Mustafa Mulali?
(
Livno
, 1898. -
Sarajevo
, 1983.), politi?ar iz Bosne, jedan od vođa i ideologa
?etni?kog pokreta
.
Rođen je u Livnu 1898. godine. Bio je narodni poslanik
Jugoslovenske narodne stranke
za vrijeme
Kraljevine Jugoslavije
. Prije rata bio je slu?benik u beogradskom listu “Sokolski glasnik”.
Bio je potpredsjednik ?etni?kog Centralnog nacionalnog komiteta, tj. zamjenik
Dra?e Mihailovi?a
. Bio je i potpredsjednik Ravnogorskog svetosavskog kongresa u selu Ba, odr?anom 28. sije?nja 1944. godine, a koji je trebao biti pandan komunisti?kom zasjedanju
AVNOJ
-a u
Jajcu
.
Lije?nik iz Konjica dr
Ismet Popovac
, zatim sudac iz Mostara
Mustafa Pa?i?
, te Mustafa Mulali? iz Livna, bili su glavni ideolozi i propagatori ?etni?kog pokreta Dra?e Mihailovi?a među muslimanima Hercegovine i Mostara te su jo? rane 1942. godine radili na osnivanju muslimanskih ?etni?kih odreda.
[1]
Svojim djelovanjem u ?etni?kom pokretu poku?ao je pridobiti
Muslimane
za borbu protiv
komunizma
, promi?u?i
velikosrpsku ideju
monarhisti?ke Jugoslavije. Prema Mustafi Mulali?u, ?jedino rje?enje za Muslimane je njihovo priklju?enje srpskoj federaciji“. Mustafa Mulali? je ostao do kraja na ?etni?koj strani, iako su mnogi ?etnici ve? bili svjesni da je njihov pokret u raspadanju. Mulali? je krajem sije?nja 1945. godine dao u ?ime Muslimana Bosne i Hercegovine“ deklaraciju da se ?Muslimani ?ele opredijeliti za Federativnu Jugoslaviju na ?ijem ?elu ?e biti
Petar II. Karađorđevi?
“.
Nakon sloma
Nedi?eve marionetske Srbije
i kolaboracionisti?kog ?etni?kog pokreta Mustafa Mulali? je do?ao u
Beograd
i predao se vlastima
Demokratske Federativne Jugoslavije
. Osuđen je kao ?etni?ki ideolog na ?est godina robije koje je odle?ao u beogradskom zatvoru
Glavnja?i
.
Poslije rata radio je kao trgovac u jednom sarajevskom poduze?u. Nije se vi?e nikad politi?ki izja?njavao. Bio je aktivan ?lan pokopnog dru?tva “Bakije.” Napisao je nekoliko
romana
, ali oni nikad nisu tiskani, ve? se nalaze u Gazi Husrev-begovoj knji?nici. Sprovod mu je bio 26. prosinca 1983. godine ispred
Begove d?amije
u Sarajevu.
Poslije Drugoga svjetskog rata, aktivno je sakupljao narodne pjesme, koje nikad nije publicirao, a njegova rukopisna zaostav?tina sa?injena od 10 tomova, tipkanih na pisa?oj ma?ini pod nazivom "Jugoslovenska mekamska muzika", ?uva se u Historijskom arhivu u Sarajevu. Historijski arhiv u Sarajevu je 2013. godine objavio dio njegove rukopisne zaostav?tine pod nazivom "Nove kajde za stare sevdalinke" (priredio: Sejdalija Gu?i?), u kojoj se nalazi notni zapisi i tekstovi sevdalinki. Također je zna?ajan njegov rukopis "Kratka monografija narodnog instrumenta koji je ba?en u zaborav", posve?en sazu, koji se također ?uva u Historijskom arhivu u Sarajevu. Taj ?lanak je objavljen u knjizi "Saz u Bosni", ?iji je autor ?ukrija Trako (Institut sevdaha, 2003).