Prof. Ante Evetovi?-Miroljub ( Ba?ki Aljma? , 12. lipnja 1862. ? Valpovo 24. velja?e 1921. ) je bio ba?ki hrvatski knji?evnik , pjesnik, sve?enik, profesor filozofije, katehet, publicist i javni djelatnik.

Rođen je u siroma?noj bunjeva?koj obitelji u Ba?kom Aljma?u. Na kr?tenju je dobio ime Franjo. U kasnijoj dobi, stupanjem u franjevce , zamijenio je svoje krsno ime redovni?kim Ante. Redovni?ko ime zadr?ava i nakon prijelaza u svjetovne sve?enike. Ime "Miroljub Ante Evetovi?" mu je knji?evno ime; slu?beno ime mu je bilo Franjo Ante Evetovi? .

Rođen je od oca Dane i majke Imerke, a ?ivio je u brojnoj obitelji: imao je 13 bra?e i sestara, od kojih je ?estero vrlo rano umrlo. Od preostalih, isti?e se stariji brat Ivan Evetovi? , istaknuti dru?tveni radnik među Hrvatima u Ba?koj.

Po majci je bio bliski rod Ivanu Antunovi?u , prvim preporoditeljem ba?kih Hrvata, ?ijim se radom odu?evljavao jo? u mladoj dobi, a isti mu je i ulio ljubav prema hrvatskoj knjizi i zavi?aju.

Slavni rođak ga je uzeo pod svoje skrbni?tvo, da bi se mogao ?kolovati u Kala?i , u isusova?koj gimnaziji, među ostalim jer se Franjo pokazivao izvrsnim u?enikom.

U njegovom građenju znanja knji?evnog hrvatskog su mu pomogli vrsni gimnazijski profesori i kori?tenje knji?nice svog skrbnika Ivana Antunovi?a.

Njegovo selja?ko podrijetlo ga je upu?ivalo na jedno od naj?e??ih onda?njih zanimanja selja?ke djece - na odlazak u sve?enike ili redovnike. Iako se ?elio pridru?iti premonstraten?kom redu , na molbu rođaka Ivana Antunovi?a, Franjo odlazi u franjevce.

Novicijatsku godinu je proveo u Be?u 1881. ? 82., gdje je nau?io njema?ki, i dru?enjem s hrvatskim istomi?ljenicima u?vrstio svoje hrvatske stavove. Filozofiju je studirao u Vukovaru i Dunafoldvaru . Bogosloviju dovr?ava u Baji . Ondje 1886. prima sve?eni?ki red. Dok je bio u sjemeni?tu, Ilija Kujund?i? je zabilje?io da je Evetovi? klericima u sjemeni?te dona?ao od Ivana Antunovi?a hrvatske tiskovine Obzor , Vienac , Kuha?eve popijevke i druge.

Radio je kasnije kao lektor filozofije u Dunafoldvaru , u Baji kao profesor crkvenog prava i povijesti i kasnije kao gvardijan franjeva?kog samostana . Potom prelazi u svjetovne sve?enike. Od 1899. je kapelan u Pe?u?koj biskupiji , u Baranji, u mjestu Egragu . Ondje je od ?upnika nau?io francuski .

Poslije odlazi u Slavoniju, gdje je kapelan u Valpovu , ?upnik u Veli?kovcima i Harkanovcima . Tada se rodila misao o osnivanju Kluba knji?evnika i umjetnika u Osijeku , ?to se ostvarilo 3. listopada 1909.

Od 1912. je ?upnik u Valpovu. Trebao je ondje postati i opatom , ?to je osuje?eno. Smatra se da je to zbog slavenofobnih stavova grofa Zichija, onda?njeg tajnika pe?u?kog biskupa, kasnije kalo?kog nadbiskupa .

Bolovao je od raka ?eludca, ?to je bilo i razlogom njegove smrti. Pokopan je u Valpovu.

Bio je prvi knji?evnik ba?kih Hrvata koji je bio hrvatski knji?evnik i pisao hrvatskim knji?evnim jezikom .

Surađivao je s Maticom hrvatskom , ?asopisom " Nevenom " i " Vijencem ".

U knji?evnosti se javlja 1884. za bogoslovskih dana. Spisateljskim radom se bavio do same smrti.

Objavio je zbirke pjesama " Sretni i nujni ?asi " (Harkanovci, 1908.), a tu svoju prvu zbirku je posvetio " Hrvatskoj velika?ici, dobrotvorki hrvatskoga naroda, presvijetloj gospođi grofici Juliani Normann?Ehrenfel?koj ". ^[1]

Poslije njegove smrti objavljene su mu knjige " Iz pjesama Ante Miroljuba Evetovi?a " (u Osijeku, 1931.) i " Spomen izdanje Ante Evetovi?a Miroljuba " (u Subotici, 1931.).

U svojim pjesmama se otvoreno i javno priznavao Hrvatom, opjevavao je svoj hrvatski rod, sunarodnjake Hrvate i Hrvatsku. (pr. 1908., " hrvatskoga roda ja sam pjesnik "). ^[2]

Dana 16. kolovoza 1936. mu je otkriven spomenik (poprsje, djelo Ivana Me?trovi?a ) ispred katedrale Svete Terezije Avilske , u sklopu slu?benog dijela proslave povodom 250. obljetnice od doseljenja ve?e skupine Bunjevaca Hrvata u Ba?ku. Za mađarske okupacije u drugom svjetskom ratu, spomenik mu je bio uklonjen, a nakon duljeg vremena je spomenik vra?en na staro mjesto.

Svojim djelima je u?ao u antologiju poezije bunjeva?kih Hrvata iz 1971. , sastavlja?a Geze Kiki?a, u izdanju Matice hrvatske . ^[3]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

• Miroljub Ante Evetovi? (1862. ? 1921.) hrvatski pjesnik Ante Sekuli? , Klasje na?ih ravni 3-4/2002.

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

• Hrvatski glasnik   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 29. rujna 2007. ( Wayback Machine )
• Knjiga   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 29. rujna 2007. ( Wayback Machine ) Hrvatski knji?evnici u Mađarskoj
• Antologija poezije bunjeva?kih Hrvata   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 17. travnja 2008. ( Wayback Machine )