Karta ratnih operacija iz ustanka
Ko?ciuszkov ustanak
je bio ustanak koji je predvodio
Tadeusz Ko?ciuszko
u Poljskoj i Litvi 1794 protiv Pruske i carske Rusije. godine. Cilj ustanka bio je da se Poljska i Litva oslobode od ruskog utjecaja nakon Druge podjele Poljske 1793. i nakon stvaranja konfederacije u Targovici.
Prva podjela Poljske i rat za obranu poljskog ustava ozbiljno su oslabili reformisti?ki pokret u Poljskoj, koji se zalagao za Svibanjski ustav. Nakon druge podjele Poljske oslabili su i sljedbenici carske Rusije, koji su bili okupljeni u konfederaciji iz Targovice. Ljudi koji su nakon druge podjele Poljske podr?avali Rusiju kao glavnog jamca zlatnih sloboda smatrani izdajnicima i stvorila se jaka oporba njihovoj vlasti i među ?ljahtom i među građanima.
Kako bi suzbili otpor Pruska i Rusija su odlu?ili demobilizirati 50 posto poljske vojske, a ostatak poljskih vojnika unova?iti u svoje vojske. Zapovjednik 1. poljske nacionalne konji?ke brigade general Antoni Madalinski je
12. o?ujka
1794. odlu?io odbiti naređenje o demobilizaciji. Sa svojom brigadom od 1500 vojnika je krenuo prema
Krakovu
. Potakao je niz pobuna u cijeloj zemlji. Ruski garnizon u Krakovu je dobio naređenje napustiti Krakov i potu?i pobunjenike. Krakow je ostao bez ruske vojske.
Tadeusz Ko?ciuszko se zaklinje da ?e osloboditi Poljsku na trgu u Krakovu 24. o?ujka 1794.
Tadeusz Ko??u?ko je
24. o?ujka
1794. objavio poziv na op?i ustanak i preuzeo je zapovjedni?tvo nad svim poljskim vojnim snagama. Da bi oja?ao poljske snage Ko??u?ko je izdao naređenje o mobilizaciji i zahtijevao je da svaka peta ku?a u
Mala Poljska
da najmanje jednog opremljenog vojnika. Ko??u?kov sto?er je procijenio da bi mogli mobilizirati 10.000 vojnika. Glavni problem je bio naoru?anje, tako da je bilo mnogo njih opremljenih samo srpovima ili poljoprivrednim alatima.
Da bi uni?tili jo? uvijek slab otpor, ruski car je naredio napad na Krakov. U bitci na Raclavicama
4. travnja
1794.
brojno i tehni?ki slabije poljske snage pobijedile su opremljenijeg i brojnijeg neprijatelja. Nakon krvave bitke ruske snage su se povukle s boji?ta. Ko??u?ka vojska je bila preslaba da uspje?no nastavi ofenzivu i da izbaci ruske snage iz Male Poljske. Strate?ki pobjeda nije imala neki zna?aj, ali vijest o pobjedi se ra?irila Poljskom i potakla je pobunu u ostalim krajevima Poljske. Po?etkom travnja poljske snage, koje su trebale biti poslane u Rusiju pridru?ile su se Ko??u?ka.
Bitka na Raclavicama
,
4. travnja
1794.
, Jan Matejko
Rusi su
17. travnja
poku?ali uhititi one koji su podr?avali ustanak. Poku?ali su i razoru?ati poljski garnizon u Var?avi zauzimanjem arsenala, ali to je dovelo do pobune protiv ruskog garnizona u Var?avi. Pobunu je predvodio Jan Kilinski, a poljski kralj
Stanislav II.
August je bio neodlu?an. Pobuna u Var?avi imala je uspjeha zbog nesposobnosti ruskog zapovjednika u Var?avi i zbog toga ?to je bio
Veliki ?etvrtak
, kad su ruski vojnici iza?li u crkve u gradu i nisu nosili oru?je. Osim toga civili su aktivno sudjelovali u pobuni. Nakon dva dana te?kih sukoba u Var?avi Rusi su od ukupno 6.000 vojnika u Var?avi izgubili 2.000 do 4.000 vojnika. Morali su se povu?i iz Var?ave. Uspjela je i sli?na pobuna u Vilniusu
22. travnja
, a ubrzo su se oslobađali i drugi gradovi.
Ko??u?ko je
7. svibnja
1794.
izdao Proklamaciju iz Polaneca, kojom je djelomi?no ukinuo
kmetstvo
i proglasio građanske slobode seljaka i na?in za?tite od zloupotreba od strane ?ljahte. Međutim novi zakon nikad nije bio potpuno primijenjen, jer ga je plemstvo (
?ljahta
) bojkotiralo. Ipak, proklamacija je privukla mnoge seljake u redove revolucionara. Po prvi put u povijesti seljaci su se slu?beno smatrali dijelom poljske nacije.
Strate?ka situacija je postala mnogo gora za Poljake u svibnju. Pruska vojska je 10. svibnja pre?la granicu i pridru?ila se Rusiji u borbi protiv ustanika. Rusko-pruske snage su 6. i 8. lipnja pobijedili poljske snage u dvije bitke. Poljaci su se povukli prema Var?avi i po?eli su da utvrđuju grad. Pruska vojska je 15. lipnja zauzela Krakov, ali ruske snage bile pora?ene u nizu manjih okr?aja oko Var?ave, pa su Poljaci uspjeli okon?ati utvrđivanje Var?ave. Rusko-pruske snage su neuspje?no opsjedale Var?avu
22. srpnja
. Uslijedio je 20. kolovoza ustanak u Velikoj Poljskoj, pa je pruska vojska morala povu?i iz okoline Var?ave. Var?ava je po?etkom rujna bila oslobođena opsade.
Sukobi u drugim krajevima zavr?ili su promjenjivim ishodima. Rusi su ugu?ili ustanak u Litvi, Vilnius je kapitulirao 12. kolovoza. Ustanak u Velikoj Poljskoj je bio mnogo uspje?niji. Poljske snage je tu predvodio
Jan Henrik Dombrovski
. Zauzeli su Bydgoszcz
2. listopada
i u?li su u
Pomorje
. Zahvaljuju?i mobilnosti svojih snaga Poljaci su izbjegli opkoljavanje od strane Prusa. Osim toga prekidali su pruske linije opskrbe, pa su prisilili prusku vojsku na povla?enje iz sredi?nje Poljske.
Dolazak Suvorova i zarobljavanje Ko??u?ka
[
uredi
|
uredi kod
]
ranjavanje i zarobljavanje Ko??u?ka u bitci kod Maciejowica
U Poljsku je do?la nova ruska vojska pod zapovjedni?tvom Aleksandra Suvorova. Dobili su naređenje sresti se s ruskim korpusom kraj Var?ave. Nakon dvije bitke (17. i 19. rujna) nova vojska se kretala prema Var?avi. Ko??u?ko je poku?ao sprije?iti spajanje dvije ruske vojske, pa je 10. listopada zapo?eo bitku kod Macjejovice. Obje ruske armije su istovremeno u?le u bitku i pobijedile. Rusi su ranili su i zarobili Ko??u?ka u toj bitci. Poslali su ga u
Sankt Peterburg
u Petropavlovsku tvrđavu.
Novi zapovjednik poljskih snaga Toma? Vavr?ecki nije bio sposoban kontrolirati unutarnje borbe za vlast i postao je zapovjednik oslabljene vojske. Politi?ku mo? je dr?ao drugi vođa, koji se morao boriti i s ljevi?arima jakobinci i s desni?arima i monarhistima.
Zdru?ene ruske snage su 4. rujna zapo?ele napad na Pragu, predgrađe Var?ave na desnoj obali. Nakon 4 sata borbe ruske snage su probile poljsku obranu i zapo?ele su s paljevinama i plja?kom. Cijelo predgrađe su uni?tili i navodno pobili 20.000 stanovnika. Taj događaj je poznat kao masakr u Pragi. Var?ava je zauzeta 5. studenog 1794. godine. Vavr?ecki je zarobljen 16. studenog i to je ozna?ilo kraj ustanka. Ubrzo je uslijedila Tre?a dioba Poljske u kojoj su Rusija, Pruska i
Habsbur?ka monarhija
podijelile ostatke Poljske.
Ko??u?kov ustanak predstavljao je potpunu katastrofu za Poljsku, koja je prestala postojati. Poljska od tada nije postojala 123 godine. U zemljama podijeljene Poljske uslijedila je gospodarska katastrofa, jer su tr?i?ta tri dr?ave postala podijeljena i odvojena jedna od drugih. ?kolski sustav je nazadovao jer su ?kole na tim teritorijima dobivale nizak prioritet. Stvaranje obrazovnih institucija postalo je jako ote?ano. Prusi su se opirali otvaranju
sveu?ili?ta u Var?avi
. U ruskim i njema?kim dijelovima Poljske uslijedila je
germanizacija
tj.
rusifikacija
. Austrijski dio Poljske je bio slobodniji.
Tisu?e poljskih obitelji koje su podr?avale Ko??u?kov ustanak ka?njene su oduzimanjem imanja, koja su dodijeljena ruskim generalima i ruskim du?nosnicima. Procjenjuje se da je oko 650.000 seljaka dodijeljeno ruskim du?nosnicima kao kmetovi. Dio sitnog plemstva
?ljahte
, protjeran je iz Litve i Rutenije u ju?ne dijelove Rusije, gdje su bili podvrgnuti rusifikaciji. Drugi dio je ?ljahte je izgubio plemi?ki status, a to je zna?ilo da gube socijalni status i mogu?nost napredovanja u administraciji i vojsci te i da ne mogu posjedovati zemlju.