Karlo II.
Supruge	Ermentruda Orleanska Richilde Provansalska
Djeca	Judita, grofica Flandrije Luj II., zapadnofrana?ki kralj Karlo Dijete Lotar Hromi Rotilda

Karlo II. ?elavi ( fr . Charles le Chauve ) ( 13. lipnja 823. ? 5. listopada 877.) bio je francuski kralj 840. ? 877. te car Svetog Rimskog Carstva 875. ? 877.

Obitelj [ uredi | uredi kod ]

Karlo je bio najmlađi, a ujedno i neo?ekivani sin cara Ludviga Pobo?nog po?to su njegova bra?a tada ve? imala dvadesetak godina. Njegovo rođenje je ocu stvorilo probleme jer je jednome od svojih drugih sinova morao oduzeti obe?ane posjede da bi ih dao njemu. Karlo dobiva Zapadnu Frana?ku.

Karlova je prva ?ena bila Ermentruda Orleanska , a druga Richilde Provansalska , sestra kralja Bosa . ^{[1] [2]}

Kralj [ uredi | uredi kod ]

Poslije Ludovikove je smrti prvobitni dogovor odba?en i Karlo se ujedinjuje s bratom Ludvigom , u ratu protiv najstarijeg brata Lotara , cara Svetog Rimskog Carstva .

25. lipnja 841. godine u bitci kod Fontenoja Lotar je pretrpio odlu?uju?i poraz. Lotar nije uspio mobilizirati novu vojsku tako da je pao Aachen , grad u kojemu su se tada krunili carevi Svetog Rimskog Carstva. Mirovnim sporazumom potpisanim 843. godine u Verdunu dotada jedinstvena Frana?ka podijeljena je na tri dijela; Karlo je dobio zapadni dio dr?ave koji se otada zvao Zapadna Frana?ka i od koje je nastala Francuska ; njegov brat Ludvig isto?ni dio koji se prozvao Isto?na Frana?ka. Lotaru je ostala Italija , Lotaringija te carski naslov.

Mir, međutim, nije dugo potrajao jer su se protiv Karla pobunili plemi?i Bretanje i Akvitanije . U bitci kod Balona 845. godine i ?est godina kasnije kod Juvardeila ?ak je i sam kralj bio potu?en. Mirovni sporazum koji slijedi rezultira dr?avnom decentralizacijom ?ije ?e se prave posljedice vidjeti tek dva desetlje?a poslije smrti ovoga kralja.

Mir koji tada nakratko nastupa naru?en je Lotarovom smr?u 855. i zahtjevom francuskog plemstva da se zbaci nepopularni Karlo II. Ludvig dolaze?i na poziv pobunjenika 858. godine osvaja cijelu Francusku, ali veto Crkve na ujedinjenje ove dvije dr?ave vra?a ponovno vlast u ruke zba?enog kralja.

Posljednje godine [ uredi | uredi kod ]

Ako izuzmemo plja?ka?ke pohode Vikinga, mir sada traje u zemlji cijelih 15 godina do odluke pape o krunidbi Karla II. za Svetog Rimskog Cara. Sama krunidba 29. prosinca 875. godine rezultira objavom rata od strane Njema?ke. Niti smrt tamo?njeg vladara Ludviga I. sljede?e godine ne zaustavlja ovaj rat. Tek novi vojni poraz Karla II. u bitci kod Andernacha 8. listopada 876. godine donosi kakav-takav mir teritorijima Francuske i Njema?ke po?to se rat nastavlja u Italiji. Tijekom vojnog pohoda u Italiji sljede?e godine Karlo II. umire prirodnom smr?u.

Imao je vi?e djece, ali ga je nad?ivio samo Luj II. , koji nasljeđuje njegovu francusku krunu, dok tijekom sljede?e 4 godine nitko ne dr?i titulu cara Svetog Rimskog Carstva.

Poveznice [ uredi | uredi kod ]

• Pistreski edikt
• Popis francuskih vladara

Izvori [ uredi | uredi kod ]

• Karlo II.