Lena

Park prirode stupovi Lene
	Svjetska ba?tina ? UNESCO
Dr?ava	Rusija
Godina uvr?tenja	2012. (36. zasjedanje)
Vrsta	Prirodno dobro
Mjerilo	vii
Ugro?enost	?
Poveznica	UNESCO:1299
Koordinate	60°40′N 127°0′E / 60.667°N 127.000°E
	Stupovi Lene

Lena
	rijeka
	Lena kod Jakutska
	Porje?je Lene
Polo?aj
Dr?ave	Rusija
Naselja	Ust-Kut, Kirensk, Lensk, Olekminsk, Jakutsk, Sangar
Fizikalne osobine
Duljina	4472 km
Povr?ina porje?ja	2.500.000 km 2
Istjek
• Prosje?ni	Laptevsko more ; prosjek 17.000 m 3 /s ; maksimum 200.000 m 3 /s ; minimum 366 m 3 /s ; drugdje ; Kirensk 480 m 3 /s ; Vitim 1.700 m 3 /s ; Olekminsk 4.500 m 3 /s ; Pritok Viljuj 12.100 m 3
Plovna od ? do	Od u??a do Ka?uga. Ve?i dio godine zaleđena.
Tok rijeke
Izvor	Bajkalske planine, Irkutska oblast, Rusija
• Nad. vis.	1640 m
• Koord.	53°56'8"N, 108°5'31"E
U??e	Delta Lene, Arkti?ki ocean, Laptevsko More. (Delta)
• Koord.	72°24'42,8"N, 126°41'4,9"E
Slijev	Arkti?kooceanski
Ulijeva se u	Laptevsko more

Lena ( rus . Лена ) je rijeka u Rusiji . S du?inom od 4472 km deseta najdu?a rijeka na svijetu i deveta po volumenu vode. Najisto?nija od tri velike rijeke arkti?kooceanskog slijeva, uz Ob i Jenisej . Porije?je Lene obuhva?a ve?i dio isto?nog Sibira .

Opis [ uredi | uredi kod ]

Lena izvire ju?no od Srednjosibirske visoravni, na nadmorskoj visini od 1640 metara u Bajkalskim planinama, 7 km od istoimenog jezera . Velikim deltastim u??em (oko 30.000 km ²^[3]) ulijeva se u Laptevsko more . Porje?je obuhva?a oko 2.500.000 km ². va?ni su pritoci Vitim, Olekma, Aldan, i Velpij. Plovna do Ust'-Kuta; za manje brodove do Ka?uge. Lena je glavni prometni put u rudama bogatoj Jakutiji . U nizinskom podru?ju zaleđena kraja listopada do po?etka lipnja; u gornjem toku od po?etka studenog do svibnja. Re?im je nivalnopluvijalni. Kolebanje između najvi?eg i najni?eg vodostaja iznosi u donjem toku 20 m, a u gornjem do 8 m. Glavna pristani?ta: Ka?uga, ?igalovo, Osetrovo, Kirensk, Vitim, Olekminsk, Jakutsk , ?igansk, Bulun i Tiksi. Lena s pritocima ima znatan hidroenergetski potencijal. Vode Lene bogate su ribom.

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Ve?ina istra?iva?a smatra da je naziv rijeke vu?e porijeklo od originalnog naziva naroda Evenki Elyu-Ene , u prevodu "velika rijeka". Prije ruskog naseljavanja podru?ja, najbrojniji lokalni narodi bili su Jakuti , nastanjeni u srednjem toku između pritoka Aldan i Viluj, Evenki (također poznati kao Tunguzi), na velikom podru?ju gornjeg toka i nekoliko zajednica Evena u ni?em toku i podru?ju u??a. Ruska kolonizacija zapo?inje u prvoj polovici 17. stolje?a, isprva s kozacima u slu?bi utjecajnih ruskih obitelji, potom i regularnom vojskom. Kozaci su osnovali gradove Jakutsk (1642.) ^[4] i Lensk (1663.) ^[4] i Pokrovsk (1682.). ^[4] Obim Ruske populacije du?i niz desetlje?a ostao je ograni?en ve?inom na vojne utvrde i ka?njeni?ke kolonije. Baron Eduard Von Toll i Alexander von Bunge proveli su ekspediciju u podru?ju delte Lene i Novosibirskih otoka , za Rusku Carsku Akademiju Nauka 1885. godine. Istra?ili su deltu sa svojim brojnim rukavima koji utje?u u polarno more . 1886. istra?ili su Novosibirske otoke i rijeku Janu s pritocima. Za vrijeme jednogodi?njeg istra?ivanja pre?li su 25 000 km od kojih 4200 rijekama, provev?i geodetska mjerenja. Porast lokalnog stanovni?tva naglo je porastao na prelazu iz 19. u 20. stolje?e, te su u to doba osnovana mnoga naselja: Aldan 1923., ^[4] Njurba 1930., ^[4] Mirni 1955., ^[4] te rudarski grad Nerjungri 1975. ^[4] Smatra se da Vladimir Ilij? Uljanov svoj nadimak "Lenjin" duguje upravo rijeci Leni, ali postoje razne, uglavnom neutemeljene teorije o porijeklu tog imena: od znaka sje?anja na tamo?nji pogrom radnika u vrijeme carske Rusije , do sukoba s Georgijem Plehanovim koji je koristio nadimak "Volgin" u ?ast rijeke Volge , no u oba slu?aja ime Lenjin datira prije navedenih događaja.