
lirom
- Stra?nja strana:
klavir
i Hochov konzervatorij u
Frankfurtu
- Prvo izdavanje: 1. listopada 1990.
- Prvo izdavanje (nov?anice s kinegramskom za?titom): 1. kolovoza 1997.
Paul Ehrlich
- 200 maraka
- Prednja strana:
Paul Ehrlich
, i u pozadini zgrade starog
Frankfurt na Majni
;
kemijska formula
pokraj njegovog portreta, simboliziraju njegova bitna otkri?a kao nositelja Nobelove nagrade
- Stra?nja strana:
mikroskop
i
Asklepijev ?tap
, okru?eni jednostavnim strukturama stanica
- Prvo izdavanje: 1. listopada 1990.
- Prvo izdavanje (nov?anice s kinegramskom za?titom): 1. kolovoza 1997
- 500 maraka
- Prednja strana:
Maria Sibylla Merian
i insekt, u pozadini zgrade starog
Nurnberga
.
- Stra?nja strana:
zelje
na kojem su gusjenica i leptir vrste Calliteara fascelina
- Prvo izdavanje: 27. listopada 1992.
- 1000 maraka
- Prednja strana:
bra?a Grimm
, u pozadini zgrade starog
Kassela
.
- Stra?nja strana:
Njema?ki rije?nik
i kraljevska biblioteka u
Berlinu
- Prvo izdavanje: 27. listopada 1992
Prigodno kovanje novca 2001.
[
uredi
|
uredi kod
]
Zlatna kovanica 1 marke iz 2001.
Njema?ka savezna Banka
26. srpnja
2001.
, uz dopu?tenje njema?ke vlade, izdaje u spomen marke zlatnu kovanicu (999) koja izgleda kao zadnja izdana kovanica od 1 marke. Razlikuje se samo u potpisu, umjesto
Bundesrepublik Deutschland
pi?e
Deutsche Bundesbank
.
Marka i nakon uvođenja Eura ostaje u sje?anju i dan danas se koristi za prera?unavanje.
Studija iz rujna 2004. g. pokazala je da 66 % građana SR Njema?ke cijene u eurima prera?unavaju u marku. Kod mu?kog spola prera?unava 54 %, dok kod ?ena 74 % jo? prera?unava. Kod mlađeg nara?taja samo jo? 41 %, a kod starijih od 50 godina ?ak 71 % prera?unavaju. To se mo?e objasniti time ?to je te?aj marke i eura 1 EUR = 1,95583 DM, tako da se lako mo?e ra?unati s 1 EUR = 2 DM.
Te?aj prema ameri?kom dolaru
[
uredi
|
uredi kod
]
Njema?ka marka je 19. travnja 1995. imala vrijednost od $ 1 = 1,3620 DM (1 euro = 1,4360), ?to je bilo najbolje stanje prema dolaru., a od 3. travnja 1956. do 9. travnja 1956. te?aj je bio $ 1 = 4,2161 DM (1 euro = 0,4639), ?to je bilo najlo?ije stanje prema dolaru.
Izdava?ko pravo na nov?anice i koli?inu koja se izdavala dr?ala je Njema?ka savezna banka. Međutim kovanice izdaje ministarstvo financija i sav prihod direktno ide ministarstvu.
- Holger Rosenberg:
Die deutschen Banknoten ab 1871.
ISBN
3924861730
- Bundeswirtschaftsministerium:
Zehn Jahre Deutsche Mark - Berichte, Reden, Kommnentare
, Bonn 1958 (Nur 500 Exemplare gedruckt).