Marica (Marija) Stankovi? ( Zagreb , 31. prosinca 1900. ? Zagreb, 8. listopada 1957. ), hrvatska u?iteljica , slu?benica Bo?ja , kandidatkinja za sveticu, utemeljiteljica svjetovnog instituta Suradnice Krista Kralja . Uz Ivana Merza najsna?nija nositeljica i pokreta?ica katoli?kih gibanja u Hrvatskoj. ^[1]

?ivotopis [ uredi | uredi kod ]

Rođena je i odrasla u radni?koj obitelji. Obrazovala se u samostanskoj ?koli Sestara milosrdnica. Ve? u ?kolskim danima pokazuje nadarenost za pisanje . Maturirala je na U?iteljskoj ?koli 1920. Sudjeluju?i na sletu Orlovske mlade?i u Mariboru , izbliza je upoznala katoli?ka obnoviteljska gibanja te susrela bl. Ivana Merza , s kojim ?e je uskoro povezati prijateljstvo i suradnja u apostolskom radu među mladima.

Svoj profesionalni rad zapo?ela je kao u?iteljica u Hrvatskom zagorju , a nakon zavr?ene Vi?e pedago?ke akademije radi u Slatini , ?akovcu , Gra?acu , Kutini te na Mje?ovitoj građanskoj ?koli u Dra?kovi?evoj ulici u Zagrebu.

Istodobno se posve?uje aktivnom radu u katoli?kim organizacijama mladih, najprije orlovskoj , a zatim kri?arskoj . Bila je predsjednica Velikoga kri?arskog sestrinstva od osnutka 1930. do raspu?tanja 1946. ^[1] Godinama je uređivala glasilo Za vjeru i dom , u kojem je napisala mnogobrojne ?lanke o tada aktualnim temama. Za svoje djelovanje među mladima unutar Katoli?ke akcije dobila je 1942. visoko crkveno odli?je Pro Ecclesia et Pontifice , kao prva ?ena u Hrvatskoj . Osnovala je prvi svjetovni institut u Hrvatskoj pod nazivom Suradnice Krista Kralja.

Kao katoli?ka djelatnica na?la se na udaru komunisti?kih vlasti nakon zavr?etka Drugoga svjetskog rata 1945. , osobito nakon ?to je na skupu prosvjetnih djelatnica, u Radni?koj komori u Zagrebu, 2. lipnja 1945. pred 2500 u?itelja, profesora, glumaca , sve?enika i redovnica javno ustala u obranu nadbiskupa Stepinca . Sastanak je tad vodio Marko Belini? . Stepinca je i?la braniti prof. Marija Grgi?, na ?to ju je prekinuo netko od sudionika klevetama, na koje je Stankovi? uzvratila: ^[2]

≫Protestiram u ime katoli?ke javnosti protiv ovakvih kleveta. Takve klevete na onoga, koji je grmio sa propovijedaonice na one, koji su progonili ?idove i pravoslavne, koji je svoj cvjetnjak preuredio u skloni?te djeci, ?ije su roditelje odvukli u logore, koji zaklinje katolike grada Zagreba, da idu u Jeronimsku dvoranu po djecu progonjezinih i sklone ih u svoje ku?e, da ih ne zadesi smrt. Ima veliki broj prisutnih, koji to mogu potvrditi i zahvaliti za svoj ?ivot ba? dru. Alojziju Stepincu. Zato s gnju?anjem ka?em tri puta: fuj, fuj, fuj - da se dozvoli, da na sastanku elite grada Zagreba, na sastanku prosvjetnih radnika padaju takve klevete.≪

Time se dodatno zamjerila jugokomunisti?kim vlastima, pored toga ?to je bila iz katoli?ke organizacije. Progoni su nastavljani. Pisala je 5. srpnja 1947. svojem prijatelju, predsjedniku Velikog kri?arskog bratstva Lavu Znidar?i?u " Ne bi li se ipak javilo nekako u Radio-Vatikan da je uhap?eno 9 ?lanica biv?e Katoli?ke akcije i generalni duhovnik don Ante Radi? . ^[3]

Uhi?ena je 1. rujna 1947. Nakon ?estomjese?nog istra?nog zatvora, uslijedio je namje?teni sudski postupak na Okru?nom sudu u Zagrebu koji se odr?ao 24. i 25. sije?nja 1948. ^[3] Optu?ivana je za suradnju s narodnim neprijateljem , a ?lanstvo u kri?arstvo izjedna?avano je s usta?tvom. Stankovi? je odbila sve optu?be.

Na suđenju 24. sije?nja 1948. izjavila je sljede?e: ^[4]

≫Moja je jedina koncepcija Isus Krist, njegova nauka i njegovo evanđelje, i ni?ta vi?e.≪

Obranu je zaklju?ila rije?ima:

≫Kad ne mogu sve izre?i ?to ?elim, zavr?avam ovim parolama, kojima sam slu?ila cijeli ?ivot: ?ivio Krist Kralj! ?ivio Sveti Otac Papa! ?ivjela kr??anska Europa!≪

Osuđena je s jo? osmero optu?enika ^[4] na pet godina zatvorske kazne u ?enskom logoru u Po?egi . Radila je i na te?kim fizi?kim poslovima kod isu?ivanja Lonjskog polja . Sje?anja na logora?ke dane zapisala je u knjizi Godine te?ke i bolne . ^[5]

Nakon zatvora, ?ivjela je u Zagrebu u prisilnoj povu?enosti. Te?ko joj je bilo naru?eno zdravlje, ali je uz podr?ku zato?enog bl. Alojzija Stepinca , uskladila svoj institut s novim crkvenim propisima i do?ivila 1953. njegovo puno crkveno priznanje.

18. svibnja 1951. Kongregacija redovnika podijelila joj je svoj "neka se osnuje" na ruke ordinarija sede impedita Salis-Seewisa. Kad se vratila 1. rujna 1952., njezina ustanova po?inje pravno uređenje prema dokumentima Svete Stolice o svjetovnim institutima Provida Mater Ecclesia od 2. velja?e 1947. i motupropriju Prima Feliciter od 12. o?ujka 1948.. ^[4] 18. listopada 1953. pravila njezine ustanove odobrena su bez promjene, sama ustanova kanonski je uređena, a Sveta Stolica priznala joj je biskupijsko zna?enje. ^[6]

Umrla je 8. listopada 1957. u Zagrebu. Pokopana je na 57. polju zagreba?kog Mirogoja . Na njezinom pogrebu, kojega je vodio zagreba?ki nadbiskup Franjo ?eper , prisustvovalo je mno?tvo vjernika, govornik o. Ivan Kozelj sa?eo je njezin ?ivot rije?ima:

≫S Maricom nestaje među nama jedan veliki svijetli, nadasve neobi?no sna?an i bogati lik kr??anske djevojke i ?ene kakve se u ?ivotu rijetko mo?e sresti... Njezin je ?ivot uzidan, duboko utkan i nerazdru?ivo vezan uz ono najljep?e i najplodnije ?to se u hrvatskom katolicizmu zbivalo u ovo zadnje pola stolje?a... Sestra Marica je uz dr. Merza bila najsna?niji nosilac i pokreta? katoli?kog gibanja u Hrvatskoj. Dobrotom i ljubavlju osvajala je srca na?e mlade?i za Bo?anskog U?itelja i Kralja. Nikakvi zemaljski ni li?ni motivi nisu je pokretali, ve? ?iva i duboka vjera u Krista. Od sestre Marice njezin U?itelj je zatra?io na vrlo osjetljiv na?in da za Njega i Njegovo Kraljevstvo trpi. Ona Mu je i u trpljenju i no?enju kri?a ostala do kraja juna?ki vjerna!≪

Wikicitati imaju zbirke citata o temi Marica Stankovi?

Postulatura [ uredi | uredi kod ]

WikIzvor ima izvorni tekst na temu: Proglas o Kauzi beatifikacije Marice Stankovi?

Postulatura slu?benice Bo?je Marice Stankovi? povremeno izdaje glasilo Poruka vedrine , u uredni?tvu kojega je djelovao i Bonaventura Duda . Prvi postulator bio je mr. Milan Pu?ec ^[7] , a naslijedio ga je o. Vinko Mami?.

Spomen [ uredi | uredi kod ]

U Mad?arevu se svakoga listopada od 2015. odr?avaju Dani Marice Stankovi? . ^[8]

Povezani ?lanci [ uredi | uredi kod ]

• Ivan Merz
• Ljubomir Marakovi?
• Ivo Protulipac
• Antun Mahni?
• Josip Stadler
• Alojzije Stepinac
• Marija Petkovi?
• Miroslav Bule?i?

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

• maricastankovic.hr
• Stankovi?, Marica u Hrvatskome obiteljskom leksikonu