Louis-Ferdinand Destouches , poznatiji pod pseudonimom Louis-Ferdinand Celine , ( 27. svibnja 1894. ? 1. srpnja 1961. ), francuski lije?nik i pisac, poznat po romanu Putovanje nakraj no?i .

?ivotopis [ uredi | uredi kod ]

Louis-Ferdinand Destouches rođen je 27. svibnja 1894. u gradu Courbevoie, nedaleko od Pariza . Otac mu je (kao i djed) zavr?io studij knji?evnosti dok mu je majka bila trgovkinja. Obitelj mu je pripadala ni?oj građanskoj klasi. Djetinjstvo je proveo u Parizu gdje se i ?kolovao; radi usavr?avanja za posao trgovca, neko vrijeme je proveo i u Njema?koj i Engleskoj .

1912. dragovoljno odlazi u vojsku; 1914. godine je imao ?in konji?kog do?asnika. Iste godine je te?ko ranjen u ruku za ?to je dobio odlikovanje. Nesposoban za nastavak vojni?ke slu?be radi razne druge poslove. 1915. se zapo?ljava u uredu za putovnice u Londonu gdje se ?eni Francuskinjom Suzanne Nebout; ubrzo je napu?ta, a brak nikada nije ni registriran u francuskom konzulatu. Nakon toga putuje u Kamerun kao zaposlenik ?umarske kompanije. 1918. godine, iscrpljen od malarije i dizenterije, vra?a se u Francusku. Sljede?e godine se ?eni Edith Follet s kojom ima k?i Collete. 1920. upisuje Medicinski fakultet , a doktorsku titulu stje?e 1924. Bavi se znanstvenim radom i otvara privatnu lije?ni?ku ordinaciju. Nakon nekog vremena napu?ta obitelj i zapo?ljava se kao lije?nik u Dru?tvu naroda . Mnogo putuje, boravi u Africi , istra?uje radne uvjete u Fordovoj tvornici u Detroitu.

S ameri?kom plesa?icom Elisabeth Craig, 1928. godine, vra?a se u Francusku; u Parizu otvara privatnu ordinaciju. 1932. pod pseudonimom Celine (krsno ime bake) objavljuje roman Putovanje nakraj no?i koji do?ivljava prili?an uspjeh. Sljede?e godine ga Elisabeth napu?ta, a on je kasnije pronalazi u Kaliforniji, udanu za ?idovskog odvjetnika. I dalje mnogo putuje. 1935. u Parizu upoznaje 23-godi?nju plesa?icu, Lucette Almanzor, s kojom se kasnije ?eni i ostaje do kraja ?ivota.

1936. objavljuje roman Smrt na po?ek , također dobro prihva?en od publike. Iste godine putuje u Sovjetski Savez , a zbog nezadovoljstva neuspjelim putovanjem i staljinisti?kim sustavom pi?e antikomunisti?ki pamflet Mea culpa . U napetom predratnom ozra?ju nastavlja s objavljivanjem pacifisti?kih i antisemitskih pamfleta u kojima tvrdi da je novi rat dio judeo-marksisti?ke urote ( Trice za jedno krvoproli?e i ?kola za le?eve ). Celineov antisemitizam je, dodu?e, predmet sporova jer je etiketu "?idov" autor bio sklon lijepiti svakome, pa i samom Hitleru, a i op?enito je bio sklon mizantropiji . Zbog izno?enja ovakvih stavova jo? prije rata je do?ivljavao razne neugodnosti.

Po?etak rata do?ekao je kao lije?nik na francuskom bojnom brodu, kasnije je nastavio s lije?enjem francuskih izbjeglica, a radio je i u poliklinici u Bezonsu. 1943. objavljuje roman Guignol's band . Iako nije bio posebno povezan s okupatorima, a ekstremnoj desnici je smetao njegov pacifizam, među pripadnicima Pokreta otpora je smatran izdajnikom i kolaboracionistom. Da bi izbjegao predviđenu kaznu, po?etkom savezni?kih operacija sa ?enom bje?i u Njema?ku. U bijegu se pridru?uje ?lanovima i prista?ama vi?ijevske vlade te usput poma?e njihovim ranjenicima. Kroz razorenu Njema?ku se uspio probiti do Danske , gdje je ve? prije smjestio svoju u?teđevinu.

Od Danske je ve? krajem 1945. zatra?eno Celineovo uhi?enje i izru?enje. Vlasti su ga uhitile i 14 mjeseci je proveo u danskim zatvorima nakon ?ega je pu?ten zbog lo?eg zdravlja. Vrijeme je provodio sa ?enom u maloj kolibi na balti?koj obali. 1950. je u Francuskoj osuđen na godinu dana zatvora i konfiskaciju imovine. Mnogi intelektualci anga?iraju se da bi mu pomogli. 1951. dobiva amnestiju i sa ?enom se vra?a u Francusku. Opet otvara privatnu ordinaciju nedaleko od Pariza, ?ivi vrlo povu?eno i nastavlja s pisanjem. Njegove radove objavljuje vode?a izdava?ka ku?a Gallimard iako u javnosti nisu dobro primljeni. Umro je 1. srpnja 1961.

Djela [ uredi | uredi kod ]

• ?ivot i djelo Philippea Ignacea Semmelweisa ( La vie et l'oeuvre de Philippe-Ignance Semmelweiss , 1924.) ? doktorska disertacija
• Putovanje nakraj no?i ( Voyage au bout de la nuit , 1932.)
• Smrt na po?ek ( Mort a credit , 1936.)
• Mea culpa (1936.)
• Trice za jedno krvoproli?e ( Bagatelle pour un massacre , 1937.)
• ?kola za le?eve ( l'Ecole des cadavres , 1938.)
• les Beaux Draps’’ (1941.)
• Guignol's Band (1944.)
• Casse-pipe (1949.)
• Vilinske ?arolije za neki drugi put ( Feerie pour une autre fois 1952.)
• Normance / Feerie II (1954.)
• Za dvorcem dvorac ( D'un chateau l'autre , 1957.)
• Sjever ( Nord , 1960.)
• Guignol's band II / Le pont de Londres (1964.)
• Rigodon (1969.) ? postumno izdanje