한국   대만   중국   일본 
Katoli?ka Crkva u ?e?koj ? Wikipedija Prijeđi na sadr?aj

Katoli?ka Crkva u ?e?koj

Izvor: Wikipedija

Katoli?ka Crkva u ?e?koj je dio svjetske Katoli?ke Crkve , pod duhovnim vodstvom pape i rimske kurije .

Katoli?ka Crkva u ?e?koj broji 1,08 milijuna vjernika, koji prema popisu iz 2011. ?ine jednu desetinu stanovni?tva ?e?ke. [1] Crkva je podijeljena na 8 dijeceza ( biskupija ) uklju?uju?i i dvije nadbiskupije . Iako Katoli?ka Crkva ima najve?i udio među kr??anstvom u ?e?koj, povijesno gledaju?i je ?e?ka bila mnogo priklonjenija i pod mnogo ve?im utjecajem protestantizma i husita , a od dolaska komunisti?kog re?ima na vlast do danas se u ?e?koj najvi?e ljudi (oko 40%) izja?njava ateistima . [2] Za razliku od Poljaka , tijekom komunisti?kog re?ima mnogo ?eha je pre?lo na ateizam kako bi si olak?alo ?ivot i pridobili komuniste, dok su Poljaci i u komunizmu imali visoki udio katolika. [3] Katolicizam je u ?e?koj opstao zbog sna?nog utjecaja u vrijeme Austro-Ugraske Monarhije , a Katoli?ka Crkva u ?e?koj je u vremenu politi?kih promjena i revolucija 1848. ? 1849. odigrala va?nu ulogu u buđenju nacionalne svijesti i vjere u ?e?ku neovisnost. Kako i tada Crkva je budila svijest i te?nju za neovisno??u i u vrijeme komunizma. [4]

Ustroj [ uredi | uredi kod ]

Upravni ustroj Katoli?ke Crkve u ?e?koj

Bohemijska metropolija:

Moravska metropolija:

Vojni ordinarijat ?e?ke

Zanimljivost je da od 1370 katoli?kih sve?enika u ?e?koj, njih 200 ?ine Poljaci . [5]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. Uvodni stranka - SLDB 2011 ( ?e?. ) . czso.cz . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 3. studenoga 2014 . Pristupljeno 19. studenoga 2013.
  2. Za?to su isto?ni Nijemci najve?i bezbo?nici na svijetu? , tportal.hr, 15. svibnja 2012.
  3. POLJSKA JE I DALJE NAJKATOLI?KIJA ZEMLJA, ALI JE CRKVA BILA POPULARNIJA U KOMUNIZMU , Slobodna Dalmacija prilog Radar, 5. prosinca 1999.
  4. Ivan Rada et al., urednik Milan ?arac, "Povijest ?e?ke", Sandorf, Zagreb, 2014., ISBN 978-953-7715-31-1 , str. ?
  5. Ko?cioł w Czechach ( ?e?. ) Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 10. o?ujka 2016. ( Wayback Machine ), sac.pallotini.cz, pristupljeno 7. studenoga 2015.