Krf

Opis
Zemljopisna cjelina :	Jonski otoci
Administrativna regija :	Jonski otoci
Glavno mjesto :	Krf (grad)
Povr?ina :	641 km²
Stanovni?tvo :	105 043 (1991)
Gusto?a stanovni?tva :	163.87/km²
Najvi?a to?ka :	Pantokrator (914 m)
ISO 3166-2 :	GR-22
Reg. oznaka automobila :	KY , K erk y ra
Po?tanski broj	49x xx
Karta

Satelitska snimka

Krf ( staro i novogr?ki : Κ?ρκυρα, Kerkyra , latinski : Corcyra ) je gr?ki otok u Jonskom moru . To je najsjeverniji gr?ki otok koji je odvojen od obale Albanije tjesnacem ?irokim 3 km u naju?em i 23 km u naj?irem dijelu.

Na Krfu postoji međunarodna zra?na luka kao i sveu?ili?te, na kojem se podu?avaju povijest, glazba, jezik kao i bibliotekarstvo i arhiviranje. Krf se ubraja među najbogatije regije u Gr?koj . Glavno mjesto otoka je grad Krf .

Prema gr?koj mitologiji , otok je dobio ime po k?eri rije?nog boga Asopa, nimfi Kerkiri, koju je oteo Posejdon . U Homerovoj Odiseji ?itamo da je Odisej ovdje na?ao skloni?te na kraju svojih lutanja, gdje su ga ugostili kralj Alkinoj i njegova k?erka Nausikaja . U usporedbi s ostalim dijelovima Gr?ke, zbog svoje vrlo bujne vegetacije Grci su ovaj otok nazvali i "Zeleni otok".

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Mitologija [ uredi | uredi kod ]

Gr?ko ime Kerkira ( Kerkyra ) otok je dobio prema predanju o nimfi Kerkiri, koju je bog mora Posejdon donio na ovaj otok. Feakas ( Phaiakas ), dijete iz ove veze, je bio praotac Fea?ana , jednog gostoprimljivog naroda, koji je prihvatio junaka Odiseja na njegovom putovanju za Itaku .

Prapovijest [ uredi | uredi kod ]

Pove?avanjem povr?ine mora, Krf je prije oko 9000 godina odvojen od kopna. Lovci i sakuplja?i naselili su ovaj otok u neolitiku . U bron?ano doba , otok je iznova naseljen.

Antika [ uredi | uredi kod ]

Gr?ki naseljenici iz Eretrije u 8. stolje?u pr. Kr. osnovali su prvi grad na otoku i nazvali su ga prema njihovoj boginji Kerkuri ( Kerkura, Corcyra ) odnosno ( Kerkyra ). Krajem 7. stolje?a pr. Kr. kolonisti iz Korinta preuzeli su vlast nad otokom. U jednoj velikoj pomorskoj bitki, Kerkiri je po?lo za rukom da se oslobodi prevlasti Korint?ana. Kerkira je potom postala morska sila.

Godine 480. pr. Kr. Krf je predstavljao drugu po ja?ini flotu Gr?ke. Međutim 60 brodova koje su imali, nije aktivno sudjelovalo u ratu protiv Perzijanaca . Povjesni?ar Tukidid ( Thukydides ) smatra da je prvenstveno konflikt između Krfa i Korinta radi grada Epidamnosa, kao i pru?en savez Atene Krfu, jedan od glavnih povoda za izbijanje Peloponeskog rata .

U 4. stolje?u pr. Kr. Krfljani su pokazali pretenzije i na podru?ju kopna. Pod svojom vla??u svojevremeno su dr?ali Butrint , i va?an polis Haones ( lat . Chaones ).

U helenisti?ko doba (od 300. godine pr. Kr.) nezavisnosti Krfa zaprijetila je opasnost. Otok su napadali plja?ka?i iz Sirakuze. Podr?ali su ih makedonski kraljevi koje su slijedili ilirski pirati. Otok su koristili za plja?kanje rimskih trgova?kih brodova.

U toku rata Rimljana protiv ilirske kraljice Teute , Krf je postao prva rimska provincija u Gr?koj. Kasnije Krf postaje dio rimske provincije Makedonije, a u doba cara Augusta dodijeljen je provinciji Epir .

U 3. stolje?u , stanovnici Krfa poprimaju kr??anstvo .

Srednji vijek [ uredi | uredi kod ]

Od 395. godine Krf je podjelom Rimskog Carstva pripao Isto?nom Rimskom Carstvu . Otok su osvajali Sara?ani, a u 11. stolje?u osvojio ga je normanski hercog Robert Guiscard . Tijekom 4. kri?arskog rata , poslije 1204. godine, Krf dospijeva pod vlast epirskih despota. 1267. godine ga osvaja kraljevina Napulj , a u 14. stolje?u preuzima ga Republika Venecija . Na otoku se utjecaji zapadno-feudalne kulture i doma?e gr?ko-pravoslavne tradicije spajaju u jednu samostalnu kulturu.

Novo doba [ uredi | uredi kod ]

Od 16. do 18. stolje?a povijest Krfa se vezuje za stalne ratove protiv Turaka. Oni su ?esto plja?kali otok, međutim stara tvrđava i Angelokastro su ga uspjeli obraniti. Vene?ani su naredili odstranjivanje mnogih vinograda, a potom naredili uzgajanje maslina. Po padu Republike Venecije, Francuska je preuzela sve Jonske otoke pod svoju vlast 1797. godine. Kratko vrijeme, od (1798. ? 1807.) Krf je bio ruski protektorat. A potom ponovno slijedi francuski period sve do 1814. godine.

Godine 1815. Krf je u?ao u sastav Sjedinjenih Dr?ava Jonskih otoka republike pod engleskim protektoratom. U britansko vrijeme vladavine izgrađen je veliki dio moderne infrastrukture, kao ?to je 700 km duga uli?na mre?a, koja se broji među najgu??e u cijeloj Gr?koj. 21. svibnja 1864. Krf je progla?en za dio Gr?ke .

Tijekom Prvog svjetskog rata Krf je bio 1916./1917. sjedi?te srpske vlade u progonstvu, a 1917. godine tu je potpisana " Krfska deklaracija " kojim je zaklju?eno stvaranje Jugoslavije .

Tijekom svog boravka na otoku veliki broj srpskih vojnika je umro od umora, nedostatka hrane i raznih bolesti. Veliki broj njih je sahranjen na moru oko malog otoka Vido . To podru?je Srbi nazivaju Plava Grobnica . Na otoku se nalazi spomenik zahvale gr?kom narodu, koji su podigli zahvalni Srbi. Veliki broj Srba i danas ?ivi na otoku.

U Drugom svjetskom ratu Krf su te?ko bombardirali Italija , a zatim i Njema?ka i pritom ga poprili?no uni?tili. Gestapo je odveo oto?ne ?idove s otoka u Auschwitz , gdje ih je mali broj pre?ivio. i danas se jedan dio starog grada Krfa naziva Evraiki (Εβραικ?) ?to zna?i ?idovsko predgrađe kao zahvala ?idovima u doprinosu kojem su dali gradu Krfu .

Turizam [ uredi | uredi kod ]

Mnogim turistima Krf je omiljena odrednica. Otok posjeduje dosta hotela i mjesta za kampiranje. Glavne turisti?ke struje, u vrhuncu sezone, dolaze iz susjedne Italije . Od travnja do listopada otvoren je međunarodno poznati golf teren.

Pored uobi?ajene turisti?ke gastronomije, otok posjeduje dosta doma?ih, tradicionalnih taverni.

Vrh brda Pantokratora zimi je uglavnom prekriven snijegom, a na njemu se nalazi i meteorolo?ka stanica. Iz zapadnoeuropskih zemalja tijekom sezone ima dosta krajnje jeftinih letova (Lastminute) tako da je u tom razdoblju te?e prona?i dobar smje?taj.

Krf je otok prepun prirodnih kao i dru?tvenih ljepota. Ima vrlo dobre pla?e i vidikovce. Nalazi se na zapadu Gr?ke i najsjeverniji je otok u Jonskom moru . Sam grad je poznat po dvije tvrđave i starom gradu smje?tenom između njih. Najbli?i otoci su Paksos, Lefkada, Itaka, Kefalonija i Zakintos.

Spomenici i znamenitosti [ uredi | uredi kod ]

Ahileon, Careva Vila Elizabeta Austrijska (Sisi), koja je rado boravila na Krfu
Manastir Pondikonissi na tzv. "Mi?jem otoku"
Uvala s manastirom od Palaiokastritsa
Pje?a?ke staze prema Pantokratoru s tradicionalnom tavernom 3 km prije vrha
Glifadina pla?a
Najstarije selo na otoku Palaia Peritheia
Otok Vido ( Vidos ) nalazi se to?no preko puta grada Krfa. Tu se nalazi srpski ratni mauzolej iz Prvog svjetskog rata, u kojem je sahranjeno 3.000 srpskih vojnika, a u moru oko otoka, (Plava grobnica), po?iva jo? oko 20.000 Srba.

Poznate osobe [ uredi | uredi kod ]

Lujo pl. Matutinovi? , hrv. general u Napoleonovoj vojsci, rodio se na Krfu ^[1]

Zemljopis [ uredi | uredi kod ]

Popis op?ina [ uredi | uredi kod ]

Op?ine	Broj stanovnika ¹	YPES-broj	Sjedi?te	Po?tanski broj	Pozivni broj
*Gradske op?ine ( dimi* )**
Achiliis (Δ?μο? Αχιλλε?ων)	10.319	2602	Vrioni	490 84	26610-39
Agios Georgios (Δ?μο? Αγ?ου Γεωργ?ου)	4.958	2601	Agros	490 83	26630-7
Krf (Κ?ρκυρα / Δ?μο? Κερκυρα?ων)	39.387	2607	Krf	491 00	26610
Esperii (Δ?μο? Εσπερ?ων)	8.136	2604	Velonades	490 81	26630-7
Feakes (Δ?μο? Φαι?κων)	6.488	2616	Ypsos	490 83	26610-97
Kassiopi (Δ?μο? Κασσωπα?ων)	2.787	2606	Kassiopi	491 00	26630-91
Korissi (Δ?μο? Κορισσ?ων)	5.206	2608	Argyrades Kerkyras	490 80	26620-5
Lefkimmi (Δ?μο? Λευκιμμα?ων)	6.704	2609	Lefkimmi	490 80	26620-2
Melitiis (Δ?μο? Μελιτει?ων)	6.690	2611	Moraitika	490 81	26610-7
Palaiokastritsa (Δ?μο? Παλαιοκαστριτ?ν)	4.395	2613	Palaiokastritsa Lakonon	490 83	26630-4
Parelioi (Δ?μο? Παρελ?ων)	7.197	2615	Kokkini	491 00	26610-9
Paxi (Δ?μο? Παξ?ν) ²	2.438	2614	Gaios	490 82	26620-3
Thinalion (Δ?μο? Θιναλ?ων)	5.512	2605	Acharavi (Αχαρ?βη)	491 00	26630-63
*Seoske op?ine ( kinotites* )**
Erikoussa (Ερεικο?σα / Κοιν?τητα Ερεικο?σση?)	698	2603	Erikoussa	491 00	26630-7
Mathraki (Μαθρ?κι / Κοιν?τητα Μαθρακ?ου)	297	2610	Mathraki	491 00	26630-71
Othoni (Οθωνο? / Κοιν?τητα Οθων?ν)	663	2612	Othoni	491 00	26630-71
Ukupno	111.975

¹ stanje 2001.
² Pored otoka Paxi (Παξο?) obuhva?a i otok Antipaxi (Αντ?παξοι).

Vrijeme [ uredi | uredi kod ]

Vremenske prognoze	Sij.	Velj.	O?u.	Tra.	Svi.	Lip.	Sro.	Kol.	Ruj.	Lis.	Stu.	Pro.
Ø Sun?anih dana/sati	4	5	7	7	9	10	12	11	9	6	4	2
Zrak [°C]	14	15	16	19	23	28	31	32	28	23	19	16
Voda [°C]	13	13	14	15	18	22	23	24	23	21	17	14
Ø Ki?nih dana	13	11	9	7	5	2	1	1	5	9	12	15

Aktualna vremenska prognoza [ uredi | uredi kod ]

Vremenska prognoza

Izvori [ uredi | uredi kod ]

↑ Kronika splitske gimnazije od ljeta Gospodnjega 1817./18. do godine 1866./67. , Građa i prilozi za povijest Dalmacije 23, Split 2010./2011., transkribirala, prevela i komentirala Ljerka ?imunkovi?, str. 220.-221.

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Slu?bena stranica ( gr?. )
Detaljna povijest otoka

[1] Kronika splitske gimnazije od ljeta Gospodnjega 1817./18. do godine 1866./67. , Građa i prilozi za povijest Dalmacije 23, Split 2010./2011., transkribirala, prevela i komentirala Ljerka ?imunkovi?, str. 220.-221.

[1]