한국   대만   중국   일본 
Lumen ? Wikipedija Prijeđi na sadr?aj

Lumen

Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno zna?enje pojma Lumen . Za druga zna?enja pogledajte Lumen (razdvojba) .
Fotometar .
Funkcija osjetljivosti oka prikazana je na dijagramu kojemu se na apscisi nalaze valne duljine pribli?no je simetri?na krivulja s o?trim maksimumom jednakim jedinici na valnoj duljini 555 nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za no?nu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0.
Standardna LED svjetiljka elektri?ne snage 7 W i svjetlosne snage 470 lumena.
Elektri?na ?arulja elektri?ne snage 40 W i svjetlosne snage 325 lumena.

Lumen ( lat .: svjetlost) je mjerna jedinica (oznaka lm) za svjetlosni tok u Međunarodnom sustavu jedinica (SI) i ubraja se u izvedene jedinice . Određuje se kao svjetlosni tok ?to ga u prostorni kut od jednog steradijana ?alje (emitira) svjetlosni izvor kojemu je svjetlosna jakost u svim smjerovima jednaka jednoj kandeli (cd): [1]

1 lm = 1 cd · sr

Svjetlosni tok [ uredi | uredi kod ]

Svjetlosni tok , luminacijski fluks ili svjetlosna snaga (oznaka Ф s ) je fotometrijska fizikalna veli?ina koja opisuje snagu odaslanoga, prenesenoga ili primljenoga svjetlosnog zra?enja ; određena je kao umno?ak svjetlosne jakosti I s ugla osvjetljenja ω :

Mjerna jedinica svjetlosnoga toka jest lumen (lm). [2]

Fotometrija [ uredi | uredi kod ]

Fotometrija je grana optike koja se bavi mjerenjem svojstava svjetlosti (svojstava izvora svjetlosti, svjetlosnoga toka i osvjetljenja povr?ina). Povijesna fotometrijska mjerenja obavljana su s pomo?u ljudskoga oka , a suvremena fotometrijska mjerenja, iako koriste elektroni?ke fotometre, prilagođena su osjetljivosti ljudskoga oka. Obuhva?aju samo onaj dio spektra elektromagnetskih valova koji zamje?uje ljudsko oko, to jest ograni?ena su na valne duljine od pribli?no 380 do 780 nm . Kako ljudsko oko nije jednako osjetljivo na sve valne duljine vidljive svjetlosti, za svaku se valnu duljinu s pomo?u fotometrijskoga ekvivalenta i funkcije osjetljivosti vida određuje ekvivalentna vrijednost standardnog promatra?a (prema Međunarodnoj organizaciji za normizaciju ISO ). Mjerenjima svojstava cjelokupnoga elektromagnetskoga spektra bavi se radiometrija . [3]

Fotometrijske veli?ine i mjerne jedinice [ uredi | uredi kod ]

Fotometrijske veli?ine i mjerne jedinice
Veli?ina Mjerna jedinica Napomena
naziv znak naziv znak
Svjetlosna energija Q s lumen sekunda lm?s naziva se i koli?ina svjetlosti
Svjetlosni tok Φ s lumen (cd? sr ) lm naziva se i luminacijski fluks ili svjetlosna snaga
Svjetlosna jakost I s kandela (lm/sr) cd naziva se i luminacijski intenzitet
Svjetljivost L s kandela po ?etvornom metru cd/m 2 naziva se i luminancija
Osvjetljenje E s luks (lm/m 2 ) lx naziva se i iluminacija
Osvijetljenost H s luks sekunda lx?s naziva se i svjetlosna izlo?enost ili ekspozicija
Svjetlosna u?inkovitost η lumen po vatu lm/W naziva se i luminacijska efektnost

Obja?njenje [ uredi | uredi kod ]

Koli?ina svjetlosti koju to?kasti izvor svjetlosti ?alje (emitira) u prostor u svim pravcima u jednoj sekundi , naziva se svjetlosni tok ili luminacijski fluks. Opkolimo li to?kasti izvor svjetlosti jakosti 1 kandele (cd) kuglom promjera 1 metar (m), onda je koli?ina svjetlosti ?to prolazi kroz 1 m 2 kugle mjerna jedinica za svjetlosni tok i zove se 1 lumen (lm). Prostorni kut koji pripada plo?tini od 1 m 2 je jedini?ni prostorni kut i zove se steradijan (sr). Budu?i da je plo?tina kugle 4r 2 π, to je plo?tina jedini?ne kugle (r = 1 m) jednaka 4π ili 12,57 m 2 . Zna?i kugla polumjera 1 m ima 12,57 steradijana. Prema tome mo?emo re?i: 1 lumen je onaj svjetlosni tok koji daje to?kasti izvor svjetlosti od 1 kandele u prostorni kut od 1 steradijana .

Ako izvor svjetlosti ?alje svjetlost t sekunda, onda je ukupna koli?ina svjetlosti koju on daje jednaka umno?ku vremena:

Svjetlosna energija mjeri se lumensekundama ili lumen sekundama (lm?s) ili lumensatima (lm? h). Kako izvor svjetlosti jakosti 1 kandela ?alje u 1 steradijan tok svjetlosti od 1 lumen, to ?e kroz plo?tinu od 4π = 12,57 m 2 slati svjetlosni tok 12,57 lm. Op?enito, izvor svjetlosti jakosti ( svjetlosna jakost ) I s (u kandelama) dat ?e svjetlosni tok (u lumenima):

a odatle je svjetlosna jakost (u kandelama ): [4]

Primjeri [ uredi | uredi kod ]

Usporedna tablica svjetlosnog toka nekih izvora svjetlosti [5] [6] [7]
Izvor Svjetlosni tok (lumen)
37  mW bijela LED ( svijetle?a dioda ) 0,20
15 mW zeleni laser (532  nm valna duljina 8,4
1 W bijela LED svjetiljka 25 ? 120
Petrolejka 100
40 W elektri?na ?arulja 325
7 W bijela LED svjetiljka 450
18 W fluorescentna cijev 1 250
100 W elektri?na ?arulja 1 750
40 W fluorescentna cijev 2 800
35 W elektrolu?na svjetiljka ( ksenon ) 2 200 ? 3 200
100 W fluorescentna cijev 8 000
127 W natrijska svjetiljka 25 000
400 W halogena ?arulja 40 000

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. lumen , [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krle?a, www.enciklopedija.hr, 2016.
  2. svjetlosni tok (luminacijski fluks) , [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krle?a, www.enciklopedija.hr, 2016.
  3. fotometrija , [3] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krle?a, www.enciklopedija.hr, 2016.
  4. Velimir Kruz: "Tehni?ka fizika za tehni?ke ?kole", "?kolska knjiga" Zagreb, 1969.
  5. Szokolay, S. V. 2008. Introduction to Architectural Science: The Basis of Sustainable Design Second izdanje. Routledge. str. 143. ISBN   9780750687041
  6. BeLight . 3 . Trendforce. 2010. str. 10?12
  7. Jahne, Bernd. 2004. Practical Handbook on Image Processing for Scientific and Technical Applications Second izdanje. CRC. str. 111. ISBN   9780849390302