Kozaci su pripadnici vojni?kih, prete?no ukrajinske i ruske etni?ke skupine, koji se od kraja 15. stolje?a pojavljuju na crnomorskim stepama , podru?ju ju?nog Dnjepra i Dona , tvore?i vojni?ku protuosmansku obrambenu ali i ofenzivnu vojnu pokrajinu. ^[1]

Porijeklo kulture kozaka do danas nije posve temeljito istra?eno. Sam naziv ≫Kozaci≪ uslijedio je nakon naziva ≫Zaporo?ci≪ tek u 15. stolje?u, a pretpostavlja se da su iste skupine ratnika ratovale i pod drugim nazivima povezanim s rije?ju ≫Rus'≪ (sinonim za srednjovjekovnu Ukrajinu) ^[2] ve? od 10. stolje?a kada se ista pojava bilje?i u povijesnim dokumentima. Specifi?an izgled izvornih koza?kih ratnika obrijanih glava s repi?em u predjelu tjemena te pu?tenim elegantnim dugim brkovima susre?e se jo? u srednjovjekovlju (sli?ni obrisi kulture se nalaze kod Kelta ), a prva istaknutija osoba s takvim izgledom bio je Veliki kijevski knez Svjatoslav Ihorovy? . ^[3]

Ukrajinski stru?njaci tuma?e da koza?ka kultura ima svoje korijene najkasnije jo? iz razdoblja Kijevske Rusi kada se jug Ukrajine i Rusije nalazio u kontinuiranim sukobima s raznim euroazijskim narodima. ^[4] Taj prostor ipak je bio naseljen slavenskim stanovnicima , djelomi?no i pripadnicima iz plemena Bijelih Hrvata , ^{[5] [6]} za koje se pretpostavlja da su jedna od skupina koja je sudjelovala u formiranju prvih koza?kih pokreta. ^{[7] [8]} Koza?ka kultura se također u vi?e istra?ivanja povezuje s Keltima te Skitima i Sarmatima , ina?e vojni?ki nastrojenim narodima iranskog porijekla koji su vi?e stolje?a ?ivjeli na prostoru ju?ne Ukrajine i Rusije. To se posebno o?itava u na?inu ratovanja i vrsti oru?ija. ^[9]

Prva koza?ka utvrda odnosno sredi?te Zaporo?ka Si? ^[10] osnovano je u ju?noj Ukrajini na rijeci Dnjepar . Ondje se formirao sna?an ≫koza?ki pokret≪ koji ?e u sljede?em razdoblju postati sinonim za neovisnu ukrajinsku politiku u borbi protiv poljskih i tatarskih okupanata. Takozvani Zaporo?ki kozaci , u po?etku ukrajinski seljaci i lovci, povest ?e nekoliko velikih ustanaka protiv poljske vlasti , sustavno ?e plja?kati tatarska sredi?ta na poluotoku Krimu , a ?irenjem Ruskog Carstva dio njih ?e biti uklju?en u redove ruske carske vojske. ^[11] Hrabar, neovisan i pustolovan ?ivot Zaporo?kih kozaka formirao je specifi?nu koza?ku vojnu kulturu (vrijednu divljenja u mnogim europskim ustanovama tog razdoblja) koja ?e se kasnije ?iriti Ruskim Carstvom . Objedinjavanjem ukrajinskih i ruskih vojnih skupina ^[12] formiraju se Donski kozaci , ^{[13] [14]} a nakon njih slijedi niz koza?kih organizacija. ^[15] Među njima posebno se isti?u Kubanski kozaci ^[16] koji se smatraju izravnim potomcima Zaporo?kih kozaka .

Prema istra?ivanjima stru?njaka Susanne Luber i Petera Rastankowskog stvoreni su zaklju?ci da su Ukrajinci ?inili veliku ve?inu ljudstva u prvim koza?kim sastavima i formiranju koza?ke kulture i pokreta, to?nije: 82% Ukrajinci i Bjelorusi , 8.4% Rusi , 4.8% Poljaci i 4.8% Litavci . ^[17]

Podrobniji ?lanak o temi: Ukrajinski kozaci

Porijeklo naziva [ uredi | uredi kod ]

Skupine slobodnih ratnika koje su funkcionirale na sli?an na?in kao kasnije prozvani kozaci nalaze se u pred vikin?kom razdoblju. Takve skupine posebno su specifi?ne za ju?nu Ukrajinu i u??e Dnjepra odnosno prostor između Bizanta , isto?ne Europe i Euroazije . Rije?i koje upu?uju na prve poznate koza?ke skupine pronalaze se u bizantskim zapisima gdje ih se oslovljava kao stra?are i ratne pla?enike, te u kumanskom rje?niku po?etkom 13. stolje?a. ^[18] Rije? ≪kozak≫ koja se sigurno??u odnosi na Isto?ne Slavene prvi puta je zabilje?ena 1492., kada se Krimski kan po?alio na vojnu snagu kozaka koja je po?ela predstavljati ozbiljnu opasnost za tatarska sredi?ta na krajnjem jugu Ukrajine i Rusije . Rije? je turkijskog porijekla i u originalnom prijevodu vjerojatno ozna?ava vrstu ≫ bijele guske ≪, kako su Tatari imenovali prido?le vitke i svjetlopute isto?ne Slavene , uglavnom Ukrajince i Ruse .

Rije? ≫kozak≪ kasnije po?inje ozna?avati ≫slobodnog ?ovjeka≪ ^[19] koji ne priznaje vlast tatarskih klanova Zlatne Horde . Po raspadu osmanskog protektorata, strahopo?tovan naziv ≫kozak≪ preuzimaju ukrajinski i ruski prebjezi, trajno naseliv?i slabije naseljeni krajnji jug dana?nje Ukrajine i Rusije poznat kao ≫ Divlja polja ≪, prostore uz obalu Crnog mora i Azovskog mora . Prve koza?ke skupine u Ukrajini imale su i vlastiti slavenski naziv ≫ Zaporo?ci ≪ (≫iza rije?nih pragova Dnjepra≪) no kako Ukrajinci tada nisu imali vlastitu dr?avu i suverenitet taj slavenski naziv nije u?ao u slu?benu međunarodnu uporabu. ?irenjem koza?kog pokreta među slavenskom populacijom na ?irim prostorima Poljsko-Litavske Unije i Ruskog Carstva , u međunarodnim dokumentima je preuzet turkijski naziv ≫Kozaci≪ prenijet s tih slabije naseljenih koloniziranih prostora ju?ne Ukrajine koji su se slu?beno nalazili pod protektoratom Osmanskog Carstva . Time je naziv ≫Kozak≪ posato slu?beni naziv u obli?njim imperijima i postupno među samim kozacima.

Siroma?ni kozaci u samom po?etku plja?kaju svoje neprijatelje i stje?u ratni plijen, između ostalog konje, oru?je i odje?u te tako postaju sve bolje naoru?ani i dostojanstveno odjeveni. Obrazovaniji, imu?niji i elegantniji kozaci u 16. stolje?u postaju simbol ukrajinske neovisnosti, a formiranjem Ruskog Carstva u 18. stolje?u postaju prepoznatljivi kao ≫kr??anski vitezovi≪ te ponosni ?uvari granica Ruskog imperija . Vrhovni politi?ki i vojni zapovjednik kozaka bio je ≫ Hetman ≪, a pripajanjem ukrajinske dr?ave Zaporo?ke Republike Ruskom Carstvu po?etkom 18. stolje?a, njegova je funkcija podređena moskovskom odnosno ruskom caru. ≫Hetman≪ je rije? njema?kog porijekla, ozna?ava ≫glavu≪ ili ≫glave?inu≪.

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Prva prepoznatljiva koza?ka naselja formiraju se u Zapori??ji na ukrajinskom Dnjepru ( Zaporo?ki kozaci ), te ona ruska na Donu ( Donski Kozaci ). Uz selja?ka gazdinstva, isprva s rodovskim oblicima zajednice, karakterizira ih stalna vojna pripravnost, o ?emu odlu?uje vojno vije?e ( Rada , Krug ) koje izabire vrhovnog glavara i ratnoga vođu (kod zaporo?kih hetman , kod donskih ataman ), te druge starje?ine koji se postupno izdvajaju u vi?i socijalni sloj, ili se iz njega regrutiraju.

Osim ?to kozaci ratuju samostalno protiv Tatara i Osmanlija, stvaraju ?este saveze s vlastima u kraljevskoj Var?avi i carskoj Moskvi . ?esti napadi Zaporo?kih kozaka na turska sredi?ta bili su uzrok pokretanja slu?benog rata između Poljsko-Litavske Unije i Osmanskog Carstva . Koza?ka vojska u nekoliko je navrata za?titila ?iru okolicu Moskve pred turskom i tatarskom najezdom. Poljaci su u svojim redovima imali registrirane koza?ke snage koje su ?esto ratovale u slu?bi poljske vojske, a za uzvrat ukrajinsko stanovni?tvo je imalo određene povlastice u sklopu Poljsko-Litavske Unije . Formiranjem Ruskog Carstva te objedinjavanjem pojedinih ruskih i ukrajinskih vojnih snaga, koza?ke skupine se uklju?uju i u velike pothvate kao ?to su osvajanje Sibira . U vrijeme ruskog cara Ivana IV. posebno se isti?e ataman Jermak Timofejevi? te osvajanje Azova 1637. godine. Dio koza?kih snaga ne prihva?a rusku centralisti?ku politiku pa bje?i u razne europske zemlje, kako na crnomorskom jugu tako i na balti?kom sjeveru. Poljski redatelj (povjesni?ar) Jerzy Hoffman u svom dokumentarnom filmu o povijesti Ukrajine nagla?ava ogromnu ulogu ukrajinskih kozaka u osvajanju Dalekog istoka i Kavkaza u Rusiji. Tvrdi da bez ukrajinske potpore vlast u Moskvi ( Rusko Carstvo ) nikada ne bi ostvarilo takve pothvate i kona?no formirala najve?i svjetski imperij. ^{[20] [21]}

Kozaci su u svojoj iznimnoj borbi imali potporu Rusije i Poljske , ali ih u isto vrijeme obje dr?ave nastoje kontrolirati s obzirom na vlastite suprotstavljene interese. Obje dr?ave poku?avaju sprije?iti njihov utjecaj na unutra?nje dr?avne prilike u kojima se kozaci ?esto javljaju s podr?kom selja?kim ustancima , posebno u sredi?njoj Ukrajini. Tako je ustanak Zaporo?kih kozaka pod vodstvom hetmana Bogdana Hmeljnickog stvorio neovisnu ukrajinsku dr?avu Zaporo?ku Republiku koja je 1654. stvorila kratkoro?nu uniju s Moskovskim Carstvom odnosno Rusijom . U ju?noj Rusiji poznat je ustanak Donskih kozaka pod vodstvom atamana Jemaljana Puga?ova ( 1733. ) godine, ?iri svoj utjecaj od Povol?ja do Sibira, dovode?i mo?nu rusku caricu Katarinu II. u zabrinjavaju?i polo?aj. Lomljenjem takvih otpora, kozaci postupno dolaze pod neposrednu carsku vlast, koja napokon postavlja i same koza?ke starje?ine, a koza?ka konjica postaje dio ruskih grani?arskih postrojba.

Kako se Rusko Carstvo ?irilo na jug ( Krim , Kuban i dr.) i istok ( Ural , Sibir ), kozaci se raseljavaju te se javljaju i druge koza?ke skupine: Uralski , Povolo?ki , Kubanski , Orenbur?ki , Sibirski kozaci i dr. Za Oktobarske revolucije 1917. godine i ruskog građanskog rata koji je uslijedio, kozaci se mahom bore na strani bijelih (monarhista), ali ih poslije koristi i Crvena armija u kojoj tvore znamenitu Crvenu konjicu . Posljednji slu?beni koza?ki hetman na prostoru Ukrajine je Pavlo Skoropadskij , a u Rusiji su posebno bili zna?ajni Kubanski i Donski kozaci . Za vrijeme Drugog svjetskog rata ve?ina koza?kih skupina ratovat ?e na strani nacisti?ke Njema?ke posebno jer nisu podilazili sovjetsko - komunisti?kim vlastima. Kubanski kozaci imali su probleme i za vrijeme Holodomora (1933.) kada ih je zna?ajan dio raseljen, pritvoren ili ubijen. Nakon rata i rusifikacijskog procesa ponovno su vra?eni u redove Crvene armije pod rukovodstvom Staljina , a zna?ajan dio njihovih pripadnika nikada se nije vratio iz drugih krajeva Sovjetskog Saveza u rodni ruski Kuban .

Kultura [ uredi | uredi kod ]

Hrabar, slobodan i pustolovan ?ivot Kozaka, uljep?an romantikom ili zagor?en socrealizmom , zna?ajna je tema ukrajinske i ruske knji?evnosti od Gogolja (≫ Taras Buljba ≪), ?olohova (≫ Tihi Don ≪) do Isaka Babelja ( Crvena konjica ). U slikarstvu su ?esto tema povijesnih, romanti?arskih, ali i realisti?kih slika poput ≫ Zaporo?ci pi?u podrugljivo pismo sultanu ≪ slavnog slikara (koza?kog podrijetla) Ilje Rjepina . U glazbi i folkloristici poznati su brzi folklorni plesovi ≫ koza?ok ≪ i ≫ hopak ≪ koji su postali op?i stereotip koza?ke zabave.

Ipak, kozaci nisu samo prepoznatljivi po vojni?koj vje?tini i veseloj naravi. Među kozacima se isti?u i jedni od najobrazovanijih ljudi u Europi poput hetmana Ivana Mazepe . Povijest je zabilje?ila da je hetman Pilip Orlik napisao jedan od prvi demokratskih ustava u svijetu. S druge strane, govore?i o koza?koj poprili?no demokratskoj samoorganizaciji i na?inu međusobnog ustroja, kako dr?ave Zaporo?ke Republike tako i samo koza?kog dru?tva u Ukrajini, dolazi se do spoznaje da su kozaci spadali u jednu od najobrazovanijih populacija Europe svog vremena. Kozaci su ujedno ?inili zna?ajan dio obrazovane populacije u Ruskom Carstvu .

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Literatura [ uredi | uredi kod ]

• Koza?ki ratovi za nezavisnost, Sergej Burda, Zagreb - HUD, 2017.

Poveznice [ uredi | uredi kod ]

Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Kozaci

• Povijest Ukrajine
• Ukrajinski kozaci
• Povijest Rusije
• Ruski kozaci
• Tatari
• Hajduci
• Hajdamaci
• Uskoci

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

• The history of Cossacks, eng.
• Kozaci - eng., rus., spa., fre.