Metalno doba je razdoblje ljudske prapovijesti u kojem ?ovjek od metala izrađuje oru?je, oruđe i predmete svakodnevne upotrebe.

Periodizacija [ uredi | uredi kod ]

• Bakreno doba - razdoblje u kojemu se jo? upotrebljavaju predmeti od obrađenog kamena, ali sve vi?e prodire upotreba bakra ; oko 3500. pr. Kr. - oko 2000. pr. Kr. ^[1]
• Bron?ano doba - razdoblje u kojemu se predmeti izrađuju od bronce ; oko 2000. pr. Kr. - oko 800. pr. Kr. ^[2]
• ?eljezno doba - razdoblje u kojemu se predmeti izrađuju od ?eljeza ; oko 800. pr. Kr. - po?etak I. st. po Kr. ^[3]

Poslije najnovijeg istra?ivanja na neoliti?komu nalazi?tu Plo?nik , kod Prokuplja ( Srbija ), starom 7,500 godina, arheolozi su jo? jednom potvrdili tezu da je metalno doba u Europi po?elo mnogo ranije nego ?to se do sada smatralo. Prema rije?ima arheologa Du?ana ?ljivara , pronala?enje raznih metalnih predmeta upu?uje na zaklju?ak da je metal po?eo da se koristi 500 do 800 godina ranije nego se prije vjerovalo.

Arheolo?ki nalazi [ uredi | uredi kod ]

Zanimljivo je vidjeti i znati starost prvih predmeta od nekog metala kroz povijest i regije:

• 9000. pr. Kr.- kovani bakar, srednja Azija
• 5000. pr. Kr.- zlato, bakar, Europa
• 4000. pr. Kr.- bronca, Bliski istok
• 2300. pr. Kr.- bronca, Europa
• 1500. pr. Kr.- ?eljezo, zapadna Azija
• 1000. pr. Kr.- ?eljezo, Europa

Osobitosti [ uredi | uredi kod ]

Nakon mlađeg kamenog doba ( neolitika ) slijedi prvo doba kovina koje nazivamo eneolitik (tzv. bakreno doba ? oko 3000. pr. Kr.). Ono je zapravo prijelazno razdoblje iz neolitika u metalno doba. Zlato i bakar bili su prvi metali otkriveni jo? u neolitu . Ovi metali nalaze se u rijekama, stijenama i na povr?ini zemlje. Vjerojatno je pra?ovjek posve slu?ajno nalo?io vatru te je u ohlađenomu pepelu prona?ao grumuen?i?e metala. Stanovnici Male Azije su u 6. tisu?lje?u prije Krista prvi svladali umije?e izdvajanja metala iz rude . Zidali su pe?i od gline visoke oko dva metra, u kojima su topili rudu i izrađivali kalupe koji su slu?ili za oblikovanje istopljenoga metala. Topljenje rude i daljna obrada metala predstavljaju po?etak razvitka metalurgije . Sje?iva od bakra lako su se krivila i tupila jer je bakar mekani metal, tako da se i dalje najvi?e rabilo oru?je od kamena .

Umije?e izrade bronce pojavilo se je na srednjem istoku oko 3000. pr. Kr. i odatle je pre?lo u Europu . Bronca najprije dolazi u jugoisto?nu Europu, a zatim u srednju i sjevernu Europu oko 2000. pr. Kr. Bron?ano doba dobilo je naziv po uporabi slitine bakra i kositra = bronce. Legura bronce izrađuje se od 90% bakra i 10% kositra, a taj se je omjer pokazao najboljim, pa se i danas primjenjuje kod umjetni?kih odljeva. Brojni rudnici bakra i kositra iz bron?anoga doba u razli?itim krajevima Europe dokazuju da su tada?nji ljeva?i brzo svladali to umije?e. To je bilo vrijeme dvaju najva?nijih izuma : kota?a i lon?arskog kola . Od bronce se izrađivalo raznovrsno oruđe (npr. srpovi), ali sve vi?e i oru?je (vrhovi strijela i koplja, ma?evi i bode?i) jer se osim zemljoradnika i ratara pojavilo i tre?e zanimanje ? ratnik. Radi obrane od napada?a naselja se premje?taju iz dolina na te?e osvojive bre?uljke i utvrđuju kamenim suhozidom . Ta utvrđena naselja na bre?uljcima nazivamo citadelama ( gradinama ).

?eljezno doba se nastavlja na bron?ano, a njegov po?etak i trajanje razli?it je na razli?itim podru?jima. U srednjoj i zapadnoj Europi ono traje kroz cijelo tisu?lje?e. U Egiptu tragovi uporabe ?eljeza se?u u 4. tisu?lje?e pr. Kr., a do op?e uporabe ?eljeza dolazi tek oko 1300. pr. Kr. U Mezopotamiji ?iroka primjena ?eljeza po?inje oko 1000. pr. Kr. Kraj ?eljeznoga razdoblja ujedno ozna?uje i kraj prapovijesti, a na podru?ju srednje i zapadne Europe taj je kraj vezan uz dolazak Rimljana.

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Poveznice [ uredi | uredi kod ]

Kameno doba Civilizacija Umjetnost metalnog doba

Hrvatski povijesni prostor u bakrenom dobu Hrvatski povijesni prostor u bron?anom dobu Hrvatski povijesni prostor u ?eljeznom dobu

Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Metalno doba