Metanski klatrat ili “led koji gori” je kruta tvar , u kojoj je velika koli?ina metana zarobljena u kristalnoj strukturi ( ledu ) vode . ^[1] Prije se mislilo, da ?e se ve?e koli?ine mo?i prona?i samo u vanjskim dijelovima Sun?evog sustava , gdje su niske temperature i velike koli?ine leda, ali su se prona?la velika nalazi?ta, ispod sedimenata , na dnu oceana , na Zemlji . Pretpostavlja se da bi nalazi?ta metanskog klatrata mogla biti duplo ve?a od svih fosilnih nalazi?ta na Zemlji. ^{[2] [3]}

Metanski klatrat je sastavni dio plitke morske geosfere, i mo?e se nalaziti kao dio sedimentnih stijena , ili kao samostalni dio na dnu oceana. Vjeruje se da nastaju pomicanjem metana iz dubokih Zemljinih slojeva , na mjestima gdje nastaju rasjedi, talo?enjem i kristalizacijom, u dodiru uzlaznih plinskih struja s hladnom morskom vodom. Metanski klatrati su isto prisutni u dubini leda na Antartici , gdje su pronađeni u uzorcima leda, starosti i do 800 000 godina i slu?e za ispitivanje klimatskih promjena , uz ispitivanje kisika i ugljikovog dioksida . ^[4]

U prosjeku, 1 mol metana se ve?e na 5,75 molova vode i gusto?a je oko 900 kg/m ³ . Tako jedna litra ledenog metanskog klatrata ima oko 168 litara metana . Pod visokim pritiskom, mo?e biti stabilan i do 18 ºC.

Metan stvara sktrukturu I hidrata (klatrata) s 2 dodekaedra (12 ploha i time 12 molekula vode) i 6 tetradekaedra (14 molekula vode) u jednoj jedini?noj ?eliji. ^[5]

Nalazi?ta [ uredi | uredi kod ]

Metanski klatrat je ograni?en u plitkoj litosferi (manje od 2000 m dubine). Uvjeti potrebni za nastanka metanskog klatrata u polarnim kontinentalnim sedimentnim stijenama je temperatura povr?ine ispod 0 ºC i u sedimentima na dnu mora, gdje je dubina ve?a od 300 metara, temperatura mora na dnu oko 2 ºC. Osim toga, mo?emo ga na?i u dukoboj ledenoj slatkoj vodi jezera , jer ve?ina metanskih klatrata se ne mo?e stvoriti u morskoj vodi (primjer je Bajkalsko jezero u Rusiji ). Kontinentalna nalazi?ta su pronađena u Sibiru i na Aljaski , u pje??enjaku i le?i?tima mulja, dubljim od 800 metara. Oceanska nalazi?ta su ?iroko rasprostranjena u epikontinentalnim pojasevima ili mogu pokrivati plinska polja zemnog plina . ^{[6] [7]}

Oceanska nalazi?ta [ uredi | uredi kod ]

Postoje dvije razli?ite vrste oceanskih nalazi?ta. Uobi?ajen je (99 %) kao struktura metan I klatrata, u dubokim sedimentima. Te klatrate su stvorili mikrobi archaee ili prabakterije koji stvaraju metan, jer su svojstva metana u klatratu i u okolini jednaka. Dubina nalazi?ta je između 300 i 500 metara. ^[8]

Druga vrsta nalazi?ta predstavlja strukturu metan II klatrata i pretpostavlja se da je nastao iz dubljih nalazi?ta metana, koji je nastao raspadanjem organske tvari. Primjeri se mogu na?i u Meksi?kom zaljevu i u Kaspijskom jezeru . ^{[9] [10]}

Veli?ina nalazi?ta jo? nije to?no utvrđena, jer su metanski klatrati pronađeni prvi puta 1960-tih. Smatra se da ga ima barem 1 x 10 ¹² m ³ .

Kontinentalna nalazi?ta [ uredi | uredi kod ]

Kontinentalna nalazi?ta su pronađena u Sibiru , sjevernoj Kanadi i na Aljaski , u pje??enjaku i le?i?tima mulja, dubljim od 800 metara. 2008. kanadski i japanski istra?iva?i su po?eli s ispitivanjem vađenja metanskog klatrata u blizini delte rijeke Mackenzie, u Kanadi. ^[11]

Izljev nafte u Meksi?kom zaljevu 2010. [ uredi | uredi kod ]

Na velikim dubinama, metan u dodiru s vodom stvara metanski klatrat, ?to je opa?eno za vrijeme izljeva nafte u Meksi?kom zaljevu 2010. 8. svibnja stavljeno je tzv. Zvono , te?ko 125 tona, na naftnu bu?otinu kako bi se zaustavilo nekontrolirano curenje nafte u Meksi?om zaljevu, na dubini od 1500 metara, no moralo se dignuti zbog formiranja metanskih klatrata unutar Zvona. ^{[12] [13]}

Klimatske promjene [ uredi | uredi kod ]

Za klimatske promjene posebno su kriti?na le?i?ta metanskih klatrata u permafrostu . Istra?ivanja 2008. godine u arkti?kom dijelu Sibira , su pokazala da su se milijuni tona metana oslobodili iz permafrosta, jer su mjerenja pokazala da su koncentracije metana do 100 puta ve?e od normalnih. ^{[14] [15] [16] [17] [18] [19] [20]}

Izvori [ uredi | uredi kod ]