Mihael VIII. Paleolog
(
gr?.
Μιχα?λ Η? Παλαιολ?γο?,
Mikha?l VIII Palaiologos
) (
Niceja
, o.
1225.
?
Tracija
,
11. prosinca
1282.
) bio je
nicejski car
(1259. ? 1261.) i car obnovljenog
Bizantskog Carstva
(1259. ? 1282.). Naslijedio je
Ivana IV. Laskarisa
. Bio je osniva?
dinastije Paleolog
, posljednje dinastije koja je vladala
Bizantom
sve do njegova kraja njegova postojanja
1453.
godine. Uspio je osloboditi
Carigrad
i pretvorio je Nicejsko Carstvo u obnovljeno Bizantsko.
Roditelji su mu bili bizantski velika?
Andronik Paleolog
[1]
i
Teodora Anđelina Paleolog
, unuka bizantskog cara
Aleksija III. Angela
.
[2]
Preko svog je polubrata
Konstantina
Mihael bio polustric
Smilcene
i
Teodore Paleolog Synadene
, za koju se brinuo.
[3]
Odrastao je u Niceji, na dvoru nicejskog cara
Ivana III. Duke Vataca
(1222. ? 1254.), gdje je postao poznat zbog svoje vojne sposobnosti zbog ?ega je bio imenovan guvernerom gradova
Melnika
i
Serresa
. U
jesen
1253.
godine optu?en je za urotu protiv cara Ivana III. Duke Vataca, ali uskoro je s njime izmiren te se vjen?ao s carevom prane?akinjom
Teodoru Duku Vatac
. Sljede?e godine umro je car Ivan III., kojeg je nasljedio sin
Teodor II. Duka Laskaris
(1254. ? 1258.) za kojeg je Mihael stekao titulu
despota
.
Godine
1259.
imenovan je suvladarom cara
Ivana IV. Laskarisa
(1258. ? 1261.). Nakon ?to je
1261.
godine zauzeo Carigrad i sru?io
Latinsko Carstvo
te obnovio Bizantsko Carstvo, sve?ano je okrunjen, po drugi put, zajedno sa suprugom u crkvi
Aja Sofije
. Nekoliko mjeseci kasnije, dao je oslijepiti mladoga cara Ivana IV. i tako ga je uklonio s vlasti i zapo?eo samostalnu vladavinu kao bizantski car.
Obnovljeno Carstvo bilo je jako slabo, Carigrad je desetlje?ima bio plja?kan, pala?e i crkve su bile prazne i opusto?ene, a veliki dijelovi nekada?njeg teritorija ostali su i dalje izvan dosega carske vlasti, poput
Trapezuntskog Carstva
,
Epirske Despotovine
,
Ahajske kne?evine
,
Atenskog vojvodstva
,
Tesalije
i drugih te je imao te?ak zadatak obnoviti mo? posrnulog Carstva. Zato je car Mihael VIII.
1262.
godine napao Ahejsku kne?evinu na
Peloponezu
, a napao je i
Epir
te
Bugarsku
.
[4]
U
ljeto
1354.
godine carev brat, despot Ivan Paleolog pobijedio je epirskog despota Nikefora I. i prisilio ga da prizna carsku prevlast. Istovremeno, Carstvo je do?ivjelo te?ak porazu kod Makri-Plaga ju?noj
Gr?koj
1264.
godine, a poraz su do?ivjeli i bizantski saveznici
Genove?ani
kada su njihovu flotu potukli
Mle?ani
u Nauplijskom zaljevu. Zbog toga je Mihael VIII. prekinuo savezni?tvo s Genovom i
18. lipnja
1265.
godine sklopio savez s Mle?anima kojima je dodijelio brojne povlastice. Kako bi pritisnuo
Veneciju
da prihvati dogovor, vratio je povlastice Genove?anima te je na kraju Mleta?ka Republika ipak popustila i prihvatila sporazum.
[5]
Novi kralj
Sicilije
,
provansalski
grof
Karlo I. An?uvinski
postao je ozbiljna prijetnja Bizantu, jer je namjeravao obnoviti propalo Latinsko Carstvo zbog ?ega je podupirao biv?eg latinskog cara
Balduina II.
Zbog velikog pritiska protubizantskih snaga koje su nastojale uni?titi tek obnovljeno Carstvo, Mihael VII. je ponovno otvorio pitanje stvaranja crkvenog jedinstva ?ime je poku?ao zadobiti podr?ku
rimskog pape
Grgura X.
(1271. ? 1276.). Rezultat pregovora papinskih legata i Mihaela VIII. uspostavljena je crkvena unija između
Rima
i Carigrada, unato? protivljenju bizantskih sve?enika. Nakon papine smrti
1276.
godine, struja Karla An?uvinskog u
Vatikanu
osujetila je rimsko-carigradsku suradnju. Novi papa
Nikola II.
(1277. ? 1280.) poku?avao je uspostaviti ravnote?u između
An?uvinaca
i bizantskog cara kako bi spasio unionisti?ku tendenciju. Međutim, po dolasku novog pape
Martina IV.
na ?elo
Svete Stolice
odba?ena je dotada?nja politika crkvenog zbli?avanja s Bizantom, a papa je prihvatio te?nje Karla I. An?uvinskog i Filipa, sina Balduina II. za obnovom Latinskog Carstva.
[6]
Godine
1282.
dogodio se presudan trenutak koji je prekinuo pritisak An?uvinaca na Bizant. Dana
31. o?ujka
1282.
godina buknuo je u
Palermu
veliki ustanak, poznat kao
Sicilijanska ve?ernja
kojom je prestala an?uvinska vlast na Siciliji.
Mihael VIII. je preko oca i majke vukao porijeklo od brojnih bizantskih velika?kih i carskih obitelji. Sa suprugom Teodorom Dukom Vatac imao osmero djece:
Mihael je imao i konkubine s kojima je imao dvije k?eri:
Eufrozinu
i
Mariju
. Eufrozina je postala ?ena
slavnog Nogaj-kana
, koji je napao
Bugarsku
.
Mihaela je naslijedio sin Andronik II.
- ↑
Guilland, Rodolphe (1967). "Le grand domestique".
Recherches sur les institutions byzantines, Tome I
(in French).
Berlin
: Akademie-Verlag. pp. 405?425.
- ↑
Deno John Geanakoplos.
Emperor Michael Palaeologus and the West
.
- ↑
Pachymeres Vol II,
Andronicus Palæologus
- ↑
Ostrogorski, Georgije, Povijest Bizanta 324. - 1453., str. 266.-269.
- ↑
Ostrogorski, Georgije, Povijest Bizanta 324. - 1453., str. 269.-270.
- ↑
Ostrogorski, Georgije, Povijest Bizanta 324. - 1453., str. 276.
- Ostrogorski, Georgije, Povijest Bizanta 324. ? 1453., Golden marketing-Tehni?ka knjiga, Zagreb, 2006.
ISBN
953-212-297-4