Mogulsko Carstvo

Izvor: Wikipedija
Mogulsko Carstvo

????? ????
Sh?h?n-e Mo?ul


1526. ? 1858.
 

Zastava Grb
Zastava Grb
Lokacija Mogulskog Carstva
Lokacija Mogulskog Carstva
Mogulsko Carstvo na vrhuncu ekspanzije 1700. god.
Glavni grad Agra , Fatehpur Sikri , Lahore , Delhi
Jezik/ci izvorno perzijski , kasnije ?agataj i dijelom urdu
Religija islam
Vlada
car
 - 1526. ? 1530. Babur
 - 1530. ? 1539. i
1555. ? 1556.
Humayun
 - 1556. ? 1605. Akbar Veliki
 - 1605. ? 1627. Jahangir
Povijest
 - Prva bitka kod Panipata 21. travnja
 -  Indijski ustanak 1857. nakon ?ega Britansko Carstvo uspostavlja svoju kolonijalnu upravu 20. srpnja
Valuta rupija
Anne Elizabeth Redgate, The Armenians , 2000., Wiley-Blackwell. str. 7. ISBN 0-631-22037-2 . ( engl. )

Mogulsko Carstvo (perzijski: ????? ????, Sh?h?n-e Mo?ul ; urdu : ????? ?????; samoprozvani: ???????, G?rk?n? ) ili Mughalsko Carstvo je bilo carstvo na Indijskom potkontinentu .

Tijekom 16. stolje?a u Indiji je na vlast do?la nova vladaju?a dinastija Mogula ( perzijski : ?????????? ???, Mu?al?h Sul?anat , urdu : ???????), donijev?i sa sobom bogatu islamsku civilizaciju i po prvi put ujedinila ovaj potkontinent nakon 1500 godina. Prvi mogulski vladar Babur stigao je iz Perzije i bio je u srodstvu s mongolskim carevima dinastije Timurida . On je s kasnijim Mogulima izgradio carstvo koje je po?etkom 18. stolje?a obuhva?alo cijelu Indiju osim ju?nog vrha. Moguli su poticali umjetnost i pridonijeli ?irenju islama u cijeloj Indiji. U 18. i 19. stolje?u carstvo je postupno propadalo, najprije povodom ?irenja podru?ja pod vladavinom hinduskog Maratskog Carstva , a potom kao posljedica britanske kolonizacije u organizaciji Britanske isto?noindijske kompanije , koja postepeno uzima "u zakup" ubiranje poreza, javnu sigurnost i ve?inu drugih dr?avnih poslova u sve ve?em broju indijskih kne?evina; nakon Indijske pobune 1857. god. uspostavlja slu?beno Britansko Carstvo svoju kolonijalnu upravu - Britanska Indija .

Osnutak [ uredi | uredi kod ]

Po?etkom 16. stolje?a pod vodstvom, Moguli su, kao potomci mongolsko - turkijskih plemena koji su vladali dijelovima Perzije i jugoisto?ne Azije, po?eli upadati u sjevernu Indiju. Zahirudin Mohamad Babur ( Zahir ud-Din Muhamed ), poznatiji samo kao Babur ("Tigar", v. 1483. ? 1530.) je bio praunuk Timura Velikog , turkijsko-mongolskog osvaja?a. On je naslijedio kne?evstvo Fergana u centralnoj Aziji, sjeverno od pamirskih planina. Osvojio je Kabul u Afganistanu i 1504. osnovao kraljevstvo. Napadao je sjever Indije, a 1525. je izvr?io potpunu invaziju na delhijski sultanat. U travnju 1526. god., sa slabijim snagama do?ao je do klju?ne pobjede kod Panipata (kod Delhija ) i time osvojio srednji dio sjeverne Indije. Babur je bio tolerantan po pitanju religije svojih podanika. Volio je kulturu i umjetnost i pokazivao se kao mecena brojnim umjetnicima. Bio je op?injen prirodom, te je financirao izgradnju veli?anstvenih vrtova.

No, Babur se, premda veliki osvaja?, nije iskazao kao uspje?an upravitelj i carstvo se po?elo dijeliti nakon njegove smrti 1530. godine.

Oko 1600. car Akbar (v. 1556. ? 1605. ) ujedinio je carstvo i pro?irio ga prema jugu.

Vladavina Akbara [ uredi | uredi kod ]

Karta Akbarovog carstva
Mogulska d?amija Badshahi u Lahoreu
Crvena utvrda u Delhiju

Akbar Veliki je bio najve?i mogulski vladar. Bio je Baburov unuk, a car je postao 1556. i iste godine porazio afganistanskog suparnika za prijestolje i tako osigurao svoje pravo na vlast. Tijekom svoje duge vladavine pove?ao je Mogulsko Carstvo, bio pokrovitelj umjetnosti i zagovarao vjersku sno?ljivost . Akbar je znao da mu je za ujedinjenje potrebna pomo? hindskog plemstva. Stoga je mnoge od tih ljudi zaposlio u svojoj dr?avnoj slu?bi i poku?ao zagovarati hindske interese. Uveo je pravedniji porezni sustav od onog koje su imali Hindi .

U po?etku je Akbar vladao iz Agre na sjeveru srednje Indije gdje je izgradio ?uvenu Crvenu utvrdu . Godine 1569. Akbar gradi Fatehpur Sikri u sjevernom dijelu srednje Indije. Podignut je u po?ast muslimanskom svecu ?eiku Salimu , koji je prorekao rođenje njegova sina i nasljednika Jahangira , grad je postao glavni grad 1571. godine. Ovdje je reorganizirao dr?avnu slu?bu, u provincije odaslao guvernere (namjesnike) i reformirao kovanje novca, utege i mjere. U 16. stolje?u Indija je bila zemlja brojnih religija. Akbar je shvatio da put prema miru vodi preko sno?ljivosti prema svim vjerama. Zbog toga je ovdje sagradio Ibadat Khanu , ili Ku?u bogo?tovanja , kao mjesto gdje ljudi razli?itih vjerskih pripadnosti mogu dolaziti i raspravljati o svojim vjerskim idejama. Muslimani , hinduisti , sikhi , pa ?ak i kr??ani iz Europe bili su dobrodo?li.

Nakon samo 15 godina Akbar je preselio svoju prijestolnicu u Lahore , ?to zbog ratova na sjeverozapadu, ?to zbog nedostatne vodoopskrbe u Fatehpur Sikriju. Tu je izgradio slavnu Utvrdu Lahore i ?alimar vrtove .

Kasniji Moguli [ uredi | uredi kod ]

Taj Mahal

Godine 1605. , Akbarov sin D?ahangir postao je car. Njega je naslijedio njegov sin D?ahan-?ah koji je pro?irio carstvo prema jugu i izgradio mnoge gradove i pala?e. Jedno od najve?ih mogulskih dostignu?a bio je veli?anstveni Taj Mahal , podignut kao mauzolej Mumtaz Mahal , voljenoj ?eni D?ahan-?aha , koja je umrla 1631. godine. Gradnja je trajala 17 godina i u njoj je sudjelovalo stotine radnika iz cijele Indije. D?ahan-?ah i njegov sin, Aurangzeb (v. 1658. ? 1707.), pokazali su daleko manje vjerske tolerancije nego sam Akbar. Aurangzeb je uni?tio i mnoge hinduisti?ke hramove. Godine 1678. do?lo je do hindske pobune protiv njegove vlasti i Aurangzeb je zapo?eo s nizom skupih ratova protiv Hinda . Pro?irio je carstvo, koje je međutim zbog ratova bankrotiralo i potom zapalo u dugotrajnu unutarnju podjelu, gdje su regionalni (muslimanski, uglavnom) vladari prakti?no samostalno vladali.

Od 1674. godine na tlu Indije nastaje Maratsko Carstvo , nastoje?i potisnuti muslimansku vlast s Indijskog potkontinenta; u 19. stolje?u ?e oba carstva postupno do?i pod vlast britansku vlast.

Vremenska tablica [ uredi | uredi kod ]

Godine Povijesne zna?ajke
1504. Babur vlada Kabulom .
1526. Babur pobjeđuje delhijskog sultana u bitki kod Panipata .
1530. Baburov sin Humayun dolazi na prijestolje; carstvo se po?inje dijeliti.
1556. ? 1605. Vladavina Akbara ; carstvo se ?iri i to je zlatno doba kulture i vjerske sno?ljivosti.
1605. Akbarov sin D?ahangir dolazi na prijestolje; ljubitelj rasko?i i pijanac, bio je lo? vladar.
1628. ? 1657. Vladavina ?aha D?ahana , graditelja pala?e u Delhiju, Biserne d?amije i Taj Mahala .
1658. Aurangzeb preuzima vlast od svog brata ?aha ?uje . Carstvo se po?inje raspadati.

Poveznice [ uredi | uredi kod ]

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]