Mogorjelo je jedinstven arheolo?ki spomenik iz rimskog doba , dobro o?uvana stara rimska villa rustica , smje?ten u neposrednoj blizini ?apljine , u ju?nom dijelu Bosne i Hercegovine . Ovaj spomenik kulture spada u najljep?a zdanja kasne anti?ke arhitekture u cijeloj Bosni i Hercegovini .

Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine progla?en je na sjednici Povjerenstva za o?uvanje nacionalnih spomenika BiH odr?anoj od 5. do 11. studenog 2002. godine. ^[1]

Postanak Mogorjela [ uredi | uredi kod ]

Kulturno-povijesni i znanstveni zna?aj Mogorjela mo?e se promatrati kroz njegovu blizinu rimskom gradu Naroni . U okolinu grada su se po?eli doseljavati Italci . U prilog tome govori natpis iz Tasov?i?a podignut u ?ast Oktavijanu i njegovoj pobjedi i osvajanju Sicilije 36. g. pr. Kr. Od tada po?inje aktivno naseljavanje Italika koje je bilo najintenzivnije po?etkom 1. stolje?a kada su kolonisti iz Narone (mogu?e i iz Ad Turresa kod Tasov?i?a ) izgradili poljoprivredno gospodarstvo, a u svrhu opskrbljivanja Narone. U blizini Narone poznato je dosta ovakvih naselja od kojih je istra?ena jedino vila rustica u Vi?i?ima , a koja je datirana u 2. stolje?e. Sva ta naselja potvrđuju naseljavanje doline Neretve po?etkom 1. stolje?a ili najkasnije u doba cara Tiberija . ^[2]

Podrijetlo imena [ uredi | uredi kod ]

Postoji vi?e teorija o podrijetlu imena Mogorjelo. Pu?ka predaja povezuje Mogorjelo s izrazom "mnogo gorjelo", a hrvatski je jezikoslovac Petar Skok dovodio Mogorjelo u vezu sa starom mediteranskom rije?i magullellus (ku?ica, da??ara). Danas je prihva?eno mi?ljenje da je Mogorjelo zapravo skra?enica gr?koga imena Hermagoras (Mogor), a po sv. Hermagori ili Mogoru, u?eniku sv. Marka evanđelista , posebno ?tovanom u Akvileji . ^[3]

Gradnja i arhitektura [ uredi | uredi kod ]

Arheolo?ka iskapanja Carla Patscha , od 1899. do 1903. pokazala su da se građevinski kompleks na Mogorjelu sastoji iz vi?e faza. Najstarije građevine potje?u iz 1. stolje?a kada je lokalitet slu?io kao zemljoradni?ki centar (villa rustica fructuaria). Postojalo je nekoliko građevina koje su bila povezane hodnicima, a u sredi?tu je bila izgrađena stambena zgrada, kupali?te i zgrada za poljoprivrednu proizvodnju. Postojala je i uljara, te mlin i pekarna. Ciglana, radionica za izradu kerami?kih posuda te staja bile su izgrađene izvan kompleksa. ^[3]

Na ru?evinama ovog zdanja koje je vjerojatno izgorjelo u po?aru, u 4. stolje?u izgrađena je rimska utvrda (castrum) pravilne osnove s tornjevima na kutovima (poput Dioklecijanove pala?e u Splitu ), dimenzije 102×86 m. Postojala su ?etiri obrambena tornja: tri kvadratne osnove, a ?etvrti (isto?ni) je bio kru?nog oblika i uvu?en zbog blizine Neretve . Unutar objekta bila je izgrađena dvoeta?na pala?a u kojoj je stanovao vlasnik kompleksa, a sastojala se od prostorija na pro?elju povezanih portikom s korintskim stupovima. ^[3] Podovi su bili pokrivenim mozaikom a zidovi ukra?eni la?nim mramorom, dok su trijem na katu krasili korintski stupovi od kor?ulanskog kamena. Ekonomski dio prvobitne građevine iz 1. stolje?a, naprave za proizvodnju vina i ulja, te mlin i pekarna bili su uklopljeni u novu građevinu. ^[1]

Na jugozapadnom zidu su postojala mala vrata poja?ana jednim tornjem, a ostala vrata su bila ?iroka i iz dva dijela. Sjeverna vrata, (Porta decumana) su bila ukra?ena s dva ortostata , s prikazom akanta na jednom i vinove loze na drugom bloku. Isto?na i zapadna vrata (Porta principalis, dextra i sinistra), su vjerojatno bila sli?na sjevernom ulazu, ali bez ukra?enih ortostata. Uz sva vrata bila su izgrađena stepeni?ta kao prilaz prsobranima. U unutra?njosti objekta bile su izgrađene prostorije za smje?taj radnika, ostave za alat, poljoprivredne proizvode te pet spremnika za ulje ukopanih u zemlju. Pronađeni su i ostaci nu?nika ?u?avaca za poslugu, a postojalo je i ?etiri ili pet odvodnih kanala. Mogorjelo je opskrbljivalo rimski grad Naronu, i vjerojatno je slu?ilo u obrani grada i okolice. ^{[1] [3]}

Krajem 4. stolje?a utvrdu su osvojili i djelomice uni?tili Vizigoti pod vodstvom Alarika I. U 5. stolje?u su izgrađene dvije ranokr??anske bazilike iskoristiv?i zidine prvobitne utvrde. U srednjem vijeku pa sve do kraja 19. stolje?a na ovom lokalitetu su se vr?ila ukopavanja pokojnika. ^[3]

Arheolo?ki nalazi [ uredi | uredi kod ]

Na lokalitetu Mogorjela arheolozi su prona?li nakit dalmatinsko-hrvatske skupine, ma? iz karolin?koga doba , koplje, te mamuze i pojasnu garnituru. [3] Pronađeni su i anti?ki sarkofag iz 5. stolje?a s akroterijima , grobne stele , dijelovi arhitektonske plastike, grubo obrađeno kamenje iz 4. do 6. stolje?a, sitni metalni predmeti, fibule , novac , keramika te tri ste?ka . [1] Među zanimljivijim nalazima isti?u se tri ?eljezna ulomka od kojih dva sa zupcima ili ?e?ljevima vjerojatno pripadaju dijelu tkala?kog stana . Na njima je na slobodnom dijelu između ?e?ljeva ukucan Kristov monogram . [2]

Namjena Mogorjela [ uredi | uredi kod ]

Carl Patsch je smatrao da je Mogorjelo bio rimski ka?tel , jedna u nizu rimskih utvrda između Krke i Neretve, iako kasnija istra?ivanja nisu u cjelini potvrdila njegovo mi?ljenje. Jakim bedemima, kulama te svojim tlocrtom Mogorjelo je nalikovalo logoru. Tome je i?la u prilog lokacija u klinu u??a Trebi?ata u Neretvu, ?to je za?ti?eno podru?je s kojega se mogao braniti potencijalni napad prema Naroni. Drugi su, pak, znanstvenici zastupali tezu da je Mogorjelo bio utvrđeni veliki posjed, tj. villa rustica ili palatium , ?to je neosporno i sigurno tek nakon obnove od razaranja Gota. ^[4]

Istra?iva?ki i konzervatorski radovi [ uredi | uredi kod ]

Istra?iva?ki i konzervatorski radovi na ovom lokalitetu su rađeni u vi?e navrata. Prvi arheolo?ki radovi izvođeni su od 1899. do 1903. pod vođenjem K. Patscha. Od 1903. do 1904. pristupilo se konzervaciji zidova, kada su zasađeni i ?empresi. Ekipa Zemaljskog muzeja BiH 1947. je vr?ila istra?ivanje dijela groblja i ra??i??avala teren unutar zdanja, a tom prilikom je prikupljeno dosta novog materijala, posebno iz doba ranog srednjeg vijeka. Druga konzervacija zidova zapo?eta je 1951., a od 1952. do 1955. su nastavljeni radovi rekonstrukcije sjeveroisto?nog zida. Restauracija i djelomi?na rekonstrukcija sjeverozapadne strane zida napravljena je od 1961. do 1962. Anti?ki torkular djelomi?no je restaurirao i rekonstruirao 1963. i 1964. ^[1] arheolog Ivo Bojanovski . ^[5]

Galerija [ uredi | uredi kod ]

• 
  Stepeni?te, prilaz prsobranu na zapadnim vratima
• 
  Ostatak kanala za otpad kod zapadnih vrata
• 
  Spremnik za ulje ukopan u zemlju
• 
  Anti?ki torkular
• 
  Isto?ni obrambeni kru?ni toranj

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Mogorjelo

• đuro Basler: Konzervatorski zahvat na Mogorjelu
• đuro Basler: Bazilike na Mogorjelu
• Torkular u Mogorjelu