Orden narodnog heroja Jugoslavije
dodjeljivao se osobama kao priznanje za posebne zasluge u razdoblju od
1945.
godine, pa sve do
raspada
SFR Jugoslavije
. Prvi narodni heroj bio je
Petar Lekovi?
, a posljednji je bio
Milan Tepi?
, koji je samoubila?kim potezom
29. rujna
1991.
godine sa sobom u smrt odveo 11 hrvatskih branitelja.
Josip Broz Tito
bio je trostruki narodni heroj. Orden su ukupno dobile 1.322 osobe, od toga 19 stranih dr?avljana.
Narodni heroj
je skra?eni po?asni naziv za narodnog heroja Jugoslavije, odnosno osobu koja je odlikovana
Ordenom narodnog heroja
. Narodni heroj isprva je bilo po?asno zvanje, a kasnije je ukazom vrhovnog ?taba NOV od
15. kolovoza
1943.
godine ustanovljen kao slu?beno
odli?je
.
Titulu narodni heroj Jugoslavije ustanovio je
Vrhovni ?tab Narodnooslobodila?ke partizanske i dobrovolja?ke vojske Jugoslavije
, krajem
1941.
godine, po ugledu na sli?nu titulu
Heroj Sovjetskog Saveza
(
rus.
Герой Советского Союза
), koja se od
1934.
godine dodjeljivala osobito zaslu?nima u
Sovjetskom savezu
. Odluka o ustanovljenju te titule objavljena je u
Biltenu Vrhovnog ?taba NOVJ
broj 12-13 (za studeni 1941./sije?anj 1942.) -
kao najvi?e priznanje borcima, komandirima, komandantima i politi?kim komesarima, koji su se naro?ito istakli, -svojim juna?tvom i po?rtvovno??u u Narodnooslobodila?koj borbi
.
Prvi progla?eni narodni heroj u velja?i
1942.
godine, bio je tada jo? ?ivu?i
Petar Lekovi?
borac
Druge proleterske udarne brigade
iz
U?i?ke Po?ege
[1]
koji je poginuo nedugo iza progla?enja (sredina 1942.).
Pored Lekovi?a do
15. kolovoza
1943.
godine, dobilo je jo? 23 borca i zapovjednika Narodnooslobodila?ke vojske Jugoslavije:
Savo Belovi?
,
Zdravko ?elar
,
Ante Joni?
,
Rade Kon?ar
,
?piro Mugo?a
,
đuro Petrovi?
,
Danilo Soldati?
,
dr. Mladen Stojanovi?
,
Simo ?olaja
,
Miloje Milojevi?
,
Slobodan Princip Seljo
,
Milan Simovi?
,
Mihailo đuri?
,
Danilo đoki?
,
Mikan Marjanovi?
,
?ivko Brozi?
,
Zarija Vujo?evi?
,
Aleksa Dejovi?
,
Petar ?etkovi?
,
Sava Kova?evi?
,
Nikola Marakovi? Nina
,
Adolf ?tajnberger -Drago
i
Bo?ko Karali?
. Vrhovni ?tab Vrhovni ?tab NOVJ donio je ukaz 15. kolovoza
1943.
godine o ustanovljenju
Оrdena narodnog heroja
istim ukazom, sve osobe koje su stekle status narodnog heroja, postale su i nositelji Оrdena narodnog heroja.
Najve?i broj heroja progla?en je posmrtno, - do kraja
Drugoga svjetskoga rata
1945.
godine progla?eno je 163 heroja, od toga 13 sovjetskih
crvenoarmejaca
. Od ukupnog broja samo je 32 bilo ?ivo (19 jugoslavenskih i 13 sovjetskih dr?avljana). Isprva je odluke o progla?enju donosio Vrhovni ?tab Narodnooslobodila?ke vojske Jugoslavije, a nakon
Drugoga zasjedanja AVNOJ-a
,
29. studenoga
1943.
godine, Predsjedni?tvo
Antifa?isti?kog vije?e narodnog oslobođenja Jugoslavije
-а. Nakon zavr?etka rata i ustanovljenja Narodne skup?tine
FNRJ
,
1945.
godine, odluke o progla?enju donosilo je Predsjedni?tvo narodne skup?tine, a od
1953.
godine predsjednik FNRJ. Od
1980.
godine (smrt Tita) odluke je donosilo kolektivno
Predsjedni?tvo SFRJ
.
Ukupno je progla?eno 1.322 narodnih heroja,
[2]
od toga je bilo 91 ?ena. Najve?i broj heroja progla?en ?е u razdoblju od
1951.
do
1955.
godine. Pored jugoslavenskih dr?avljana sudionika Narodnooslobodila?ke borbe, Оrden narodnog heroja dobilo je 22 strana dr?avljana, 32 jedinice i ustanove vojske NOVJ, 8
jugoslavenskih
gradova i 4
dru?tveno-politi?ke organizacije
(Savez komunisti?ke omladine Jugoslavije, 14. listopada 1948. i Organizacija Saveza Boraca Narodnooslobodila?kog rata Jugoslavije, 3. srpnja 1956.). Jedini ?ovjek koji je vi?ekratno (tri puta) dobio orden bio je
Josip Broz Tito
(
19. studenoga
1944.
,
15. svibnja
1972.
i
16. svibnja
1977.
godine).
Milka Bosni?
bila je posljednji progla?eni narodni heroj Jugoslavije,
1974.
godine.
[2]
Od
1946.
godine Ordeni poginulih narodnih heroja ?uvaju se u
Vojnom muzeju
u
Beogradu
.
Struktura narodnih heroja po zanimanjima
[
uredi
|
uredi kod
]
(u apsolutnim brojevima)
Broj
|
Zanimanje
|
452
|
Rudari, industrijski i njima srodni radnici
|
236
|
Poljodjelci i njima srodni radnici
|
33
|
Radnici u trgovinama i uslugama
|
82
|
?asnici i do?asnici Jugoslavenske vojske i ?andari
|
78
|
Administracija i njima srodni slu?benici
|
64
|
Pravnici
|
54
|
Profesori i u?itelji
|
27
|
In?enjeri i lije?nici
|
29
|
Ostali stru?njaci, umjetnici i novinari
|
184
|
Studenti
|
66
|
U?enici
|
14
|
Doma?ice
|
5
|
Nepoznato
|