Lamborghini

Izvor: Wikipedija
Automobili Lamborghini S.p.A.
Lamborghini
Vrsta Societa Per Azioni
Osnovana 1963.
Osniva?(i) Ferruccio Lamborghini
Sjedi?te Sant'Agata-Bolognese, Italija
Sant'Agata-Bolognese, Italija
Predsjednik Stefan Winkelmann
Djelatnost(i) automobilska
Proizvodi sportski automobili i traktori
Broj zaposlenih oko 715
Holding tvrtka Audi AG
Web stranica http://www.lamborghini.com

Automobili Lamborghini S.p.A. [izgovor: ?lambor?giːni ], ili jednostavnije Lamborghini , talijanski je proizvođa? sportskih automobila vrhunskih performansi koji je smje?ten u malom talijanskom selu Svete Agate Bologneske u blizini Bologne . Lamborghini je danas poduze?e u vlasni?tvu njema?kog proizvođa?a Audi AG, koje je ustvari poduze?e u vlasni?tvu Volkswagena .

Talijansku tvrtku osnovao je 1963. godine poslovni ?ovjek Ferruccio Lamborghini ( 1916. ? 1993. ) koji je posjedovao uspje?nu tvornicu traktora , Lamborghini Trattori S.p.A.

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Traktor Lamborghinija

Uobi?ajena verzija pri?e koji je ispri?ao sin Ferrucia Lamborghinija, glasi da je Ferruccio Lamborghini oti?ao se sastati s Enzom Ferrarijem u tvornicu Ferrari kako bi se po?alio na kva?ilo Ferrarija 250 GT kojeg je posjedovao. [1] Ferrari ga je otjerao kazav?i mu da ubudu?e vozi traktore po?to ne zna voziti automobile. Lamborghini se vratio u svoju tvornicu, rastavio kva?ilo svojeg Ferrarija i vidio da je proizvođa? kva?ila za Ferrari isti kao i za njegove traktore. U svom skladi?tu prona?ao je rezervni dio koji je smatrao prikladnim i kada ga je ugradio, kvar je bio rije?en.

Ferruccio je odlu?io da ?e automobil imati V12 motor i zaposlio je talentiranog mehani?ara Giotta Bizzarrinija koji je prije radio na Ferrariju V12. Novi motor razvijao iznenađuju?ih 350 konjskih snaga . Automobil u koji postavljen motor dizajnirao je Franco Scaglione (Scaglione-Touring).

Lamborghini Diablo VT Roadster
Lamborghini Murcielago Roadster (2004.)

Ovaj Lamborghini 350GTV prototip javno se pojavio 1963. godine na Torinskom autosalonu. Prodaja proizvodnog modela poznatog kao 350GT po?ela je sljede?e godine s velikim uspjehom (preko 130 primjeraka). Rođen pod horoskopskim znakom bika , Ferruccio Lamborghini uzeo je bika kao oznaku za marku svog novog automobila.

Nakon 350GT slijedio je 400GT . Odli?na prodaja oba modela osigurala je tvrtki dovoljna sredstva za dizajniranje prvog superautomobila - legendarne Lamborghini Miure .

Premijeru u studenom 1965. godine na Torinskom autosajmu vodio je sam Ferruccio. Za manje od godine, u o?ujku 1966. godine potpun auto je predstavljen na ?enevskom autosalonu (u Torinu je predstavljen samo vanjski izgled). Automobil je nazvan prema poznatom treneru bikova za borbu, don Eduardu Miuri. Miura je bio potpuni uspjeh Lamborghinija. 111 ih je prodano 1967. i taj uspjeh je tvrtku potisnuo u mali svijet egzoti?nih proizvođa?a superautomobila. Zbog prelijepog izgleda i odli?nih performansi Miura je najcjenjeniji Lamborghini među skuplja?ima automobila.

Godine 1971. Lamborghini je predstavio neobi?ni LP500 Countach prototip. Naziv je dobio prema rije?i u talijanskom slengu koju koristi osoba koja je upravo vidjela lijepu ?enu. Proizvodnja je po?ela tri godine kasnije. Prototip je bio prvi automobil koji je zapo?eo Lamborghini tradiciju vrata koja se otvaraju okomito, zajedno s okomito postavljenim stra?njim usisncima zraka. Kori?ten je isti ?etverolitreni V12 motor.

Godine 1972. tvrtka je do?ivjela krizu. Velika narud?ba traktora za Ju?nu Ameriku je poni?tena, ?ine?i beskorisnom nadogradnju pogona koji je Lamborghini u?inio o?ekuju?i porast proizvodnje. Gubitak sredstava prisilio je Ferruccia da proda dio svojeg udjela u tvornici traktora, koji je preuzeo Fiat . Na koncu je proizvodnje traktora preuzeo SAME ( Same Deutz-Fahr ). Traktori Lamborghini se prodaju i danas kao dio SAME Deutz-Fahr Group.

Kroz 70-te prodaja Countacha dr?ala je tvrtku na ?ivotu. Uskoro je dio koji se bavio proizvodnjom automobila postao samodostatan i profitabilan. Lamborghini je prodao ostatak svojeg udjela u tvrtki ?vicarskim investitorima. Umro je u velja?i 1993. godine u starosti od 76 godina.

Naftna kriza sedamdesetih smanjila je prodaju sna?nih automobila. Posljedica toga je bila smanjenje prora?una Lamborghinija i problemi nabave dijelova. Nakon narud?be, na isporuku automobila se ?ekalo dvije godine ?to je smetalo kupcima. Isto tako, Lamborghiniji nikada nisu sudjelovali na utrkama i nikada nisu bili potpuno usavr?eni. Tvrtka je dobila glas da izrađuje igra?ke za bogata?e, dok Ferrari , Porsche i Maserati stvaraju zapa?ene karijere u svijetu automobilskih utrka .

Od samoga po?etka automobili su imali stalne i skupe kvarove. U sedamdesetim su stvari postale vrlo te?ke kada su auti morali pro?i testove ispusta ispu?nih plinova u SADu . Svi ti faktori pridonijeli su padu tvrtke. Kao i mnogi drugi egzoti?ni talijanski automobili, kvaliteta konstrukcije i dijelova je vrlo ?esto bila lo?a. 1978. Lamborghini je proglasio bankrot. Talijanski sud je zadu?en da pronađe kupca i bra?a Mimran iz ?vicarske preuzeli su tvrtku. 1980-ih pod novim vodstvom stvari su za tvrtku krenule nabolje.

U iznenadnom preokretu tvrtka je prodana Chrysler korporaciji. U to vrijeme je Lamborghini radio na Countachevom nasljedniku Diablu . Tom projektu Chrysler je pridodao svoje neiscrpne resurse, pridonio dizajnu, smanjio koli?inu ispu?nih plinova sukladno normama i uveo nove proizvodne tehnike. Rezultat je bio jo? jedan uspjeh za tvrtku. Lamborghini Diablo postao je slavan kao i njegovi prethodnici i ponovno je proizvođa?a bio na vrhuncu.

1994.g . Chrysler je bio primoran prodati Lamborghini indonezijskoj investicijskoj grupi koju je vodio Tommy Suharto . Do prodaje je do?lo zbog lo?ih ekonomskih okolnosti za Chrysler, istih koje su u kasnim devedesetima primorale indonezijske vlasnike da ponovno prodaju tvrtku. Njema?ka automobilska tvrtka Audi AG postao je zainteresiran za tvrtku i u nizu kompleksnih transakcija postala je 1998. godine jedini vlasnik Lamborghinija.

Posljednji vlasnik Lamborghinija sna?no je utjecao na dizajn zadnjeg superautomobila dana?njeg Murcielaga.

Lamborghinijevi modeli danas su među najsna?nijim, najskupljim i najekskluzivnijim serijski proizvedenim automobilima na cesti. Razni Lamborginijevi modeli imaju razli?ite ekskluzivne zna?ajke kao ?to su karbonski krov, high-tech V10 motor, i stilske zna?ajke potpisane od strane imena kao ?to su Franco Scaglione , Touring of Milan , Zagato , Mario Marazzi , Bertone , ItalDesign i Marcello Gandini .

Vlasnici [ uredi | uredi kod ]

Lamborghini je imao mnoge vlasnike:

Modeli [ uredi | uredi kod ]

Godina proizvodnje Model Broj proizvedenih
automobila
Snaga [kW/ks] V max [km/h] 0?100-km/h-
[s]
Slika
1964.?1967. Lamborghini 350GT 135 206/360 250?280 6,8
1966.?1968. Lamborghini 400GT 23
250 kao 2 + 2
235/320 270 6,4
1966.?1973. Lamborghini Miura 275
338 kao S
150 kao SV
235?309/320?420 274?295 5,5?6,8
1968.?1970. Lamborghini Islero 155 kao 400 GT
75 kao 400 GTS
235?257/320?350 260?265 6,2
1968.?1978. Lamborghini Espada 176 kao S1
578 kao S2
472 kao S3
257/350 245 6,5
1970.?1976. Lamborghini Jarama 177 kao 400 GT
150 kao 400 GTS
257?268/350?365 245?270 5,9?6,8
1974.?1990. Lamborghini Countach 1 kao LP500
157 kao LP400
237 kao LP400S
321 kao 5000S
610 kao 5000SQV
657 kao 25°Anniversario
260?335/353?455 275?330 4,2?5,9
1975.?1979. Lamborghini Urraco 21 kao P111
66 kao P200
520 kao P250
205 kao P300
134?195/182?265 215?260 5,5?7,1
1976.?1981. Lamborghini Silhouette 55 kao P118 189/260 250 7,0
1981.?1988. Lamborghini Jalpa 420 kao P350 187/255 248 6,5
1982.?1993. Lamborghini LM002 301 335/455 223 8,2
1990.?2001. Lamborghini Diablo 873 kao 2wd
140 kao GT
30 kao GTR
466 kao VT Roadster
150 kao SE30 und 17 kao Jota
346 kao SV
31 kao SVR
529 kao VT
260 kao 6.0
42 kao 6.0 SE
362?434/492?590 325?338 3,5?4,1
2001. ? 2010. Lamborghini Murcielago Murcielago
Murcielago Roadster
Murcielago LP640
Murcielago LP640 Roadster
Reventon
Murcielago LP670-4 SV
Ukupno 4099
426?493/580?670 320?342 3,2?3,8
od 2003. Lamborghini Gallardo Gallardo
Gallardo Spyder
Gallardo Superleggera
Gallardo Nera
Gallardo LP560-4
Gallardo LP560-4 Spyder
Gallardo LP550-2 Valentino Balboni
Gallardo LP570-4 Superleggera
Gallardo LP570-4 Spyder Performante
Gallardo LP570-4 Super Trofeo Stradale
368?419/500?570 309?325 3,4?4,3
od 2011. Lamborghini Aventador Aventador
515/700 350 2,9

Najpoznatiji modeli Miura, Diablo i Murcielago smatraju se najpo?eljnijim automobilima danas i najzaslu?niji su za slavu tvrtke. Trenutna ponuda (2007. godine) sastoji se od Murcielaga LP640, i Murcielaga LP640 Roadster i manjeg i jeftinijeg Gallarda i Gallarda Spyder. Svi su dvosjedi sa sredi?nje smje?tenim motor i pogonom na sva ?etiri kota?a. Stil je najve?im dijelom zasluga Luc Donckerwolkea. Budu?i modeli ?e mo?da obuhvatiti Gallardo s pogonom na zadnje kota?e i SUV u smislu LM002. Dizajn na sljede?im modelima ?e potpisati Walter de'Silva koji je dizajnirao 2006 Miura koncept i zamijenio je Luc Donckerwolkea na ?elu Centro Stile Lamborghini, odjelu za dizaj unutar Lamborghinija.

Gallardo Special Edition sli?an je Gallardu. Imaju isti motor i ovjes, ali se razlikuju u vanjskom izgledu: cijeli krov je na?injen od stakla.

Trka?i modeli [ uredi | uredi kod ]

Ferrucio Lamborghini postavio je pravilo da Lamborghini ne?e ulaziti u svijet utrka. Smatrao je da bi takav program bio prezahtjevan i preskup za tvrtku. Posljedi?no tome niti jedan automobil za utrke nije napravljen za vrijeme njegove uprave tvrtkom.

1972.g . nakon ulaska Fiata u tvrtku, upravljnje je pruzeo Rosetti, i Lamborghini je dogovorio suradnju s BMWom za proizvodnju trka?eg automobila u dovoljnoj koli?ini za homologaciju. Lamborghini ipak nije uspio odraditi svoj dio dogovora i na kraju je automobil razvijen u BMW Motorsport Division pod oznakom BMW M1.

1986.g . Lamborghini je razvio model QVX za natjecanje u prvenstvu Grupe C. Jedan automobil je napravljen, ali je zbog nedostatka sponzorstva propustio ?itavu sezonu. QVX se natjecao sam u jednoj utrci koja nije bila dio prvenstva. 1986. godine Southern Suns utrka duga 500km u Kyalamiu u Ju?noafri?koj Republici , a autombilom je upravljao Tiff Needell. Iako je automobil bolje zavr?io nego ?to je po?eo, nije se uspjelo prona?i sponzore i program je otkazan. [2]

Lamborghini je bio dobavlja? motora za utrke Formule 1 za sezone od 1989. do 1993. Dobavljao je motore za mom?adi Larousse , Ligier , Lotus , Minardi i "Lamborghini" mom?adi koja ustvari nije bila mom?ad tvrtke. Kasnije 1991. godine Lamborghini motor Formule 1 kori?ten je u sportskom automobilu prvenstva Skupine C u mom?adi Konrad KM-011. Međutim nakon nekoliko utrka projekt je obustavljen. Isti motor ozna?en kao Chrysler, tada materinske tvrtke Lamborghinija testiran je od strane mom?adi McLaren pred kraj sezone 1993. Motor je bio razmatran za sezonu 1994, ali je mom?ad odustala od pregovora i odabrala Peugeot motor, iako je prema glasinama Ayrton Senna bio dou?evljen performansama motora.

Dvije verzije trka?eg modela Diabla su napravljena za Diablo Supertrofej (svi automobili u utrci su isti model), utrku koja se odr?avala od 1996.g. do 1999.g. U prvoj godini utrkivanja, kori?ten je model Diablo SVR, dok je ostale tri godine kori?ten Diablo 6.0 GTR. [3] [4]

Lamborghini je razvio Murcielago R-GT kao proizvođa?ki trka?i automobil za natjecanje FIA GT prvenstvo, Super GT prvenstvo i Ameri?ku Le Mans seriju u 2004. godini. Najbolja pozicija na utrci u FIA GT prvenstvu osvojeno je na po?etku prvenstva u Valenciju gdje je automobil u mom?adi Reiter Engineering zavr?io tre?i. [5] [5] U Super GT prvenstvu na stazi u Suzuka automobil je pobijedio u otvaraju?oj rundi (mom?ad Japan Lamborghini Owners Club).

GT3 verziju Gallarda razvio je Reiter Engineering. [6]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. Arhivirana kopija . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 17. svibnja 2006 . Pristupljeno 1. o?ujka 2009. journal zahtijeva |journal= ( pomo? ) CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu ( link )
  2. Arhivirana kopija . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 24. lipnja 2009 . Pristupljeno 1. o?ujka 2009. journal zahtijeva |journal= ( pomo? ) CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu ( link )
  3. Arhivirana kopija . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 2. o?ujka 2010 . Pristupljeno 1. o?ujka 2009. journal zahtijeva |journal= ( pomo? ) CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu ( link )
  4. Arhivirana kopija . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 2. o?ujka 2010 . Pristupljeno 1. o?ujka 2009. journal zahtijeva |journal= ( pomo? ) CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu ( link )
  5. a b Arhivirana kopija . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 23. travnja 2009 . Pristupljeno 1. o?ujka 2009. journal zahtijeva |journal= ( pomo? ) CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu ( link )
  6. Arhivirana kopija . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 10. lipnja 2010 . Pristupljeno 1. o?ujka 2009. journal zahtijeva |journal= ( pomo? ) CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu ( link )

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedni?kog poslu?itelja
Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Lamborghini