Nikola ?ubi? Zrinjski (opera)

Nikola ?ubi? Zrinjski Ivana pl. Zajca zacijelo je najpopularnije hrvatsko glazbeno-scensko djelo. Oznaku narodnog djela zavrijedilo je povijesnim konotacijama te mu i zbog toga pripada aura umjetni?ke tvorevine za sva vremena. O strogo glazbenoj vrijednosti toga djela, odnosno o nekim manjkavostima libreta , mnogi su povjesni?ari glazbe, muzikolozi i kriti?ari rekli svoje. Zrinjski je, međutim, pro?ao mnoge ku?nje vremena, esteti?kih i inih prosudbi, te uspio prebroditi negativne ocjene izre?ene glazbenom i pjesni?kom tekstu. Danas mu, međutim, vi?e ne treba obrana. Djelo govori samo za sebe. Praizvedba Zrinjskog (libreto po Kornerovoj drami Zriny napisao je Hugo Badali? ) ^[1] bila je 4. studenoga 1876. godine, ^[2] u Zagrebu , u tada?njem Narodnom zemaljskom kazali?tu . ^[3] Dirigirao je sam autor.

U rije?kim dnevnim novinama La bilancia ?etiri dana kasnije objavljen je kratki prikaz u kojem se Rije?ani prisje?aju Zajca i smatraju ga svojim:

≫Nikola ?ubi? Zrinjski. Ovo je naziv novoga djela (glazbene trilogije) vrijednog na?eg sugrađanina, maestra Zajca, predstavljenog prvi put pro?le sedmice u Narodnom kazali?tu u Zagrebu, na libreto gospodina Badali?a. Uzdr?avaju?i se izvijestiti o vrijednosti nove partiture, jer su nas o tome obavijestili zagreba?ki listovi, kao i prijemu kod tamo?nje publike, utvrđujemo sa zadovoljstvom da je, po Agramer Zeitungu, vrijedni umjetnik do?ivio brojne ovacije, koje su dostigle vrhunac kad su se poslije tre?e slike na prosceniju ukazali predstavnici pjeva?kog dru?tva Kolo i poklonili kompozitoru veli?anstvenu krunu, ukra?enu ki?enom vrpcom nacionalnih boja.≪ ^[4]

Po podatcima Vladana ?vacova u eseju Operni libreto u Hrvata te podatcima iz Repertoara hrvatskih kazali?ta do 1990. godine, Nikola ?ubi? Zrinjski izveden je 1.317 puta, a do velja?e 1992. godine samo je u Zagrebu opera izvedena 609 puta, ?to govori o njezinu veliku uspjehu kod publike. Dio opere je i pjesma " U boj ", nastala na stihove Franje Markovi?a . Zbog svoje hrabrosti i ?asne samurajske smrti lik i djelo Nikole Zrinskog Sigetskog na?li su svoje po?tovatelje i u dalekome Japanu . Spomenutu je pjesmu 26. velja?e 2006. godine u dvorani Kokugian u Tokiju izveo japanski mu?ki zbor od 1.000 ?lanova, pod ravnanjem maestra Katsuakija Kozaija. ^[5]

Radnja se odvija u Sigetu , u rujnu 1566. godine. Prati Zrinjske i sigetske ?asnike za vrijeme turske opsade .

Radnja [ uredi | uredi kod ]

Nikola ?ubi?-Zrinjski zapovjednik je mađarske utvrde Siget. Turaka koji su napadali bilo je oko 100.000, a grad je imao oko 2.500. Iako je turski vođa, Sulejman Veliki umro, njegovu smrt njegovi najbli?i podređeni skrivaju kako ne bi do?lo do pubune među vojnicima. Opsada se odu?uje i Nikola shva?a da im nema spasa. Zato Jelena tra?i Lovru Jurani?a da ju ubije. Nikola se sve?ano obla?i, spali sve blago i kre?e u ?asnu smrt posljednjim juri?em, a Eva spali utvrdu.

Lica [ uredi | uredi kod ]

Nikola ?ubi?-Zrinjski , hrvatski ban, zapovjednik Sigeta
Eva , Nikolina supruga
Jelena , njihova k?i
Lovro Jurani? , Jelenin zaru?nik, ?asnik u Sigetu
Ga?par Alapi? , ?asnik u Sigetu
Vuk Paprutovi? , ?asnik u Sigetu
Sulejman Veliki , turski car
Mehmed Sokolovi? , veliki vezir
Mustafa , bosanski pa?a
Ali Portuk , zapovjednik topni?tva
Ibrahim Begler-beg
Levi , lije?nik Sulejmanov
hrvatski ?asnici i vojnici
turski vojnici
bule, odaliske, eunusi, ?uvari saraja
zbor vila

Poznati brojevi opere [ uredi | uredi kod ]

Finale: " U boj " (napisao 1866. godine Franjo Markovi? , skladao Ivan Zajc , a kasnije je pjesma uklopljena u njegovu operu; izvodi ju mu?ki zbor ).

Zanimljivosti [ uredi | uredi kod ]

Glazba za himnu ?ileanske ratne mornarice preuzeta je iz ove opere. ^{[
nedostaje izvor
]}
Jedan od osniva?a bosanskohercegova?kog kazali?ta Jurislav Koreni? , diplomirao je na postavi ove opere.
Na Kwansei Gakuinu, jednom od najpresti?nijih i najstarijih japanskih sveu?ili?ta, upravo je hrvatska pjesma " U boj " iz opere Nikola ?ubi? Zrinjski himna njihovog mu?kog pjeva?kog zbora . ^[6]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

↑ Sanja Majer-Bobetko, Nikola ?ubi? Zrinski i Sigetska bitka kao skladateljska inspiracija Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 23. lipnja 2020. ( Wayback Machine ), Hrvatska revija , br. 4, 2017., pristupljeno 21. lipnja 2020.
↑ Petra Babi?, Hrvatske opere nacionalno-povijesne tematike od druge polovice 19. do kraja 20. stolje?a: intencije i recepcija: diplomski rad , Sveu?ili?te u Zagrebu, Hrvatski studiji, Odsjek za povijest, Zagreb, 2017., str. 84., 149.
↑ Nikola ?ubi?-Zrinjski glasbena tragedija u 3 ?ina (8 slikah) / glasbotvorio Ivan pl. Zajc , dizbi.hazu.hr, pristupljeno 21. lipnja 2020.
↑ Nikola ?ubi? Zrinjski , arhiva.hnk-zajc.hr, pristupljeno 22. travnja 2023.
↑ ?Postoje opere i postoji Zrinski“ ? u spomen na operu Nikola ?ubi? Zrinski Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 22. sije?nja 2013. ( Wayback Machine ), (pristupljeno 5. studenoga 2012. s dopusnicom )
↑ Japanese Choir of Kwansei Gakuin Sings its Anthem in Zagreb and Dubrovnik Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 21. lipnja 2020. ( Wayback Machine ), jp.mvep.hr, 4. rujna. 2014., pristupljeno 21. lipnja 2020. ( engl. )

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Nikola ?ubi? Zrinjski: glasbena tragedija u 3 ?ina (8 slika): op. 403 / glasbotvorio Ivan pl. Zajc ; po drami Teodora Kornera napisao Hugo Badali? ; priređeno po sladatelju za glasovir ujedno s pjevanjem i sa hrvatskim i talijanskim tekstom. Zagreb, 1884. , digitalnezbirke.kgz.hr

[1] Sanja Majer-Bobetko, Nikola ?ubi? Zrinski i Sigetska bitka kao skladateljska inspiracija Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 23. lipnja 2020. ( Wayback Machine ), Hrvatska revija , br. 4, 2017., pristupljeno 21. lipnja 2020.

[2] Petra Babi?, Hrvatske opere nacionalno-povijesne tematike od druge polovice 19. do kraja 20. stolje?a: intencije i recepcija: diplomski rad , Sveu?ili?te u Zagrebu, Hrvatski studiji, Odsjek za povijest, Zagreb, 2017., str. 84., 149.

[3] Nikola ?ubi?-Zrinjski glasbena tragedija u 3 ?ina (8 slikah) / glasbotvorio Ivan pl. Zajc , dizbi.hazu.hr, pristupljeno 21. lipnja 2020.

[4] Nikola ?ubi? Zrinjski , arhiva.hnk-zajc.hr, pristupljeno 22. travnja 2023.

[5] ?Postoje opere i postoji Zrinski“ ? u spomen na operu Nikola ?ubi? Zrinski Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 22. sije?nja 2013. ( Wayback Machine ), (pristupljeno 5. studenoga 2012. s dopusnicom )

[6] Japanese Choir of Kwansei Gakuin Sings its Anthem in Zagreb and Dubrovnik Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 21. lipnja 2020. ( Wayback Machine ), jp.mvep.hr, 4. rujna. 2014., pristupljeno 21. lipnja 2020. ( engl. )

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]