| Moravska
|
| ?e?ki:
Morava
|
|
|
|
| Glavni grad
|
Olomouc
, potom
Brno
(od
1641.
)
|
| Broj stanovnika
|
oko 3 milijuna
|
| Povr?ina
|
22.349 km
2
|
Moravska
(
?e?ki
i
slova?ki
:
Morava
,
mađ.
Morvaorszag
;
polj.
Morawy
;
njem.
Mahren
) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci
Moravi
, koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine. S
?e?kom
i
?e?kom ?leskom
?ini
?e?ku Republiku
. Grb ove pokrajine nalazi se u dana?njem grbu ?e?ke Republike, a ?ini ga ?ahirani crveno-bijeli ili crveno-zlatni orao s krunom, na plavom polju.
Zastava Moravska
[1]
[2]
?
Moravska se rasprostire jugoisto?nim dijelom ?e?ke Republike, na
Moravskoj viso?ini
. Pokriva isto?nu tre?inu ?e?ke republike, uklju?uju?i "
pokrajine
":
Spilja Jeskyn? Balcarka u moravskom kr?u
Na sjeveru Moravska grani?i s
Poljskom
i
?e?kom ?leskom
, na istoku sa
Slova?kom
, na jugu s
Donjom Austrijom
i na zapadu s
?e?kom
. Sjevernu granicu ozna?uje
Sudetsko gorje
koje na istoku prelazi u
Karpate
. Rijeka
Dyje
koja prolazi pograni?nim podru?jem s
Austrijom
te vijuga kroz obje zemlje.
U sredi?tu zemlje nalaze se sedimentarni bazeni Morave i Dyje na visini od 180 do 250 m. Na zapadu,
?e?ko-moravsko viso?je
uzdi?e se do 800 m, no najvi?a je planina na sjeverozapadu -
Prad?d
u Sudetima na 1490 m. Dalje na jugu nalazi se viso?je
Jeseniky
(400?600 m) koje se spu?ta do 310 m u gronjem toku rijeke
Odre
, da bi se onda ponovno uzdiglo do 1322 m visoke planine
Lisa hora
. Moravsku isto?nu granicu ?ine
Bijeli Karpati
koji dosti?u maksimalnu visinu od 970 m (
Velka Javo?ina
).
Moravska je poznata i po
kr?kom
krajoliku i spiljama.
Naseljavanje Slavena i Velika Moravska
[
uredi
|
uredi kod
]
Moravska kne?evina u doba Mojmira I
Velikomoravska kne?evina u doba Svatopluka I.
Oko
60. pr. Kr.
narod
Boja
, vjerojatno
keltskoga
podrijetla povukao se iz ovoga podru?ja, na kojem su ih zamijenili
germanski
Kvadi
, a u
6. stolje?u
slavenska
plemena. Krajem toga stolje?a postoji ve? Moravsko Kne?evstvo koje obuhva?a dana?nju jugoisto?nu Moravsku,
Zahorie
u jugozapadnoj
Slova?koj
, te dijelove Donje Austrije.
833.
godine ovo
kne?evstvo
postaje
Velikomoravska Kne?evina
, nakon ?to je pod njezinu vlast do?lo i
Nitrijsko Kne?evstvo
na podru?ju dana?nje Slova?ke i dijelovima sjeverne
Mađarske
. Prvi knez Velike Moravske bio je
Mojmir I.
(vladao
830.
?
846.
), a najve?i je teritorij ova kne?evina obuhva?ala oko
890.
godine u doba
Svatopluka I.
, kad je u nju pripadalo i cijelo podru?je dana?nje
?e?ke Republike
i
Slova?ke
, zapadni dio dana?nje Mađarske, kao i
Lu?icu
u dana?njoj
Njema?koj
, te
?lesku
i podru?je gornje
Visle
u ju?noj
Poljskoj
. Nakon Svatoplukove smrti (
895.
), ?e?ki su knezovi postali vazali isto?nofrana?kog vladara
Arnulfa Karantanskoga
, a Moravska je kao dr?ava prestala postojati kad su
906.
?
907.
na njezino podru?je prodrli
Mađari
.
Nakon pobjede nad Mađarima
955.
,
Oton I. Veliki
daje Moravsku svome savezniku
Boleslavu I. P?emyslovi?u
, vladaru
?e?ke
. Ve?
999.
godine
Boleslav I. Hrabri
, vladar
Poljske
pripaja Moravsku i njome vlada do
1019.
, kad je P?emyslovi?
B?etislav I.
ponovno preotima. On ?e nakon o?eve smrti postati i vladarem ?e?ke, a
1054.
određuje nasljedno pravo po
primogenituri (prvorodstvu)
u ?e?koj i Moravskoj, premda je svojim mlađim sinovima dao da upravljaju dijelovima Moravske kao
vazali
najstarijega sina.
Kroz cijelo razdoblje P?emyslovi?a, mlađa bra?a vladara ?esto su vladala dijelovima ili cijelom Moravskom i to iz
Olomouca
,
Brna
ili
Znojma
, uz razli?ite stupnjeve samostalnosti u odnosu na vladara ?e?ke. Najvi?i samostalnost Moravska je dosegla
1182.
, kad je car
Fridrik I. Barbarossa
uzdigao zemlju na razinu
marke
, te je izravno podlo?io caru, neovisno o ?e?koj. Ipak, ve?
1197.
Moravska je kao vazalna marka pridru?ena ?e?koj, kad se prijestolja odrekao
Vladislav Henrik
u korist svoga brata
Otakara I.
Otada Moravska dijeli povijest s ?e?kom. Dinastija P?emyslovi?a izumrla je
1306.
, a
1310.
kraljem postaje
Ivan Luksembur?ki
. Pod Luksemburgovcima ?e?ka i Moravska ostaju sve do
1437.
kad na prijestolje dolazi
Albert II. Habsburgovac
.
Nakon Husitskih ratova
[
uredi
|
uredi kod
]
Brno, prikaz iz
1593.
U vrijeme
Husitskih ratova
Habsburgovci
su izgubili vlast nad ovim podru?jem, a zemlje su privremeno razdvojene.
Husit
Juraj Podjebardski
postao je kralj ?e?ke
1458.
, a
papa
Pavao II.
izop?io
ga je i zabranio katolicima da mu slu?e. Tako je
1469.
hrvatsko-ugarski
kralj
Matija Korvin
osvojio Moravsku, koja ?e biti ponovno sjedinjena s ?e?kom
1490.
, kad je
Vladislav II. Jagelovi?
, koji je ve?
1471.
bio naslijedio Jurja kao ?a?ki kralj, naslijedio i Matiju Korvina kao hrvatsko-ugarski kralj. Nakon pogibije njegova sina
Ludovika II.
u
Moha?koj bitci
1526.
, kralj ?e?ke postaje
Ferdinand I.
, a Moravska ?e ostati zajedno s ?e?kom habsbur?ki posjed sve do kraja
Prvog svjetskog rata
.
Do
1641.
moravska je prijestolnica bio
Olomouc
, smje?ten u sredi?tu pokrajine, no nakon ?to su ga osvojili
?veđani
, glavni grad postaje
Brno
koje se uspje?no odupire osvaja?ima. Moravska Marka imala je svoj vlasiti zemaljski sabor ?iji su zastupnici birani (nakon
1905.
) zasebno u njema?kim i ?e?kim izbornim jedinicama. Od kraja
18. stolje?a
, a osobito u
19. stolje?u
ja?a nastojanje slavenskoga stanovni?tva Moravske na ostvarenju ideje
?e?kog dr?avnog prava
, kojim bi se oblikovala jedinstvena zemlja od ?e?ke, Moravske i ?e?ke ?leske.
Moravsko-?leska unutar ?ehoslova?ke, prema stanju iz
1928.
Nakon raspada
Austro-Ugarske Monarhije
1918.
godine, Moravska je postala dijelom
?ehoslova?ke
unutar upravne jedinice Moravsko-?leske, a u vrijeme njema?ke okupacije za
Drugog svjetskog rata
bila unutar Protektorata ?e?ke i Moravske. Nakon rata, najve?i dio
Nijemaca
prisiljen je na odlazak u skladu s
Bene?evim dekretima
. Raspadom ?ehoslova?ke Moravska je
1993.
postala dijelom
?e?ke Republike
.
Na jugu, oko
Hodonina
i
B?eclava
prostire se
Be?ki bazen
bogat
nafom
i
lignitom
. Oko
Ostrave
do
1995.
intenzivno se vadio
ugljen
. Glavne
industrijske
grane predstavljaju metalna i kemijska industrija te industrija građevnim materijalom i proizvodnja ko?e. Gospodarska su sredi?ta gradovi
Brno
,
Olomouc
i
Ostrava
. Uz ostale poljoprivredne grane, osobito je razvojeno
vinogradarstvo
, a u Moravskoj se nalazi 94% vinograda ?e?ke Republike, pa je ovdje i sredi?te
vinarstva
.
Moravci u narodnoj no?nji za festivala u jugoisto?noj Moravskoj
Moravci su danas
slavenska
etni?ka skupina koja govori ili poseban jezik (
moravski jezik
), ili samo dijalekt ?e?koga jezika. Neki od njih smatraju se zasebnim narodom, dok se ostali izja?njavaju kao
?esi
. Prema popisu iz
1991.
1,362.000 stanovnika ?e?ke Republike, ili 13,2% izjasnili su se kao Moravci po nacionalnosti. Prema popisu iz
2001.
taj je broj pao na 380.000 ili 3,7% stanovni?tva.
- Rill, Bernd,
Bohmen und Mahren - Geschichte im Herzen Mitteleuropas
, 2 Bde.,
2006.
,
ISBN
3-938047-17-8
- Rona-Tas, Andras,
Hungarians & Europe in the Early Middle Ages: An Introduction to Early Hungarian History
translated by Nicholas Bodoczky, Central European University Press, Budapest
1999.
,
ISBN
963-9116-48-3
- Kirschbaum, Stanislav J.,
A History of Slovakia: The Struggle for Survival
St. Martin's Press, New York
1996.
,
ISBN
0-312-16125-5
 ?e?ke pokrajine (CZ)
 |
|---|
| | | | | |
|