Kroatistika
(
njem.
:
Kroatistik
;
lat.
:
Croatistica
) je
znanost
koja se u prvom redu bavi
hrvatskim jezikom
i
hrvatskom knji?evno??u
, dok se Fakultet hrvatskih studija (kroatologija) uz navedeno bavi primarno sustavom prou?avanja
hrvatske kulture
.
Dio je (
slavisti?kog
)
jezikoslovlja
.
Kroatisti?ki studiji, kroz povijest organizirani na razli?ite na?ine, neprekinuto traju od osnutka
Sveu?ili?ta u Zagrebu
.
[1]
Nastanak kroatisti?kog odsjeka na zagreba?kom sveu?ili?tu povezan je sa izu?avanjem slavenske filologije koja je na Filozofski fakultet uvedena pri osnivanju dakulteta 1874. godine.
[1]
Dolaskom ?e?kog slaviste Leopolda (Lavoslava) Geitlera (dotada docent
Karlovog sveu?ili?ta u Pragu
), Sveu?ili?te je dobilo prvog profesora slavistike koji je u nepunih jedanaest godina odr?ao dvadeset i jedan kolegij iz slavenske filologije i poredbene gramatike indoeuropskih jezika.
[1]
Geitlerovi kolegiji po prvi su put kroatistiku u?inili sveu?ili?nom disciplinom i to kolegij “
Oblici jezika hrvatskoga sa stajali?ta sravnjuju?ega
” i “
Glasoslovje starobugarsko (tj. stsl.) i hrvatsko
”.
[1]
Po?etkom 1875/76.
Katedra za hrvatski ili srpski jezik i knji?evnost
odijeljenja je od
Slavisti?ke katedre
.
[1]
Na prijelazu stolje?a u okviru slavistike sve vi?e se po?inju emancipirati posebne nacionalne filologije, prvenstveno ruska, a uz nju i polonistika, bohemistika i druge.
[2]
Kroatistika se u isto vrijeme nastavlja razvijati u okviru
jugoslavistike
ili
serbokroatistike
.
[2]
