Muze
(
gr?.
Μο?σαι
,
Mousai
) u
gr?koj mitologiji
boginje su za?titnice
pjesni?tva
,
umjetnosti
i
znanosti
. Ima ih devet, a vođa im je bio
Apolon
. Vjerovalo se da Muze nadahnjuju slikare, glazbenike i pjesnike, a rije?
muza
upotrebljava se u prenesenom zna?enju za onoga tko nadahnjuje umjetnika.
Prema
Heziodovoj
Teogoniji
, Muze su k?eri
Zeusa
, kralja bogova, i
Mnemozine
,
boginje
pam?enja.
Alkmen
i
Mimnermo
govore da su Muze k?eri
Urana
i
Geje
.
Pauzanije
tvrdi da su postojala dva nara?taja Muza - prve su Muze k?eri
Urana
i
Geje
, a druge su k?eri
Zeusa
i
Mnemozine
. Jo? je postojalo jedno vjerovanje da su
Harmonijine
k?eri, no to je u kontradikciji s mitom u kojem ple?u na
Harmonijinu
vjen?anju s
Kadmejom
.
Bile su vodene
nimfe
, povezane s
helikonskim
i pirenskim izvorom, znane i kao
Pieride
.
Rimljani
su imali ne?to sli?no u
nimfama
Kamenama
(izvor
Camenae
). Posebno su ih ?tovali u
Beotiji
, kod
Helikona
, u
Delfima
i na
Parnasu
, gdje je
Apolon
postao poznat kao vođa muza -
Apollon Mousagetes
.
Muze su se ponekad nazivale
Aganipidama
jer su se vezale uz izvor Aganipe. Jo? su dva izvora - Hipokren i Piren - bila va?na za Muze. Jo? jedan naziv za Muze bio je
Korikide
ili korikijske
nimfe
prema
Korikijskoj ?pilji
na
Parnasu
.
Gr?ka
rije?
mousa
ozna?ava pjesmu. Kod
Pindara
"nositi Muzu" zna?i "pjevati pjesmu". Rije? (i "muzika" također) mo?da potje?e iz
praindoeuropskog
korijena
*men-
koji zna?i "misliti" (
stind.
manyate
,
lat.
memini
= "sje?am se",
stsl.
mьn?ti
= "mniti",
lit.
minti
,
got.
ga-munds
= "sje?anje" >
engl.
mean
,
njem.
meinen
). Pri tome
mousike
(muzika, glazba) = "umjetnost Muza". Druga je vjerojatnost da potje?e od korijena
*mont-
= "planina", jer su ?ivjele na brdu
Helikonu
.
Izvorne Muze,
4. stolje?e pr. Kr.
Prema
Pauzaniju
, postojale su tri izvorne Muze -
Aoida
(
gr?.
Αοιδη
= "pjesma", "glas"),
Meleta
(
gr?.
Μελετη
= "vje?ba", "prilika") i
Mnema
(
gr?.
Μν?μη
= "sje?anje"), tzv. starije Muze. U
Delfima
su ?tovane kao Neta, Mesi i Hipata, ?to su ujedno i imena triju ?ica
lire
. Poslije je pridru?ena i ?etvrta Muza -
Arha
(
?ρχ?
,
Arche
).
Frans Floris
:
Atena
i Muze,
1560.
Hans Rottenhammer
:
Minerva
(
Atena
) i Muze,
1603.
Ovo je kanonskih devet "mlađih Muza":
- Euterpa
(
Ευτ?ρπη
= "razveseljavanje")
- Za?titnica
glazbe
,
lirike
. Atribut joj je dvocijevna
frula
ili
flauta
.
- Kaliopa
(
Καλλι?πη
= "lijepa glasa")
- Za?titnica
epskog pjesni?tva
i govorni?tva. Atributi su joj vo?tana plo?ica i pisaljka ili pak svitak papira.
- Za?titnica
povijesti
i juna?kog pjesni?tva. Atributi su joj svitak papirusa i lovorov vijenac.
- Erato
(
Ερατ?
= "ljupka")
- Za?titnica
ljubavnog
i
himni?kog
pjesni?tva. Atribut joj je
lira
ili pak
kitara
.
- Za?titnica
tragedije
. Atributi su joj tragi?na maska, koturni, br?ljanov vijenac.
- Za?titnica svete pjesme i
himni
, a također i
agrikulture
i
pantomime
. Atributi su joj veo i pla?t.
- Za?titnica plesa. Atributi su joj lira, cimbali, lovorov vijenac.
- Za?titnica
komedije
i
bukolike
. Atributi su joj komi?na maska, pastirski ?tap, br?ljanov vijenac.
- Za?titnica
astronomije
. Atribut joj je globus.
- Dounia
(Κ?σμο? = "svijet" (za mene))
- Za?titnica umjetnosti. Atributi su joj prekrasne o?i, ?arobne usne, bo?anstveno tijelo, predivan um.
Andrea Mantegna
: Parnas,
1497.
Poznata mnemotehni?ka metoda za pam?enje imena muza naziva se "
TUM PECCET
". (
lat.
"neka ne grije?i"). U
renesansi
su prikazivane s navedenim atributima.
Platon
je klasi?nu pjesnikinju
Sapfu
s otoka
Lezbosa
prozvao desetom Muzom zbog svoje slave i darovitosti.
Muze su sudile na natjecanju između
Apolona
i
Marsije
. Pokopale su
Orfejovo
tijelo,
Kaliopina
sina i ne?aka ostalih osam Muza. Oslijepile su
Tamirisa
zbog drskosti kad ih je izazvao na nadmetanje.
Muze sjede blizu
Zeusova
trona te pjevaju o njegovoj mo?i, povijesti svijeta i herojima.
O junaku mi kazuj, o Muzo, o prometnom onom
Koji se mnogo naluto razoriv?i presvetu Troju
(...)
I nama, Zeusova k?eri, pripovjedi o tome svemu!