Lappland
(
latinski
:
Lapponia
) je pokrajina u sjevernoj
?vedskoj
i dio je
Laponije
. Lappland pokriva gotovo ?etvrtinu ?vedske, ima 94.350 stanovnika
[1]
i najve?i gradovi su
Kiruna
(najve?i grad s 18.154 stanovnika),
Gallivare
,
Lycksele
i
Arvidsjaur
.
Finski Lappland
(
Lapin maakunta
) je bio dio Lapplanda, ali se podijelio nakon rata s
Rusijom
1809. godine.
Samiijska koliba kod Pareka
Povijest Lapplanda je zapravo zajedni?ka povijest ?vedskih ?upanija
Norrbotten
i
Vasterbotten
s kojima se Lappland povijesno preklapa. Iako je ovo podru?je naseljavao nomadski narod
Saami
, tijekom
srednjeg vijeka
smatrano je ni?ijom zemljom. Zbog toga su doseljenici pristizali uzvodno uz rijeke i morku obalu iz sva tri kraja -
Norve?ani
sa zapada,
?veđani
s juga i
Finci
s istoka (
Kveni
).
?vedski kraljevi su stolje?ima poku?avali kolonizirati i pokrstiti ovo podru?je, no danas usprkos velikoj razini asimilacije u ?vedsku kulturu, finske i saami manjine su odr?ale svoju kulturu i identitet. No,
Laponci
su uglavnom napustili svoju izvornu vjeru -
?amanizam
, i pokrstili se na
luteranizam
tijekom 17. i 18. stolje?a. Od 19. stolje?a ovo podru?je odlikuje
Laestadijanski luteranizam
koji je utemeljen na pokretu
pijetizma
i na?elima
moravske crkve
(kr??ansko jedinstvo, osobna
skru?enost
, misionarstvo i
glazba
).
Prirodni izvori iz Lapplanda (hidroenergija, drvo i minerali) su odigrali klju?nu ulogu u
industrijalizaciji
?vedske. Tako su i danas
rudarstvo
,
?umarstvo
i
hidroenergija
okosnica lokalnog gospodarstva. No, nezaposlenost je velika u Laaplandu i zbog toga veliki broj mladih emigrira u ve?e gradove na obali ili na jug ?vedske.
Krdo sobova u Lapplandu
Dio Lapplanda je upisan na popis mjesta svjetske ba?tine u Europi kao "Laponijsko podru?je" u kojemu se nalaze najstariji i najveli?anstveniji
nacionalni parkovi
sjeverne Europe. Tako je nacionalni park
Sarek
osnovan 1909. godine, a pokriva podru?je od 109.702 km²; pribli?no povr?ina
Portugala
. U njemu se nalazi i najvi?a planina Lapplanda, 2089 metara visoka
Sarektjahkka
. Krajolik Lapplanda je raznolik i svaki nacionalni park ima prepoznatljive odlike. Povijesni
geolo?ki
procesi se mogu prepoznati u
ledenja?kim
morenama
i promijenjivim vodenim tokovima. Ostali nacionalni parkovi su:
Ovo podru?je je veliko oko 940.00 km², ?to ga ?ini najve?om nedirnutom prirodom naseljenom
urođenicima
na svijetu, u ovom slu?aju to su
nomadski
narod
Saami
, poznati i kao Laponci (iako se ovaj naziv smatra uvredljivim). Svakog ljeta Saami vode svoja velika krda
sobova
prema planinama kroz izvrsno sa?uvani krajolik koji je danas ugro?en uvođenjem motornih vozila.
[2]
Oni koriste samo mali dio ovog podru?ja za ispa?u stoke, a ve?ina je prekrivena planinama, rijekama i jezerima, a koli?ine snijega zimi i ki?e ljeti su znatne.
U podru?je se obi?no ulazi kroz selo
Porjus
u kojemu se nalazi i informacijski centar.
-
Lapporten (Lapi-vrata)
-
Crkva u Lyckselu
-
Kebnekaise
-
Planina Ahkka (Stora Sjofallet)
-
Rijeka Rapadalen (
Sarek
)
-
Planina Pierikpakte iznad rijeke Rapaatno (NP Sarek)
-
Nacionalni park Padjelanta
-
Slap u nacionalnom parku Muddus
-
Crkva Karesuando u Kiruni
-
Nacionalni park Abisko zimi
Panorama jezera Tornetrask u Lapplandu