Ludvik Svoboda , ?ehoslova?ki ?asnik i dr?avnik (Hroznatin, Moravska , 25. studenog 1895. ? Prag , 20. rujna 1979.).

?lan ?ehoslova?ke legije u Rusiji u I. svjetskom ratu , poslije ?asnik u ?ehoslova?koj vojsci. ^[1] Nakon okupacije ?ehoslova?ke 1939. bje?i u ju?nu Poljsku, gdje je u rujnu 1939. zamalo zaglavio pod optu?bom da je ?pijun, zatim odlazi u SSSR , gdje je zapovjednik ?e?kih postrojba koje su se borile na strani Crvene armije u Ukrajini 1943. te u Slova?koj 1944. i ?e?koj 1945.

Nakon rata postaje ministar obrane (1945. ? 1950.). Nakratko je uhi?en potkraj 1952. Nakon destaljinizacije, postaje na?elnik Vojne akademije (1955. ? 1958.). Budu?i da je od 1948. neprekidno bio zastupnik u Narodnoj skup?tini i da je u javnosti u?ivao velik ugled, nakon ostavke Antonina Novotnog 1968. godine, a na prijedlog Alexandera Dub?eka , izabran je za predsjednika ?ehoslova?ke. Podupirao je reformske postupke novoga vodstva Komunisti?ke partije, nakon slamanja pra?koga prolje?a nije htio formirati novu vladu. Ostao na du?nosti predsjednika do 1975. (ponovno izabran 1973.), ali su mu ovlasti bile bitno smanjene.

Literatura [ uredi | uredi kod ]

• Op?a i nacionalna enciklopedija

Izvori [ uredi | uredi kod ]