Gomolj manioke.
Manihot esculenta
Manioka
(popularno
kasava
, ponekad je nazivaju i
yucca
;
lat.
Manihot esculenta, sin.
Manihot utilissima
), ju?noameri?ka biljka porodice
mlje?ikovki
(Euphorbiaceae), ra?irena u tropskom dijelu
Ju?ne Amerike
i na
Karibima
, gdje
Indijancima
slu?i kao sirovina za proizvodnju
kruha
i
pi?a
. Javlja se u dva osnovna tipa, slatka neotrovna i gorka, otrovna koja u sebi sadr?ava
cijanovodi?nu kiselinu
. Manioka raste u obliku ?bunja. Gomoljasti korijen dug je do 90 cm i debeo 8 cm iz kojeg Indijanci, nakon naro?itog postupka dobivanja bra?na i njegove detoksikacije, peku velike okrugle lepinje. U 16. stolje?u trgovci robljem prenijeli su je i u
Afriku
.
Manioku Indijanci sade na poljima iskr?enima u
d?ungli
, koja zbog iscrpljivanja
tla
moraju napu?tati svake dvije do tri godine. Za pripremu kruha i pi?a od kasave zadu?ene su ?ene. Najva?niji je pribor za izradu bra?na
ribe?
za kasavu,
[1]
?iji su proizvođa?i poznati jo? iz davnina Indijanci
Wai-Wai
. Sastoji se od pravokutne daske od mekanog drveta, koju izradi mu?, nakon ?ega ?ena po njenoj povr?ini mora zabiti 5 do 6 tisu?a (C. Levi-Straus; Wai-Wai, str. 53) sitnih komadi?a o?trog kamena, u unaprijed izbodenu rupicu. Nakon ?to se u svaku rupicu zabije kamen?i?, mu? ?e povr?inu za ribanje premazati
li?ilom
od
cinobera
pomije?anog s biljnom mlije?i, kako bi se dodatno u?vrstili kamen?i?i u njemu. Ovi ribe?i glavni su izvozni artikl
Wai-Waija
, i izvor 'bogatstva', no?i?a i druge tehni?ke robe, a glavni putnici i trgovci bili su
Wapisian
Indijanci (ib.).
manioka
Najprije bi se na njima izribalo bra?no, nakon ?ega se prosijava, da bi se otklonili veliki komadi i zatim pakirali u tube pletene poput cijevi koje vise s kose krovne grede ku?e.
[2]
Ove ko?are-cijevi (tipiti) za pre?anje (njeni su poznati proizvođa?i bili Indijanci
Emerillon
, ib.) kod
Mawayana
Indijanaca imaju ru?ku, kroz koju je provu?ena motka, kojom se kao polugom cijevi produljuju i na taj na?in iza?ima sadr?aj. Iz cijevi mora iza?i sav sok jer je
otrovan
, a sakuplja se u ispod postavljenoj posudi. Nakon ?to se bra?no (danas ga zovu
farinha
) iscijedi spremno je za pe?enje
[3]
na velikim glinenim plo?ama. Smrtonosni sok ?to je iscurio, nakon ?to se prokuha i iz njega ispari otrov, tamnosmeđi je za?in, koji ?titi od kvarenja, i Indijanci ga koriste u svim jelima i zove se
cassarep
.
Sva plemena
ki?ne ?ume
koja uzgajaju manioku proizvode od pe?enih kruhova i naro?ita pi?a koja piju kad se god sjete. Ogromne koli?ine ovog pi?a koje izaziva sna?nu opijenost, tro?e prilikom razli?itih sve?anosti. Pi?e se dobiva na taj na?in ?to ?ene ?va?u lepinje od farinhe i pljuju u posebne posude u kojima ?e uz pomo? sline fermentirati. Indijanci
Urubu
iz isto?nog Brazila nazivaju ga
cauin
, a poznato je i kao
cachiri
(ka?iri). Isti postupak dobivanja ovih fermentiranih pi?a je i iz
kukuruza
(
chicha
) i drugog bilja koje Indijanci uzgajaju, kao i od
meda
, ?emu su posvetila bezbrojne mitove brojna plemena Ju?ne Amerike.