Matko Laginja
(
Klana
,
10. kolovoza
1852.
?
Zagreb
,
18. o?ujka
1930.
),
hrvatski
pravnik i politi?ar. Tijekom 1920. vr?io je du?nost
hrvatskog bana
.
Doktorirao je
pravo
u
Grazu
. U mladosti prihva?a politi?ki program
Ante Star?evi?a
te s
Vjekoslavom Spin?i?em
i
Matkom Mandi?em
osniva u Istri
Stranku prava
te unosi izrazitije oblike hrvatske nacionalne ideje i o?triji nastup prema talijanskom nacionalizmu u politi?kom ?ivotu
Istre
. "Otac Istre" tri se desetlje?a bori za njezin preporod, ?to nastavlja i u
Zagrebu
, osobito kao hrvatski
ban
. Od
1900.
do
1915.
bio je odvjetnik u
Puli
, a od
1915.
u
Zagrebu
. Jedan je od vođa hrvatskog narodnog pokreta u Istri i ?lan
Istarskog pokrajinskog sabora
od
1883.
do
1914.
godine. Djeluje u upravi
"Dru?be sv. ?irila i Metoda za Istru"
, udruge koja je osiguravala osnivanje i financiranje hrvatskih ?kola u vrijeme kada su njihovo djelovanje opstruirale lokalne civilne vlasti pod kontrolom Talijana. Jedno vrijeme bio je i poslanik u
Carevinskom vije?u
u
Be?u
, zatim predsjednik
Star?evi?eve stranke prava
.
Organizirana na
zadru?nim
na?elima na temelju zakona iz
1884.
godine.
1. listopada
1891.
godine pokrenuo i vodio
Istarsku posujilnicu
, hrvatsku ?tedno-kreditnu ustanovu na osnovi zadrugarstva
[1]
koja je pomagala pomagala seljacima do?i do povoljnijih kredita za otplatu dugova, te da bi do?li do strojeva i drugih alata potrebnih za obradu zemlje i druge gospodarske djelatnosti.
[2]
1917. godine je bio pobornikom
Svibanjske deklaracije
kojom se je zahtijevalo ujedinjenje Hrvata, Slovenaca i Srba s podru?ja Austro-Ugarske. U to vrijeme je u Zagrebu se bavio rje?avanjem problema
istarskih emigranata
. Za prevrata u jeseni
1918.
(
31. listopada
). Narodno vije?e Dr?ave Slovenaca, Hrvata i Srba ga imenuje na mjesto
povjerenika za Istru
. Laginju nije pokolebao postupak Vlade Kraljevine SHS koja je pola godine poslije (
10. travnja
1919.
) ukinula to povjereni?tvo, nego se i dalje bavio istarskim pitanjem. 1919. i 1920. godine je zajedno s trojicom predstavnika zastupao Istru u Privremenom narodnom predstavni?tvu Kraljevine SHS. 1920. godine je sudjelovao kad se Kraljevina SHS razgrani?avala s Italijom. Kasnije je bio predsjedavao Savjetodavnim odborom za rje?avanje rije?kog pitanja koje je bilo pri beogradskoj vladi, no ondje nije imao nikakvi utjecaj.
[3]
Od velja?e do prosinca
1920.
Laginja je ban Hrvatske i Slavonije, bez ve?e stvarne vlasti. Kralj ga je otpustio 31. prosinca 1920. jer nije zabranio veliku skup?tinu
Stjepana Radi?a
i
HRSS
-a. Izabran je u Ustavotvornu skup?tinu, koju
1. lipnja
1921.
napu?ta s jo? desetoricom ?lanova uz protucentralisti?ku i federalisti?ku izjavu. Nakon toga povla?i se iz javnoga ?ivota.
U njegovom je uredu kao vje?benik jedno vrijeme radio poznati hrvatski domoljub dr
Ivan Cukon
.
[4]
Pisao je za tr??ansku
Na?u slogu
i zadarsko
Pravo
.
- Hrvatske narodne pjesme, ?to se pjevaju po Istri i Kvarnerskih otoci
, Na?a sloga, 1880. (urednik)
- Kastavski ustav (1400?1661)
, Pravo, 1873./74.
- Kastav grad i op?ina
, 1883.
- Osterreich und die kroatische Frage
, 1883.