Kazimir Maljevi?

	Kazimir Severinovi? Maljevi? ; Казимир Северинович Малевич
suprematizam
	;
Rođenje	23. velja?e 1879. ; Kijev , Ukrajina
Smrt	15. svibnja 1935. ; Sankt-Peterburg , Rusija
Vrsta umjetnosti	slikarstvo ; dizajn
Praksa	Moskovska ?kola slikarstva, kiparstva i arhitekture ; Fedor Rerberg
Poznata djela	Autoportret ; Bijelo na bijelomu ; Englez u Moskvi ; Crni krug
Portal o ?ivotopisima

Kazimir Severinovi? Maljevi? ( ukr. Малевич Казимир Северинович , rus. Казимир Северинович Малевич , Kijev , 23. velja?e 1879. ? Sankt-Peterburg , 15. svibnja 1935. ) je bio ukrajinski i ruski slikar poljsko-ukrajinskog podrijetla, ^[2] teoreti?ar umjetnosti, pionir geometrijske apstrakcije , te jedan od glavnih predstavnika ukrajinske ^[3] te ruske avangarde .

?ivotopis [ uredi | uredi kod ]

Rani ?ivot i obrazovanje [ uredi | uredi kod ]

Kazimir Severinovi? Maljevi? rođen je 23. velja?e 1878. u okolici Kijeva , kao prvo od ?etrnaestero djece Severina i Ludwike Malewicz (Maljevi?). Samo devet od njegovih ?etrnaestero bra?e i sestara do?ivjelo je adolescenciju. Njegov otac bio je prido?li poljski katolik s mije?anim djelomi?no bjeloruskim porijeklom, a majka ukrajinska pravoslavka, no kako se Kazimir poput njegova oca posve integrirao u ukrajinsko dru?tvo, te osje?ao i javno izja?njavao kao Ukrajinac, prihvatio je i pravoslavnu vjeru karakteristi?nu za okolicu Kijeva . ^[4]^[5]

Njegov otac bio je upravitelj tvornice ?e?era. Njegova obitelj se puno selila, tako da je mladi Kazimir ?esto boravio u selima s planta?ama ?e?erne trske, daleko od velikih gradova. Do 12 ili 13 godine nije znao ba? ni?ta o profesionalnim umjetnicima, iako ga je u djetinjstvu okru?ivala seoska umjetnost. U?ivao je u seoskom tkanju, te u dekoriranim zidovima i stajama. Sam Maljevi? mogao je slikati seoskim stilom. U Kijevu je od 1895. pa do 1896. studirao crtanje.

Nakon smrti njegova oca 1904. , Maljevi? se seli u Moskvu . Studirao je na Moskovskoj ?koli slikarstva, kiparstva i arhitekture i u ateljeu Fedora Rerberga od 1904. pa do 1910. Godine 1911. sudjelovao je na drugoj izlo?bi Sojuz Molodjo?ia u Sankt-Peterburgu s Vladimirom Taltinom , a 1912. grupa je odr?ala tre?u izlo?bu gdje su izlo?ena djela koja su napravili Aleksandra Ekster , Tatlin i drugi. Iste godine sudjelovao je i na izlo?bi kolektiva Magare?i rep u Moskvi. Godine 1914. , Maljevi? je odr?ao izlo?bu u Salon des Independantsu u Parizu zajedno s umjetnicima kao ?to su Aleksandar Ar?ipenko , Sonja Delaunaj , Aleksandra Ekster i Vadim Meller , među ostalima. Godine 1915. Maljevi? izdaje svoj manifest Od kubizma do suprematizma . Godine 1915. i 1916. surađivao je sa suprematisti?kim slikarima u mnogim selima. Godine 1916. i 1917. sudjelovao je na moskovskoj izlo?bi grupe Karo de?ko među kojima su uz njega izlagali i Nathan Altman , David Burljuk i A. Ekster.

Prelazak na apstrakciju i razvoj suprematizma [ uredi | uredi kod ]

Nakon ranijih eksperimenata s raznim modernisti?kim stilovima uklju?uju?i i kubizam i futurizam - koji su oprimjereni njegovim dizajnom pozornice i kostima Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 5. sije?nja 2009. ( Wayback Machine ) za kubofuturisti?ku operu Pobjeda nad suncem - Maljevi? je po?eo raditi na apstraktnim, neobjektnim geometrijskim nijansama, osnivaju?i time pokret znan kao suprematizam . Poznata suprematisti?ka djela uklju?uju Crni kvadrat ( 1915. ) i Bijelo na bijelomu ( 1918. ).

Maljevi? je također dao do znanja da ga je njegova fascinacija sa zra?nom fotografijom i avijacijom odvela na apstrakciju inspiriranu ili izvu?enu iz zra?nih krajolika. Kandidatkinja za harvardski doktorat Julia Bekman Chadaga pi?e: "U njegovim kasnijim pisanjima, Maljevi? je 'dodatni element' definirao kao kvalitetu bilo kojeg novog vizualnog krajolika uvode?i time promjenu percepcije... U nizu dijagrama koji ilustriraju 'krajolik' koji utje?e na razne slikarske pokrete, suprematizam je povezan s nizom zra?nih pogleda koji prikazuju poznat krajolik u apstrakciji..." ^[6]

Maljevi? je bio ?lan Kolegija za umjetnost u Narkomprosu , komisije za za?titu ba?tina i muzejske komisije od 1918. do 1919. Radio je kao predava? u Vitebsku ( 1919. ? 1922. ), Lenjingradu ( 1922. ? 1927. i ponovo 1930. , no na drugim institucijama) i u Kijevu ( 1927. ? 1929. ). Napisao je knjigu Svijet kao neobjektivnost , koja iznosi suprematisti?ke teorije.

Kasniji ?ivot [ uredi | uredi kod ]

Godine 1927. Maljevi? putuje u Var?avu , pa u Njema?ku za retrospektivu koja mu je donijela svjetsku slavu, te je odlu?io ostaviti dosta slika tamo kada se vra?ao u SSSR . Kada se staljinizam okrenuo protiv modernisti?ke " bur?oazijske " umjetnosti, Maljevi?u je suđeno. Mnoga njegova djela su ili zaplijenjena ili uni?tena i Maljevi? je umro u Lenjingradu 15. svibnja 1935. u 57. godini ?ivota, i to u bijedi i siroma?tvu.

Kriti?ari su ismijali Maljevi?a zbog dostizanja umjetnosti tako da negira sve dobro i ?isto: ljubav za ?ivot i ljubav za prirodu. Umjetnik i povjesni?ar umjetnosti Alexandre Benois je bio jedan takav kriti?ar. Maljevi? je odgovorio da umjetnost mo?e napredovati i razviti se za sam smisao umjetnosti, neovisno o njezinom zadovoljstvu: umjetnost ne treba nas, i nikad nas nije trebala otkad su zvijezde prvi put zasjale na nebu.

Maljevi?eva su se djela tek nedavno pojavila na umjetni?kim izlo?bama u Rusiji, i to nakon dugog odsustva. To se ponajvi?e dogodilo jer su sljedbenici umjetnosti radili da se umjetnik predstavi ruskim ljubiteljima umjetnosti. Izdana je i knjiga s Maljevi?evim teoretskim pisanjima. No, unato? svemu ovom, njegov ugled u Rusiji je i danas uvelike okaljan. Tek nedavno su ukrajinski umjetnici ustanovili Maljevi?ev to?an datum rođenja: 23. velja?e 1878.

Hrvatski stru?njaci o Maljevi?u [ uredi | uredi kod ]

Kazimir Maljevi? danas je zasigurno jedan od najzna?ajnijih umjetnika u svijetu no to je samo jedan od razloga njegovog posmrtnog svojatanja u vi?e europskih dr?ava. Hrvatski stru?njak za umjetnost i povijest đuro Vidmarovi? , u rije?kom ?asopisu za knji?evnost i knji?evne prosudbe iz 2002. godine, stru?no obja?njava kulturnu i etni?ku pripadnost Maljevi?a. Navodi da je Malevi? ≪ Ukrajinac s poljskim porijeklom≫. Odgojen je na ukrajinskoj nacionalnoj kulturi , ukrajinskom narodnom slikarstvu i ikonopisu te se iz istih razloga nesmije istovjetno dovoditi u ruski kontekst ?to je do sada bio ?esti slu?aj u pojedinim izdanjima hrvatskih medija.

Stru?njak đuro Vidmarovi? također navodi pogre?ke i neutemeljene improvizacije ostalih svjetskih stru?njaka poput Gillesa Nereta koji relativno slabo razumiju i poznaju povijest ruske i ukrajinske kulture . Ukrajinska avangarda ima svoju specifi?nost i prepoznatljivost, a te su osobine svakom stru?njaku jasno vidljive u djelima Kazimira Malevi?a. U istom izdanju rije?kog ?asopisa hrvatski stru?njak Vidmarovi? navodi se da je Maljevi? u?inio veliki utjecaj na suvremeno hrvatsko slikarstvo . Iz istih je razloga svako djelo Maljevi?a dobro do?lo u Hrvatskoj . ^[3]

Njegovo djelo Crni kri? upotrebljava kao logo slovenska rock skupina Laibach. Mogu?e krijum?arenje pre?ivjelih Maljevi?evih djela iz Rusije, glavna je radnja knjige Crveni kvadrat .