Meridijan

Izvor: Wikipedija
Spomenik "15. meridijan", Stargard ? grad u blizini grada Szczecina (Poljska)

Meridijan ili podnevnik ? u zemljopisu odnosno fizi?koj geografiji ? naziv je za liniju koja spaja zemljine zemljopisne polove te je okomita na paralele ili usporednice . To je crta koja spaja sve to?ke na Zemlji na kojima je Sunce tijekom svog prividnog kretanja u istom trenutku nalazi na najvi?oj to?ki obzora, u zenitu . Sva mjesta koja imaju istu vrijednost zemljopisne du?ine nalaze se na istom meridijanu.

Ponekad se, pogre?no, naziv meridijan primjenjuje na crtu punog opsega Zemlje .

Rije? meridijan izvedena je iz latinskog circulus meridianus , ?to zna?i "podnevni krug".

Svi meridijani su (ako se promatra Zemlju kao kuglu ili, to?nije, kao rotiraju?i elipsoid) jednako duga?ki, jer je udaljenost između polova tijela koje rotira uvijek konstantna. To zna?i da je, za razliku od paralela (usporednica) , du?ina meridijana, kao i ukupni opseg Zemlje, uvijek konstantna. Prema elipsoidu WGS84 utvrđena du?ina meridijana je oko 20.003,9 km . [1]

Kre?u?i od pola , razmak između meridijana raste dok na kraju na ekvatoru udaljenost dosi?e maksimum (1' = 1855,32 m), [1] da bi se ponovno svi meridijani susreli na polovima u jednoj to?ki. Prema Besselovom elipsoidu razmak na ekvatoru je 111,307 km, a na 50° zemljopisne ?irine (gdje je Srednja Europa), razmak je 71,687 km. Naj?e??a je podjela zemljovida i globusa po svakom desetom ili dvadesetom meridijanu.

Godine 1884. dogovoreno je da po?etni meridijan prolazi kroz londonsku zvjezdarnicu Greenwich.

Određeni meridijani predstavljaju granice vremenskih zona na koje je Zemlja podijeljena. Jedan puni okret Zemlje za 360° traje jedan dan , odnosno 1.440 minuta . Prema tome, vremenski razmak između dva meridijana (na međusobnoj udaljenosti od 1°) iznosi to?no 4 minute (1.440 : 360). Vremenska razlika između dva mjesta ?ija je udaljenost 15° zemljopisne du?ine je, prema tome, to?no 1 sat = 60 minuta.

Kako se vremenske zone ne određuju uvijek samo iz zemljopisnih nego i iz prakti?nih i politi?kih razloga, zakonsko vrijeme u nekom mjestu mo?e se manje ili vi?e razlikovati od stvarnog mjesnog vremena. Utvrđene vremenske zone razlikuju se uglavnom za jedan, rijetko za pola sata . Posebna situacija je na polovima, jer tu se sre?u sve vremenske zone. Na polovima je mogu?e u par koraka pro?i kroz sve vremenske zone. Za Antarktiku je dogovoreno da svuda vrijedi koordinirano svjetsko vrijeme .

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. a b The Earth according to WGS 84; izra?unao Sigurd Humerfelt . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 14. travnja 2011 . Pristupljeno 1. prosinca 2007. journal zahtijeva |journal= ( pomo? )