State of Louisiana
Etat de Louisiane
|
|
| Nadimak:
Bayou State, Child of the Mississippi,
Creole State, Pelican State, Sportsman's Paradise,
Sugar State
|
|
| Glavni grad
|
Baton Rouge
|
| Najve?i grad
|
New Orleans
,
poslije uragana
Katrina
, vjerojatno
Baton Rouge
|
| Guverner
|
John Bel Edwards
(Demokratska stranka)
|
| Slu?beni jezik
|
engleski
i
francuski
|
| Povr?ina
|
134.382 km²
|
| -
kopno
|
112.927 km²
|
| -
voda
|
21.455 km²
|
| Stanovni?tvo (
2000.
)
|
| -
broj
|
4.496.334
|
| -
gusto?a
|
40//km²
|
| Progla?enje saveznom dr?avom SAD-a
|
| -
datum
|
30. travnja
1812.
|
| -
poredak
|
18.
|
| Vremenska zona
|
Central : UTC-6/-5
|
| Zemljopisna ?irina
|
29°N - 33°N
|
| Zemljopisna du?ina
|
89°W - 94°W
|
| ?irina
|
210 km
|
| Du?ina
|
610 km
|
| Visina
|
|
| -
najvi?a
|
163 m
|
| -
najni?a
|
-2,5 m
|
| Kratice
|
| -
po?tanska
|
LA
|
| -
ISO 3166-2
|
US-LA
|
| Internetska stranica
|
www.louisiana.gov
|
Louisiana
(
francuski
:
Louisiane
) je ju?nja?ka dr?ava u
Sjedinjenim Ameri?kim Dr?avama
. Glavni grad dr?ave je Baton Rouge, a najve?i grad je New Orleans.
Veliki dio isto?ne granice obilje?ava rijeka Mississippi. Louisiana je jedina ameri?ka dr?ava s politi?kim pododjeljcima nazvanim ?upama koje su ekvivalentne ?upanijama.
Louisiana i
Aljaska
su dvije od 50 ameri?kih dr?ava koje nisu podijeljene po okruzima (counties), a u slu?aju Louisiane to je ?upa, to?nije civilna ?upa, i nasljeđe su rimokatoli?kih francuskih i ?panjolskih kolonijalnih utjecaja. Godine 1803
Orleans Territory
(kasnija Louisiana) podijeljen je na 12 okruga da bi tek 1807. bila podijeljena na 19 ?upa. Izvornih 19 ?upa su bile: Ascension, Assumption, Avoyelles (po plemenu
Avoyel
), Concordia, Iberville, Lafourche, Natchitoches, Orleans, Ouachita (po plemenu
Ouachita
), Plaquemines, Pointe Coupee, Rapides, St Bernard, St Charles, St James, St John the Baptist, St Landry, St Martin i West Baton Rouge. Broj ?upa se kasnije pove?avao i nastajale su nove, viz.: (1808), Cameron, Catahoula; (1810): East Baton Rouge, Feliciana, St Helena, St Tammany; (1811): Biloxi (po plemenu Biloxi), Pascagoula (po plemenu Pascagoula), St Mary i Warren; (1819): Washington; (1822): Terrebonne; (1823): Lafayette; (1824): East Feliciana, West Feliciana; (1825): Jefferson; (1828): Claiborne; (1832): Livingston; (1838): Caddo (po plemenu Caddo), Caldwell, Carroll, Madison; (1839): Union; (1840): Calcasieu; (1843): Bossier, DeSota, Franklin, Sabine, Tensas; (1844): Morehouse, Vermilion; (1845): Jackson; (1848): Beauregard; (1852): Winn; (1868): Iberia, Richland, Tangipahoa (po plemenu Tangipahoa); (1869): Grant; (1871): Red River, Vernon, Webster; (1873): Lincoln; (1877): East Carroll, West Carroll; (1886): Acadia; (1908): LaSalle; (1910): Evangeline; i posljednje 3 (1912): Allen, Bienville i Jefferson Davis, nastale od dijelova ?upe Calcasieu.
Louisiana se danas sastoji od 64 ?upe (parishes)
Prastanovnici Louisiane su Indijanci iz vi?e etnolingvisti?kih porodica, to su:
Attacapan
,
Chitimachan
,
Adaizan
,
Caddoan
i
Muskhogean
. Domoroda?ka plemena Louisiane su:
Acolapissa
,
Adai
,
Atakapa
,
Avoyel
,
Bayogoula
,
Chawasha
,
Chitimacha
,
Mugulasha
,
Natchitoches
(
Doustioni
,
Natchitoches
,
Ouachita
,
Yatasi
),
Okelousa
,
Opelousa
,
Quinipissa
,
Taensa
,
Tangipahoa
,
Washa
,
-
Rijeka Calcasieu, nizvodno od Lake Charlesa, Louisiana
-
Rijeka Calcasieu, nizvodno od Lake Charlesa, Louisiana
| Okruzi savezne dr?ave Louisiana
|
|---|
| |
|