Martina Zadro
(
Zagreb
,
14. rujna
1973.
)
hrvatsko
-
slovenska
sopranistica
,
operna
pjeva?ica
i vokalna
pedagoginja
.
[1]
?ivotopis i ?kolovanje
[
uredi
|
uredi kod
]
Nakon zavr?ene ?kole za
primijenjenu umjetnost
i dizajn u
Zagrebu
(smjer Grafika) te drugog razreda srednje
Glazbene ?kole Vatroslav Lisinski u Zagrebu
(smjer solo pjevanje, prof. Mladen Katani?) upisuje studij pjevanja na
Muzi?koj akademiji
u Zagrebu kod prof. Snje?ane Bujanovi?-Stanislav, gdje diplomira 1996. i magistrira 2001. godine.
Studij nastavlja na Visokoj ?koli za glazbu i scenske umjetnosti (njem.
Hochschule fur Musik und darstellende Kunst
) u
Grazu
(diploma
Kurzstudium Lied i Oratorij
1999., prof. G. Zeller), a zatim se usavr?ava kod hrvatskog nacionalnog prvaka Vitomira Marofa i kontinuirano kod slova?ke pedagoginje prof. Eve Blahove. Usavr?avala se u
New Yorku
od
2004.
?
2006.
, kod legendarne sopranistice
Anne Moffo
, kao njezina posljednja studentica.
[2]
Umjetni?ka dostignu?a
[
uredi
|
uredi kod
]
Sopranistica Martina Zadro vrlo se rano dokazala kao umjetnica cjelovite scenske osobnosti, koja je kontinuirano prisutna na međunarodnoj
opernoj
sceni i pridobiva pozornost publike diljem Europe, do Japana i Ju?ne Amerike, kako na opernom tako i na koncertnom podiju. Od pobjede na Međunarodnim pjeva?kim natjecanjima
Lucia Popp
[3]
i
Antonin Dvo?ak
1999.
godine,
[4]
Martina stje?e međunarodni ugled svojim ?istim i ekspresivnim glasom i svojom potpuno predanom scenskom pojavom.
Posebno se profilira u operama
Verdija
,
Mozarta
i
Puccinija
, te ju njezine interpretacije dovode do
Narodnog kazali?ta u Pragu
(
Susanna
[5]
i
Pamina
[6]
kontinuirano
1999.
?
2009.
), turneja po
Japanu
(
2001.
i
2006.
,
Bunkamura
Orchard Hall
u
Tokiju
, Nagoya / Aichi-ken Geijutsu Gekijo, Osaka / Festival Hall),
Salzbur?kog Landestheatra
(
Contessa
,
2005.
),
[6]
Teatra Campoamor u
Oviedu
(Mimi 2008.),
[7]
engleskog opernog Festivala Longborough (Violetta, 2008.), Teatra Municipal u Santiagu (Violetta 2009.), Teatra Municipal u Limi (Mimi, 2011.), Narodog Divadla u Brnu (Violetta, 2013., 2014.) i Schlossfestspiele von Thurn und Taxis u Regensburgu (Violetta 2013., Mimi. 2015.). Interpretacija Jana?kove heroine Kate Kabanove u Operi Rennes 2018. donosi joj izuzetne pohvale francuske kritike.
[4]
Kao prvakinja Opere i baleta Slovenskog narodnog gledali??a u
Ljubljani
Martina nastupa od
2003.
u brojnim glavnim ulogama (Violetta, Gilda, Donna Fiorilla, Sylva, Mimi, Micaela, Hanna, Donna Francesca, Rosalinde, Euridice, Ksenija, Carmina burana, Donna Anna, Antonia, Kata Kabanova, Luisa Miller, Nedda i Marguerite). Sudjeluje u baletnoj predstavi posve?enoj Toma?u Panduru, u izvedbi
3. Simfonije tu?nih pjesama
H. Goreckoga, 2017. Veliki međunarodni odjek posti?e ulogama: Armgard, u ponovno otkrivenoj Offenbachovoj operi ?Die Rheinnixen“, 2005. (Cankarjev dom)
[8]
te kao Verdijeva Desdemona u trijumfalnom Otellu uz Josea Curu na Ljubljanskom festivalu 2016.
[9]
Debitirala je 1995. u
HNK Zagreb
(Barbarina),
[6]
gdje je ostvarila brojne uloge (Papagena, Jelena, Giulietta, Corilla, Gilda, Micaela, Mimi, Donna Anna, Magda i Violetta), a isti?e se u izvedbi opere ?Crux dissimulata“ suvremenog hrvatskog skladatelja Sre?ka Bradi?a, koji ulogu Rose pi?e za Martinu, ?to joj je priskrbilo Nagradu hrvatskog glumi?ta za najbolje ostvarenje u operi 2009.,
[10]
kao jednu od nekoliko zna?ajnih strukovnih priznanja dodijeljenih joj za umjetni?ka postignu?a (
Nagrada Milka Trnina
2009.
[11]
i
Nagrada Marijana Radev
). Sudjeluje u projektu Europskog opernog centra u
Manchesteru
i
Berlinu
, pod vodstvom Kenta Nagana u pripremama za BBC-jev projekt animirane opere L. Jana?eka:
Lukava mala lisica
, odabrana za ulogu Li?ke Bystrou?ke za ?e?ku verziju (snimke s Deutsches Symphonie Orchester 2001.).
Veliko priznanje Martina do?ivljava kroz nastupe s legendarnim tenorom
Joseom Carrerasom
, kao dio njegove opro?tajne turneje 2016. i 2018. na koncertima u Puli (arena),
[12]
Grazu (Kongresna dvorana)
[13]
i Ljubljani (Sto?ice)
[14]
te u Saudijskoj Arabiji (Tantora Festival Al Ula, Maraya Hall) u sije?nju 2020., uz Royal Philharmonic Concert Orchestra / Paul Bateman).
[15]
Nastavljaju?i suradnju nastupaju 2022. na Magnetic Opera Festivalu na Elbi, kao i na presti?nom Festivalu Castell Peralada uz pratnju Simfonijskog orkestra Gran Teatre del Liceu.
[16]
Na koncertnom podiju Martina Zadro nastupa na brojnim festivalima, poput Pra?kog prolje?a (Berlioz: Messe solennelle / S. Baudo 2003.),
[17]
festivalu Dvo?akova Praha (Dvo?ak:
Svatebni ko?ile
/ A. Zanetti 2009.) ili bejrutskom Al Bustan Festivalu (Marciano, 2013.), s ?e?kom filharmonijom, Pra?kom filharmonijom i Orkestrom Dr?avne opere Tbilisi. Nastupa uz Simfonijski orkestar RTV Slovenija (Orff:
Carmina Burana
/ de Villiers 2006., koncert u Grazu s Joseom Carrerasom / Gimenez). Kontinuirano surađuje sa
Zagreba?kom filharmonijom
od prvoga nastupa kao sedamnaestogodi?nja u?enica glazbene ?kole (koncert u HGZ-u pod vodstvom Pavla De?palja (arija Despine) 1991.) do danas u izvedbama najzna?ajnijih djela vokalne literature (najva?niji nastupi: praizvedba skladbe
La Femme
, S. Bradi? / Rahbari 1997, Britten:
Iluminacije
/ Volkov (2003.), Haendel:
Mesija
/ Horvat (2005.), Berlioz:
Les Nuit's d'Ete
/ Voltolini (2010.) Beethoven:
Missa solemnis
/ Kranj?evi? (2011), Beethoven:
Deveta simfonija
/ Kitajenko (2014.), Mozart:
Requiem
/ Kranj?evi? (2014.), Bach:
Muka po Mateju
/ Kranj?evi? (2015.), Strauss:
Vier letzte Lieder
/ Repu?i? (2016.), Bach:
Muka po Ivanu
/ Kranj?evi? (2017.), Brahms:
Ein Deutsches Requiem
/ Vuk?i? (2019.). ?esta je go??a
Dubrova?kog simfonijskog orkestra
(Dubrova?ki zimski festival 2018., Kne?ev dvor 2019., Festival Tino Pattiera 2020.) te
Simfonijskog orkestra HRT-a
(Jana?ek:
Glagoljska misa
/ Bili? (2018.), Bruckner: Te Deum / Kranj?evi? (2016.). Povodom ulaska Hrvatske u EU nastupa na otvorenju 61. Ljubljanskog festivala u izvedbi Brucknerova
Te Deuma
, uz orkestar Purpur i dirigenta Ivana Repu?i?a (2013.) 2014. nastupa na koncertu u brazilskom Teatru Amazonas u Manausu uz Simfonijski Orkestar Amazonas / Marcelo de Jesus, a 2018. u Kalinjingradskoj katedrali uz Simfonijski orkestar Kalinjingrada predstavljaju?i se s djelima Hrvatske vokalne lirike.
Uz
Zagreba?ke soliste
ostvaruje zapa?ene izvedbe Straussovih:
Vier letzte Lieder
/ koncert u HAZU (2019.) i na otvorenju 67. sezone ZS u HGZ-u (2020.),
Surađivala je s eminentnim dirigentima dana?njice, kao ?to su Yves Abel, Toma? Netopil, Serge Baudo,
Milan Horvat
,
Pavle De?palj
, Massimo Zanetti,
Ivan Repu?i?
,
Vladimir Kranj?evi?
, Peter Feranec,
Dmitrij Kitajenko
, Elio Boncompagni, Dieter Rossberg,
Vjekoslav ?utej
,
Loris Voltolini
, David de Villiers, Elio Boncompagni,
Uro? Lajovic
, Marko Ga?per?i?, Jan Chalupecky, Johannes Wildner, Gianluca Marciano, Jaroslav Kyzlink, David Gimenez, Miguel Ortega, Paul Bateman i Yi-Chen Lin .
Ostvaruje suradnju s opernim redateljima: Hugo de Ana, Jean-Louis Grinda, Emilio Sagi, David Radok, Lutz Hochstraate, Caterina Panti-Liberovici, Arnaud Bernard, Kre?imir Dolen?i?, Vito Taufer, Georgij Paro, Vinko Moederndorfer, Jernej Lorenci, Frank van Laecke, Manfred Schweigkofler, Charles Roubaud i dr.
Na solisti?kim recitalima Martina nastupa uz klavirsku suradnju svoje sestre
pijanistice
Lane Bradi?
(Moravska jesen, Musicora, Samoborska glazbena jesen, Westfalen-Classic Festival), a njezin recital u ciklusu ?Molto cantabile“ - In memoriam Sena Jurinac, uz pratnju pijanistice
Martine Filjak
2013., opetovano se prikazuje u programu
Hrvatske televizije
.
Od 2005. Martina se bavi pedago?kim radom. Na Muzi?koj akademiji u Zagrebu je redovita profesorica, a u razdoblju od 2019. do 2021. i pro?elnica Pjeva?kog odsjeka. Među njezine diplomante pripadaju mezzosopranistica Jelena Kordi? i bas-bariton Marko Mimica. Voditeljica je pjeva?kih seminara i ?lanica ?irija međunarodnih pjeva?kih natjecanja.
- 1991.
- 1. nagrada na Republi?kom natjecanju natjecanju mladih u?enika i studenata
- 2. nagrada na Dr?avnom natjecanju mladih u?enika i studenata Jugoslavije
- 1995.
- Rektorova nagrada Sveu?ili?ta u Zagrebu
- 1996.
- 3. Nagrada na Međunarodnom pjeva?kom natjecanju
“Ferruccio
Tagliavini”
, Deutschlandsberg (Austria)
- Dekanova nagrada Sveu?ili?ta u Zagrebu
- Nagrada
Marija Bor?i?
za najboljeg studenta pjevanja
- Nagrada Hrvatskog glazbenog zavoda
- 1997.
- Diploma
(2. nagrada) na Natjecanju za mlade glazbenika
”Darko Luki?”
- 1999.
- 1. nagrada na Međunarodnom natjecanju pjeva?a
?Lucia Popp“
u Bratislavi (Slova?ka)
- 1. nagrada na Međunarodnom pjeva?kom natjecanju
?Antonin Dvo?ak“
, Karlovy Vary (?e?ka)
- Finalistica na Međunarodnom natjecanju
?Ondina Otta“
Maribor (Slovenija)
- 2004.
- Nagrada
Marijana Radev
za najbolju ulogu (Gilda) u sezoni 2004./5. HNK Zagreb
- 2008.
- Nagrada
Porin
za najbolji album bo?i?ne glazbe, Svim na zemlji, bo?i?ni napjevi u obradi Tomislava Uhlika, Guda?ki kvartet Sebastijan, Rocco i partneri 2007.
- 2009.
- Nagrada "Milka Trnina", za ulogu Mimi (Puccini: La Boheme) u HNK Zagreb
- Nagrada hrvatskog glumi?ta
za najbolje ostvarenje u operi 2009. (uloga Roze u praizvedbi opere Crux dissimulata, Sre?ka Bradi?a, HNK Zagreb)
- Arhivske snimke na RTV Slovenija (operne arije i ciklusi pjesama uz Orkestar RTV Slovenije / Lorenzo Castriota), snimke opera: M. Kogoj: ?rne maske i Ch. W. Gluck: Orfej i Euridika, izvedbe SNG Opera in balet Ljubljana
- Brojne snimke na HRT-u (TV i Radio) - koncerti uz pratnju Zagreba?ke filharmonije, Simfonijskog orkestra HRT-a, solisti?ki recital In memoriam Sena Jurinac iz ciklusa Molto cantabile (2013.), koncert u HAZU (2019.) uz Zagreba?ke soliste, izvedba Straussovih: Vier letzte Lieder
- Snimka koncerta s Jose Carrerasom - TV Saudijske Arabije (2020.)
- Snimka koncerta s Jose Carrerasom ? Festival Castell Peralada (2022.), ?panjolska TV3 i Catalunya Musica
- CD
- S. Bradi?: Credo uz Simfonijski orkestar i zbor HRT-a (Paolo Paroni) ? live izvedba 1995. Orfej-HRT
- A. Dvo?ak: Rusalka, Zagreba?ka filharmonija (Alexander Rahbari) - 1997. / Koch International
- Svim na zemlji, bo?i?ni napjevi u obradi Tomislava Uhlika, Guda?ki kvartet Sebastijan, Rocco i partneri 2007. (
Nagrada Porin 2008.
)
- Zlitje stoletij, The fusion of centuries 2012., - povodom 120 godi?njice Ljubljanske opere, arhivske snimke, RTV Slo Klasika
- W. A. Mozart: Requiem, Zagreba?ka filharmonija, Vladimir Kranj?evi?, koncert in memoriam Milan Horvat (2015.) / Croatia records
Profesionalna verifikacija
[
uredi
|
uredi kod
]
≫The most fervent members of the Ljubljana audience were waiting for years for a new prima donna to worship. Their once beloved opera house finally got in the season 2003/04 a new true prima donna personified in the excellent Croatian soprano Martina Zadro whose highly cultivated voice is distinguished by full high notes and refined lyrical pianissimi. She has achieved great success in Slovenia and abroad and won the highest praises of musical reviewers and opera critics for her principal role of Armgard, singing on the opening night of the rediscovered first Offenbach opera Die Rheinnixen [The Rhine Nymphs], premiered at Ljubljana Opera in January 2005. Her other remarkable appearances in Ljubljana expanded from her Fiorilla in Rossini’s Il Turco in Italia premiered in October 200524 to many roles up to her recent Desdemona in Verdi’s Otello, premiered in January 2016. ≪
- ≫Najgorljivija ljubljanska publika godinama je ?ekala novu primadonu kojoj ?e se pokloniti. Njihova neko? voljena operna ku?a kona?no je u sezoni 2003./04. dobila novu pravu primadonu personificiranu u izvrsnoj hrvatskoj sopranistici Martini Zadro ?iji se visoko kultivirani glas odlikuje punim visokim tonovima i profinjenim lirskim pianissimima. Postigla je veliki uspjeh u Sloveniji i inozemstvu i osvojila najvi?e pohvale glazbenih recenzenata i opernih kriti?ara za svoju glavnu ulogu Armgard, pjevaju?i na premijeri ponovno otkrivene prve Offenbachove opere Die Rheinnixen [Rajnske nimfe], praizvedene u Ljubljanskoj operi u sije?nju 2005. Njezina ostala izvanredna pojavljivanja u Ljubljani pro?irila su se od njezine Fiorille u Rossinijevom Il Turco in Italia premijerno izvedenom u listopadu 2005. preko mnogih uloga do njezine nedavne Desdemone u Verdijevu Otellu, premijerno izvedenom u sije?nju 2016.≪
- Izvor:
[18]