Kult li?nosti

Kult li?nosti ili kult osobnosti javno je nekriti?ko isticanje i obo?avanje jedne osobe kao nepogrje?ivog politi?kog vođe dru?tvenog napretka.

Kult li?nosti ?esto nalikuje na religiju zamjenjuju?i obo?avanje dru?tva prema ?velikom vođi“ dr?ave.

Oblici kultova li?nosti su karakteristi?ne za mnoge diktature , ali mogu postojati i u demokratskim sustavima. Razli?iti kultovi li?nosti su postojali primjerice u fa?istickoj Italiji Benito Mussolinija , nacionalsocijalisti?koj Njema?koj Adolf Hitlera , realsocijalisti?kim diktaturama poput Rumunjske , Sovjetskoga Saveza ili Jugoslavije te u Juche diktaturi u Sjevernoj Koreji ).

Izraz je prvi put upotrijebio Nikita Hru??ov u izvje?taju na zatvorenoj sjednici 20. kongresa Komunisti?ke stranke Sovjetskog Saveza (1956.), u kojemu je apologiju Josifa Visarionovi?a Staljina i cijeli sustav politi?kih, propagandnih i represivnih mjera koji se tom apologijom slu?io osobito tijekom posljednja dva desetlje?a Staljinove vlasti ozna?io kao kult li?nosti. To doba je također nazvano "razdobljem kulta li?nosti". U opisu navedenoga navođeni su: zloupotreba vlasti, odmazde protiv politi?kih protivnika, koje su uklju?ivale i njihovo uni?tenje, partijske ?istke , masovno deportiranje "neprijatelja naroda", ?esto i posve neupu?enih građana. Sve te zlouporabe, golemih razmjera i posljedica, trebale su, uz falsifikate o povijesnim događajima i Staljinovoj ulozi u njima, osigurati nesmetano provođenje Staljinove samovoljne vlasti. Kult li?nosti se diferencirao kao poseban oblik autokratske vladavine koja se temelji na posvema?noj birokratizaciji dru?tvenog i politi?kog ?ivota.

Kult li?nosti Josipa Broza Tita u SFRJ [ uredi | uredi kod ]

Komunisti su i nakon smrti Josipa Broza Tite nastavili Titov kult li?nosti . Politi?ki ?ivot odvijao se pod parolom "Poslije Tita Tito". Poja?ana je ideolo?ka dimenzija u osnovno?kolskom i srednjo?kolskom obrazovanju kvizom " Titovim stazama revolucije " pri ?emu su pobjednicima osiguravane nagrade i prednost pri dobivanju potpora i upisima na fakultete. U medijima i na javnim priredbama isticana je zakletva " Dru?e Tito, mi ti se kunemo ". Dan 25. svibnja slavljen je kao " dan mladosti " s raznim ritualima iskazivanja obo?avanja. Onaj tko je uspio javno pokazati vi?e po?tovanja ili odanosti liku i djelu Tita nametao se za neku vrstu njegova poslanika. Trend titoizma prepoznali su pored komunisti?kih funkcionera i lokalni karijeristi te nezaposleni omladinci koji su hodo?astili pje?ice na njegov grob da bi na povratku od mjesnih komiteta tra?ili pravo na posao ili neku drugu vrstu prava odnosno nagrade za pravovjernost. ^[1]

Karakteristike kulta li?nosti [ uredi | uredi kod ]

pretjerana pokornost osoba prema vođi
nekriti?nost prema iskazima vođe
opasnost za ?ivot i zdravlje i disidenta , uhi?enja, ili "nestanaci" re?imskih kriti?ara
pretjerana prisutnost slika i slogana na primjer u privatnim domovima, ?kolama i tvrtkama, kao i u svim medijima
ozna?avanje javnih objekata, ?kola, ulica, trgova, ?portskih objekta, gradova, u skladu s vođom (npr. Staljingard, Titograd, Titov Veles, Trg Mar?ala Tita...)
?esto apsurdne korelacije između osoba u raznim sferama ?ivota i velikog vođe.

Na kraju vladavine dikatature obi?no se događa obrat: slijede preimenovanja ulica i gradova te uklanjanje slika i spomenika iz javnosti.