Meknes ??????
Panorama Medine Meknesa
Nadimak: Grad stotinu minareta
Koordinate : 33°53.42′N 5°33.17′W  /  33.89033°N 5.55283°W  / 33.89033; -5.55283
Dr?ava	Maroko
Pokrajina	Meknes-Tafilalet
Vlast
-  Gradona?elnik	Ahmed Hilal
Povr?ina
-  Ukupna	94 km²
Visina	552 m
Stanovni?tvo (2010.)
-  Grad	985.000
Vremenska zona	UTC ( UTC )
Zemljovid
Meknes na karti Maroka

Meknes ( arapski : ??????; berberski : Meknas ili Ameknas ; francuski : Meknes , ?panjolski : Mequinez ) je grad u sjevernom Maroku , oko 130 km isto?no od Rabata i 60 km sjeverno od Fesa . Glavni je grad pokrajine Meknes-Tafilalet , a za vrijeme Mulaja Ismaila (1672. ? 1727.) bio je prijestolnica Maroka. Uz Fes, Marake? i Rabat, jedan je od ?etiri ?kraljevska grada“ Maroka.

Meknes je nazvan po berberskom plemenu Miknasa (berberski: Imeknasen ) koji su dominirali ovim podru?jem u srednjem vijeku . Stari grad ( medina ) je na popisu mjesta svjetske ba?tine UNESCO -a od 1996. godine.

Okolina grada je poznato kao mjesto uzgoja vo?a i povr?a, osobito maslina, ?to je Meknes u?inilo glavnim marokanskim gradom za poljoprivredu, trgovinu i obrt. Gospodarstvo Meknesa se temelji na industriji proizvodnje hrane, tkanina, kemikalija, metala i strojeva, ali i sve razvijenijeg turizma. U gradu se prave tepisi, vunene tkanine i cement, a Nacionalna poljoprivredna ?kola je smje?tena u staroj Pala?i el Hedim.

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Berbersko pleme Miknasa je napravilo prvo utvrđeno naselje ( kazba ) na ovom mjestu u 8. stolje?u oko kojega je polako izrastao grad kojeg su utvrdili Almoravidi u 9. stolje?u. On se odupruo opsadi Almohada , da bi ga oni kasnije ipak zauzeli i obnovili u jo? ve?i grad s d?amijama i utvrdama .

Po?etkom 14. stolje?a, za vladavine Merinida , grad je dobio zna?ajne medrese , kazbe i d?amije, i grad se nastavio razvijati za dinastije Vatasida .

Pod sultanom Mulaji Ismailom (1672. ? 1727.) iz dinastije Alaouite , Meknes je postao glavnim gradom Maroka i do?ivio je svoj vrhunac. On je dao izgraditi veliki zatvor za zarobljene kr??anske mornare, ali i brojne vrtove, monumentalna gradska vrata, d?amije i velike obrambene gradske zidine duge 40 km. Nakon njegove smrti, glavni grad je premje?ten natrag u Fes .

Meknes je poznat i po nekoliko nacionalnih islamskih bratov?tina ( Tariqas ) kao ?to je Isavija (??saw?ya) koja je nazvana po svecu za?titniku grada, Sidi Muhammed ibn ?Isa (1465. ? 1523.), te sufi sekte kao ?to je Hamad?a s neobi?nim ritualima u kojima sredi?nju ulogu igraju vjeorvanja Ai?a Kandi?a, D?ilala ( Jilala, ?il?la ) i Milj?na naroda Gnaja . Na nacionalnoj razini su i sufisti?ka vjerovanja Tid?ani propovjednika Muhameda al-Arabi al-Darkavija.

Danas starom gradu Meknesa prijeti propadanje zbog nepostojanja odgovaraju?eg sustava odvođenja padalina. ^[1] Tako se nakon nekoliko ki?nih dana, 19. velja?e 2010. godine, minaret d?amije Bab Berdiejine iz 17. stolje?a sru?io usred molitve petkom, pri ?emu je poginula 41 osoba, a mnogi su bili ranjeni. Kralj Muhamed VI. je naru?io obnovu minareta u povijesnom obliku. ^[2]

Znamenitosti [ uredi | uredi kod ]

Medina Meknesa
Svjetska ba?tina ? UNESCO
Dr?ava	Maroko
Godina uvr?tenja	1996. (20. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	iv
Ugro?enost	?
Poveznica	UNESCO:793

Grad je podijeljen na dvije polovice, Stari grad (medina) na zapadu i rezultat francuske vladavine, Nouvelle Ville , na istoku. Prirodnu granicu između njih ?ini dolina rijeke Bou Sekrane . Zbog brojnih arhitektonski zna?ajnih zgrada Stari grad ( medina ) je 1996. godine upisan na UNESCO -ov popis mjesta svjetske ba?tine u Africi .

?iroki trg ispred poznatog gradskog ulaza Bab Mansour je natkrivena tr?nica ( sokak ) hrane. Sokaci Meknesa su među najboljima i najoriginalnijima u zemlji. Najzna?ajnija građevina Medine je Medresa Bou Inanija iz vremena dinastije Merinida (14. stolje?e), te Sultanova pala?a iz 1680. godine koja je bila poznata kao mjesto gdje su bili zato?eni kr??anski robovi iz cijele Europe, a koju je uni?tio potres 1755. godine. Tu je i mauzolej Moulaj Ismaila, koji je obnovio Muhamed V. tako ?to je bijeli lijes uokvirio s dva barokna sata, dara francuskog kralja Luja XIV. , koji izgledaju strano na orijentalnom dekoru.

Na Zapadu, na ulazu u veliko groblje izvan starog grada, nalazi se cijenjeni mauzolej ( Qubba ) Sidi Mohameda Ben Aissa, osniva?a dr?avnog islamskog bratstva Aisaja .

U blizini grada su i rimske ru?evine Volubilisa i Moulaj Idris , mjesto hodo?a??a od velike va?nosti za muslimane.

• 
  D?amija Bou Inanija
• 
  Medresa Bou Inanija
• 
  Mauzolej Mulaj Ismaila
• 
  grobnica Mulaj Ismaila
• 
  Sultanova pala?a El Mekzen
• 
  Gradska vrata Bab El-Khemis
• 
  Gradska vrata Bab Mansour
• 
  Gradska vrata Bab el-Berdaine
• 
  Kraljevska konju?nica
• 
  Gradska vije?nica
• 
  Mozaik s ?esme u pala?i El-Hedine

Gradovi prijatelji [ uredi | uredi kod ]

Meknes je zbratimljen s gradovima:

• Almati , Kazahstan
• Nimes , Francuska

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Meknes

• Michael Dumper i Bruce E. Stanley, Cities of the Middle East and North Africa: A Historical Encyclopedia , Santa Barbara, 2007. ISBN 1576079198

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

• Meknes na starnicama Marokanskog ureda za informiranje   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 12. o?ujka 2007. ( Wayback Machine ) ( fr. )
• Povijest Meknesa   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 14. srpnja 2011. ( Wayback Machine ) ( ?p. )

v  • u Svjetska ba?tina u Maroku Kulturna dobra (9) Ait Ben Haddou (1987.)   · Medina Esauira (2001.)   · Medina Fesa (1981.)   · Medina Marrakecha (1985.)   · Portugalski grad Mazagan (2004.)   · Medina Meknesa   · Rabat, moderna prijestolnica i povijesni grad (2012.)   · Medina Tetouana (1997.)   · Arheolo?ke iskopine Volubilisa (1997.) Nematerijalna svjetska ba?tina (6) Kulturni prostor trga D?emaa el-Fna u Marake?u (2008.)   · Festival tre?nje u Safrou   · Mediteranska prehrana 1) (2010.)   · Godi?nje okupljanje stanovnika Sahare Musem u Tan-Tanu (2008.)   · Prakse i znanja vezana za drvo argana (2014.)   · Sokolarstvo 2) (2012.) 1)  Zajedni?ka svjetska ba?tina Italije , Gr?ke , ?panjolske i Maroka   2)  Svjetska ba?tina vi?e zemalja