한국   대만   중국   일본 
Kuber ? Wikipedija Prijeđi na sadr?aj

Kuber

Izvor: Wikipedija
Dodaj infookvir " monarh ".
( Primjeri uporabe predlo?ka )

Kuber (Kuver), vladar Sermezijanaca u drugoj polovici 7. stolje?a . Otac mu je bio Kubrat , pripadnik klana Dulo koji je u prvoj polovici 7. stolje?a kod Azovskog mora osnovao entitet koji su kasniji bizantski kroni?ari nazivali " Stara Velika Bugarska ". [1] Kuber je imao bra?u Asparuha , Batbayana , Kotraga , i vjerojatno Altseka .

Povijesni izvori [ uredi | uredi kod ]

Izvori o Kuberu su malobrojni. Najkonkretnije podatke donosi druga od ?est homilija u drugoj knjizi ?udesa svetog Demetrija , hagiografskom tekstu sastavljenom devedesetih godina 7. stolje?a. [2] Prema njoj, Avari su pri povratku s neuspje?nog pohoda na Bizant zarobili veliki broj ljudi. Odveli su ih na podru?je oko Dunava gdje su se pomije?ali s Avarima i Protobugarima u zaseban narod pod imenom Sermezijanci (od imena grada Sirmija ). Nakon ?ezdeset godina, odvajaju se od Avara i pod Kuberovim vodstvom odlaze u Makedoniju . Kuber je zatim poku?ao osvojiti Solun tako da je svog vojskovođu Maura poslao u grad da uvjeri Solunjane kako je pre?ao na njihovu stranu. Zatim je Kubera s vojskom trebao pustiti u grad. No, kako tvrde ?udesa , intervencijom sv. Demetrija u Solun sti?e admiral Sisinije i sprje?ava Kuberov i Maurov naum.

Tvrdnje iz druge knjige ?udesa svetog Demetrija potvrđuju materijalni nalazi. Poznat je Maurov pe?at na kojem se on spominje kao patricij i arhont Sermezijanaca i Protobugara. [3] Također postoji pe?at Tarasija, hipatusa i arhonta Kuberijanaca. [4]

Historiografija [ uredi | uredi kod ]

Vjekoslav Klai? je Kubera smatrao hrvatskim knezom u Panoniji koji se 758. odvojio od Avara. [5] Ta interpretacija je kronolo?ki neto?na jer su podaci o Kuberu zapisani pedesetak godine prije navodnih događaja o kojima pi?e Klai?. Tuma?enje prema kojem je Kuber hrvatski knez tipi?no je za hrvatsku historiografiju 19. stolje?a . Tada se podrazumijevalo da su Hrvati naseljavali Podunavlje jo? od 7. i 8. stolje?a . Stoga su svi vladari koji su se javljali na tom prostoru u ranom srednjem vijeku smatrani Hrvatima, npr. Sermo ( 1018. ). [6]

Kasnija hrvatska historiografija Kubera je ?esto isticala pri razmatranjima bugarskog utjecaja u etnogenezi Hrvata, prvenstveno jer je bio sin Kubrata kojeg se ponekad izjedna?ava s Krovatosom. [7] Prema određenim mi?ljenjima, Kuber je identi?an Porfirogenetovom Hrvatu, jednom od petero bra?e i sestara koji dovode Hrvate u Dalmaciju. Toj teoriji u prilog bi i?la ?injenica da se nakon Kubera javlja arhont Kuberijanaca. To zna?i da je određena skupina sebe identificirala Kuberovim imenom, jednako kao ?to su se, prema Porfirogenetu, Hrvati identificirali imenom jednog od petero bra?e. Druga podudarnost između Kubera i Porfirogenetovog Hrvata je ta su obojica imali ?etvero bra?e. S druge strane, dio povjesni?ara odbacuje ikakve veze između Kubera i Hrvata, a samim time i Kubrata/Krovatosa. [8]

Vidi [ uredi | uredi kod ]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. ↑ U. Fiedler, "Bulgars in the Lower Danube region: A survey of the archaeological evidence and of the state of current research". U Florin Curta i Roman Kovalev. The Other Europe in the Middle Ages: Avars, Bulgars, Khazars, and Cumans . Leiden: Brill, 2008., str. 152
  2. ↑ P. Lemerle, Les plus anciens recueils des Miracles de Saint Demetrius et la penetration des Slaves dans les Balkans, vol. I. Paris: Editions du Centre National de la Recherche Scientifique, 1979., str. 222-234.
  3. ↑ K. Petkov, The voices of medieval Bulgaria, seventh-fifteenth century the records of a bygone culture . Leiden: Brill, 2008., str. 1-2.
  4. ↑ K. Petkov, The voices of medieval Bulgaria, seventh-fifteenth century the records of a bygone culture . Leiden: Brill, 2008., str. 2.
  5. ↑ V. Klai?, Povijest Hrvata: od najstarijih vremena do svr?etka XIX stolje?a. Knj. 1. Zagreb: L. Hartman, 1899., str. 42
  6. ↑ O Sermu i interpretaciji ?ime Ljubi?a kriti?ki je pisao S. Antoljak. Hrvatska historiografija . Zagreb: Matica Hrvatska, 2004. str. 434-435. O sve u?estalijem mi?ljenju prema kojem je Sermo iskrivljeno ime grada Sirmija, a ne ime stvarne povijesne osobe vidi A. Madgearu, Byzantine Military Organization on the Danube, 10th-12th Centuries , Leiden: Brill, 2013.,str. 56
  7. ↑ L. Margeti?, Dolazak Hrvata - Ankunft der Kroaten . Split: Knji?evni krug, 2001., str. 25-26.
  8. ↑ Op?iran opis historiografskih prijepora i detaljnu analizu vrela vidi kod L. Margeti?, Dolazak Hrvata - Ankunft der Kroaten . Split: Knji?evni krug, 2001., str. 200-216

Literatura [ uredi | uredi kod ]

Dobavljeno iz " https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kuber&oldid=6360430 "